Bakterije, dobre, ali i one štetne okružuju nas. One žive u nama, na nama i svugdje oko nas. Isto je i s nečistoćom, mikroorganizmima, prašinom. Naravno, niko od nas ne živi u sterilnim uvjetima, u balonu, u kojem bi bili zaštićeni od svega i ono što je najvažnije je da je naše tijelo stvoreno na takav način da se sa svojim imunitetom brani od bakterija i drugih napasnika. Razvojem civilizacije, pa tako i lične higijene i kulture življenja, stvoreni su i određeni standardi lične čistoće i higijene, pa tako i prostora u kojima živimo. Dakle, ne živimo više u istom prostoru s domaćim životinjama, ne jedemo na istom mjestu s njima, naši stanovi i kuće popločani su materijalima koji se redovno čiste sredstvima za čišćenje, svaka kuća ima pitku tekuću vodu, frižider itd. No, uvijek se nekako čini, bez obzira na standard života, da možete još više učiniti za sebe, svoju porodicu i njeno zdravlje, no bez pretjerivanja, što će baš izazvati suprotan efekt, odnosno, tijela će gubiti otpornost da brojne uobičajene bolesti, pojavljivat će se alergije i tako dalje.

Prirodno je najbolje
Jedan od uzroka pada imuniteta i alergijskih reakcija su jaka sredstva za čišćenja i deterdženti koji, naravno, obave posao čišćenja i predobro, što ima za dugoročnu posljedicu pad imuniteta, ali i uzrokovanje ozbiljnih poremećaja u organizmu i bolesti, kao što su tumori. Naravno, na vama je da odaberete s kojim sredstvom ćete čistiti svoj životni prostor, no činjenica je da ćete prirodnim sredstvima u 90 posto slučajeva postići isti efekt kao i s umjetnim sredstvima za čišćenje. Jaka umjetna sredstva za čišćenje ne samo da štetno djeluju na kožu, isto tako loše djeluju na naš respiratorni sistem dok se isparavaju, zatim probavni sistem, te osjet vida. Nikako nemojte zaboraviti prozračiti prostoriju za vrijeme i nakon čišćenja s umjetnim sredstvima. Upotrebljavajte mješavine limuna, octa, sode-bikarbone, so, te toplu i vruću vodu. Vaš životni prostor bit će čist i zdrav. Za osvježivače prostora umjesto umjetnih mirisa, uzgajajte mirisne biljke u kupaonici, objesite stručak lavande i metvice, posudice napunite eteričnim uljima.

Kalcij je najzastupljeniji mineral u ljudskom tijelu koje ga stalno dodaje i odstranjuje iz kostiju. Stručnjaci preporučuju unositi kalcij u organizam iz više izvora. Dnevna potreba za tim mineralom ovisi ponajprije o životnoj dobi. Kreće se od 800 mg za djecu, do 1200 mg za mladež, te za trudnice i dojilje. Trudnice tih 1200 mg kalcija dnevno mogu uzeti i u mlijeku te mliječnim proizvodima, obično se računa da šoljica mlijeka ima oko 300 mg kalcija. Kod trudnica je veća potreba za kalcijem, pa je nužno povećati njegov unos. U starijoj životnoj dobi, kao i kod osteoporoze preporuka obuhvata dnevni unos od 1000 do 1500 mg kalcija na dan.

Od trudnoće do osteoporoze
Ne unosite li dovoljno kalcija u trudnoći, iz vaših će se zaliha, a to znači iz zuba i kostiju, namiriti potrebe djeteta za tim važnim mineralom koji je nužan za njegov rast. Posljedice toga žene osjete tek kasnije, posebno nakon menopauze kada mnoge zahvati osteoporoza, poremećaj gubitka koštane mase. Kod te sve raširenije bolesti smanjuje se gustoća kostiju uslijed čega kosti postaju porozne. Cijeli koštani sistem tako postaje lako lomljiv. Kako bi se to izbjeglo, treba već od najmlađe dobi voditi računa o načinu prehrane i pravilnom unosu kalcija. Također se ne smije zanemariti vitamin D, koji je potreban za pravilnu apsorpciju kalcija i ugrađivanje u kosti.

Gdje ga sve ima?
Kalcija ima najviše u siru, mlijeku, jogurtu, sjemenkama sezama, tofuu, bademima, sjemenkama lana, zelenom lisnatom povrću (kelju, špinatu, salati...). Ima ga mnogo i u brazilskom orašćićima, ribi haringi, srdelama, paradajzu, brokuli, suhim smokvama, lješnjacima, grahu... Kako bi se spriječila osteoporoza ženama se savjetuje da jedu hranu bogatu upravo kalcijem. Treba izbjegavati hranu koja ometa apsorpciju kalcija u organizmu, te pretjerane količine kofeina i alkohola.Važan je i odnos fosfora u namirnicama, jer prevelika količina fosfata smanjuje apsorpciju kalcija. Izvori fosfora su mlijeko i mliječni proizvodi, meso, riba, iznutrice, sušeno voće, mahunarke, šparoge.

Pravilan unos kalcija
Ako se kontinuirano unosi premalo kalcija, ako je smanjena ili poremećena njegova apsorpcija u organizmu, te ako nije optimalan unos vitamina D, bez kojeg nema iskorištavanja kalcija iz hrane, veći je rizik pojave osteoporoze kod žena, posebice u starijoj dobi. Ako kalcija ne unosimo dovoljno, on će se oslobađati iz kostiju, a to kod djece i mladih može dovesti do usporenog rasta. Ključan je odgovarajući unos kalcija i u starijoj dobi kada se naša koštana masa smanjuje, a poveća rizik od osteoporoze. Ako niste sigurni unosite li dovoljno kalcija u svojoj prehrani, dovoljno će biti obogatiti jelovnik sirom, jogurtom ili kefirom. Prije spavanja popijte šoljicu mlijeka, a za desert si priuštite orašaste plodove. Treba paziti na unos željeza i vitamina A, koje se ne preporučuju uzimati istvremeno s kalcijem, no, nemojte sami donositi odluke kada je riječ o dodacima prehrani, o uzimanju minerala i vitamina savjetujte se sa doktorom. Što se tiče kalcija, najbolje ga je uzimati kroz raznovrsnu i uravnoteženu prehranu.

U zemljama u razvoju gdje je visoka učestalost deficita željeza, prenatalna suplementacija željezom i folnom kiselinom poboljšava intelektualne i motoričke funkcije djece školske dobi. Istraživači s Johns Hopkins Bloomberg School of Public Health ispitivali su intelektualne i motoričke sposobnosti djece čije majke su tokom trudnoće primale suplemente željeza i folne kiseline te uočili pozitivnu vezu između suplementacije te intelektualnih sposobnosti uključujući radnu memoriju te finu motoriku. Provedena je kohortna studija u ruralnom dijelu Nepala, u koju je uključeno 676 djece dobi između 7 i 9 godina, a čije su majke ranije sudjelovale u dvostruko-slijepoj randomizirano kontroliranoj studiji o prenatalnoj suplementaciji mikronutrijentima.

Prema rezultatima studije, majčina prenatalna suplementacija željezom i folnom kiselinom pozitivno je povezana sa intelektualnim sposobnostima, određenim aspektima izvršnih funkcija te finom motorikom kod djece školske dobi.

Sirovi luk proizvodi hemijsko isparavanje koje se u zraku pretvara u sumpornu kiselinu koja iritira suzne žlijezde i proizvodi suze. Međutim, sve se to može ublažiti pomoću malih trikova:

1. Držite luk u frižideru pola sata prije rezanja. Isparavanje će biti znatno blaže ako je luk hladan - podsjetite se samo kako smeće više smrdi ljeti nego zimi.

2. Ostavite rezanje korijena luka za sam kraj jer se u njemu nalazi najveća koncentracija sumpora koji iritira sluznicu.

3. Režite luk vrlo oštrim nožem. Brzi, oštri pokreti nožem manje stišću tijelo luka i tako se smanjuje otpuštanje iritirajućeg isparavanja. Naravno, oštrim ćete nožem brže izrezati luk i tako smanjiti vrijeme kojim se izlažete iriticaiji.

4. Otvorite prozor i zapalite mirisnu svjećicu u blizini mjesta gdje režete luk. Plamen svijeće privući će isparavanje koje uzrokuje suze i smanjiti količinu supstance koja cirkulira zrakom.

Tvrdi kako je pomoću pseće hrane iz limenki, te suhih psećih biskvita u samo tri dana izgubio preko 3kg. Doktori su ga upozorili da bi mogao imati probavnih smetnji, ali ozbiljniji medicinski problemi od ovakve vrste prehrane ne bi se trebali manifestirati. Konowalski je odlučio prijeći na pseću hranu kako bi pokazao da je samo odabir stila života odgovoran za epidemiju pretilosti u modernim društvima. U ranijim eksperimentima živio je na brzoj hrani mjesec dana i nakupio podosta kilograma.

No, nutricionist iz Las Vegasa ovaj put je prehranu bazirao na organskoj piletini, govedini i puretini iz lokalne trgovine za kućne ljubimce. Dodaje kako namjerava na ovoj hrani biti mjesec jer želi dokazati da bilo koja vrsta hrane može biti zdrava ako se konzumira umjereno, te da se ljudi ne moraju podvrgavati rigoroznim dijetama kako bi izgubili višak kilograma.

"Svako ko izabere moderan konzumeristički način života mora patiti. Nema drugog izbora. Stoga mislim da je pseća hrana koju trenutno jedem zdravija od onoga čime sam se hranio posljednjih godinu dana", zaključuje Konowalski koji svoja iskustva bilježi na blogu "The Choice Project".

U randomiziranoj crossover studiji 20 subjekata nasumično je odabrano kako bi 4 sedmično bili na jednom od tri prehrambena režima: mediteranskoj prehrani uz dodatak koenzima Q10, mediternskoj prehrani ili prehrani bogatoj zasićenim masnoćama. Pokazano je da je mediteranska prehrana dopunjena koenzimom Q10 polučila najbolje rezultate uz različita blagotvorna djelovanja. U odnosu na prehranu bogatu zasićenim masnoćama, rezultirala je smanjenom postprandijalnom aktivnošću glutation peroksidaze te manjim sniženjem ukupnog nivoa nitrita. Mediteranska i mediteranska prehrana obogaćena koenzimom Q10, u odnosu na prehranu bogatu zasićenim masnoćama, povezane su s značajnijim postprandijalnim poboljšanjem ishemijske reaktivne hiperemije, nižom postprandijalnom lipid peroksidazom, nižom oksidacijom LDL-a i nižim nivoom nitrozamina u plazmi. Nadalje, u odnosu na mediteransku prehranu, mediteranska prehrana obogaćena koenzimom Q10 rezultirala je nižim postprandijalnim smanjenjem ukupnih nitrita te značajnim smanjenjem nivoa proteinskih karbonila kao i razine superoksid dismutaze, CAT-a te aktivnosti GPx. Autori su zaključili da mediteranska prehrana reducira postprandijalni oksidativni stres smanjujući procese stanične oksidacije i povećavajući djelovanje antioksidativnih sistema kod starijih osoba, a dodatak koenzima Q10 dalje potpomaže ovu redoks ravnotežu.

Švedski naučnici s Instituta Karolinska u Stockholmu su izračunali kako osobe koje jedu ribu više od 3 puta sedmično imaju prosječno 16% manji rizik za moždani udar. Istraživači napominju kako se radi o učinku koji je usporediv s efektom uzimanja statina, lijekova namijenjenih snižavanju koncentracije kolesterola u krvi. U 10-godišnjoj studiji je sudjelovalo 34670 ispitanica u dobi od 49 do 83 godine, a rezultate je objavio American Journal of Clinical Nutrition. Naučnici pozitivan učinak ovakve prehrane objašnjavaju djelovanjem omega-3 masnih kiselina koje dovode do snižavanja krvnog pritiska i smanjenja koncentracije masti u krvi. Ranije studije su već povezivale konzumaciju ribe s manjim izgledima za bolesti srca i dijabetes.

Način plaćanja prilikom kupovine utječe na odabir namirnica, objavili su naučnici sa fakulteta Binghamton. Naučnici su bilježili stvarne nabave živežnih namirnica oko 1000 domaćinstava tokom razdoblja od 6 mjeseci i otkrili kako ispitanici koji namirnice plaćaju kreditnom ili karticom tekućeg računa, pokazuju veću sklonost odabiru ''nezdravih'' namirnica i impulsivnoj kupovini. Nadalje, zabilježeno je kako plaćanje gotovinom smanjuje impulzivnu kupovinu i utječe na odabir ''zdravijih'' namirnica. Rezultati nekoliko istraživanja su otkrili kako je plaćanje gotovinom psihološki bolnije od plaćanja karticom i upravo taj osjećaj plaćanja gotovinom obuzdava impulsivno ponašanje i lošiji odabir namirnica. Ovi rezultati ukazuju kako psihološko stanje i način plaćanja interaktivno utječu na vrstu kupljenih namirnica. S obzirom da mnogi konzumenti nastoje kupovati ''zdravije'' namirnice, ali im to često ne polazi za rukom, impulsivnu kupovinu mogu pokušati spriječiti na način da u supermarkete odlaze isključivo sa gotovinom u novčaniku.