Heljda kao supernamirnica

Heljda nije zrnasta žitarica nego plod sjemena koji, za razliku od ostalih žitarica, nije visoko pozicioniran prema glihemijskom indeksu. Sadrži više proteina od riže, pšenice, prosa i kukuruza i bogata je esencijalnim aminokiselinama lizin i arginin. Superhrana se posebno preporučuje alergičarima jer ne sadrži gluten. Jedinstvena svojstva heljde pomažu u smanjenju nivoa šećera u krvi nakon obroka, što je od velike važnosti za dijabetičare i osobe koje se bore s kilogramima. Vjeruje se da proteini u heljdi pomažu u smanjenju hipertenzije. Osim toga, visok udio magnezija smanjuje osjećaj anksioznosti. Heljda se smatra lako probavljivom namirnicom koja zbog udjela željeza, kalija i B-vitamina jača kosu i nokte. Biljka potječe iz Azije, a u Europu su je doveli Mongoli u 14. stoljeću. Danas se najviše sadi po cijeloj Aziji i Rusiji, te Sjevernoj Americi i Srednjoj Europi. Sjemenke su obavijene nejestivom ljuskom koja se odstranjuje prije puštanja u prodaju. Okus heljde je specifičan, iako malo podsjeća na lješnjake. Isprane sjemenke se kuhaju poput riže (oko 25 minuta), a najčešće se koriste kao prilog glavnim jelima ili pripremaju kao rižoto. U prodaji postoji i brašno od heljde za pripremu kolača ili palačinki.