Kompleks kurkumina i fosfatidilkolina reducira relapse (ponovna javljanja) prednjeg uveitisa (upala prednjih struktura oka) za čak 80%, kaže nova talijanska studija. Stručnjaci sa Oftalmološkog odjela Lavagna bolnice proveli su istraživanje na gotovo 300 pacijenata s relapsima uvesitisa, a jednogodišnje praćenje jasno je pokazalo kako ispitanici koji su svakodnevno uzimali preparate navedenog kompleksa su u svega 18% slučajeva razvili prednji uveitis, dok su u ostalih 88% relapsi u potpunosti prestali. Uveitis podrazumijeva skup neugodnih simptoma poput crvenila očiju, osjetljivosti na svjetlost, svrbeža, boli i slabljenja vida, a velik problem predstavljaju upravo učestali relapsi bolesti. Zahvaljujući svojem izraženom protuupalnom učinku, kurkumin bi uskoro mogao pronaći svoju primjenu i kod ostalih upalnih poremećaja oka poput sindroma suhih očiju, alergijskog konjunktivitisa i blefaritisa (upala vjeđa). Pritom je važno napomenuti kako se upotreba fosfolipidno kompleksiranog kurkumina pokazala u potpunosti sigurnom i neškodljivom.

Američki naučnici otkrili su da sok od cvekle može pomoći u liječenju demencije, jer sadrži nitrat, koji pak pomaže u širenju krvnih žila, pumpajući zalihe krvi do mozga. Pogledajte koje sastoje sadrže drugi popularni sokovi, a mogu nam pomoći.

1. Sok od nara za rak prostate - nar sadrži koktel hemikalija koje reduciraju oštećenja stanica i potencijalno ubijaju kancerogene stanice, navode naučnici sa fakulteta California. Testirali su 50 muškaraca s rakom prostate, koji su konzumirali čašu (0,2 l) soka dnevno, te pratili stanje specifičnog antigena (PSA), proteina koji je povezan s rakom prostate. Obično bi se nivo proteina udvostručio u 15 mjeseci, no pacijentima koji su pili sok od nara trebalo je 54 mjeseca da dođu do tog nivoa.

2. Sok od grejpfruta za regulaciju tjelesne težine - američka studija istražila je doborobiti grejpfruta na uzorku od 100 pretilih osoba koje su podijeljene u tri grupe: jedna grupa konzumirala je pola grejpfruta prije svakog obroka, druga čašu soka od ovog voća, a treća nije konzumirala grejpfrut. Nakon 12 sedmica oni koji su jeli grejpfrut izgubili su u prosjeku 1,6 kg, a oni koji su pili sok 1,4. No oni koji ga nisu konzumirali smršavili su samo 0,2 kg.

3. Sok od brusnice za infekcije mokraćnih puteva - studija provedena ove godine pokazala je da sok od brusnice sprječava razvoj bakterije E.Coli, najčešćeg uzročnika urinarnih infekcija. Istraživači su pokazali da unutar osam sati od konzumiranja soka, može se spriječiti razvoj infekcije. No suprotno popularnom vjerovanju, sok neće pomoći u liječenju cistitisa, ako se infekcija već pojavila, jer njegove kiseline mogu pogoršati stanje.

4. Sok od jabuke za Alzheimerovu bolest - kozumacija ovog soka održava nivo hemikalije u mozgu po imenu acetilkolin, koja je bitna za memoriju i zdravlje mozga. Prema istraživanju provedenom na miševima, istraživači sugeriraju da dvije čaše soka dnevno (oko 500 ml) mogu imati sličan učinak kod odraslih osoba.

5. Sok od višnje za grčeve i kostobolju - nedavne studije fakulteta Northumbria pokazuju da su se trkači koji su pili sok od ovog voća, dva puta dnevno tokom perioda od 5 dana, puno brže oporavljali nakon utrke i imali manje bolova u mišićima. Osim toga, sok od višnje može ublažiti kostobolju pomažući tijelu da izluči mokraćnu kiselinu povezanu s bolnim zglobovima.

6. Sok od naranče za bolesti srca - sadrži antioksidant hesperdin, koji pomaže funkcioniranje krvnih žila, smanjujući rizik od srčanih bolesti. Američki istraživači otkrili su da su muškarci koji su pili dnevno 500 ml soka od naranče imali niži krvni pritisak, za razliku od onih koji su uzimali suplemente antioksidansa.

7. Sok od ananasa za artritis - enzim bromelain, koji se može naći u mesu i soku ananasa, pomaže tijelu da probavi proteine i pospješuje probavu, no također ima i drugih koristi. Kada se uzima na prazan želudac, bromelain se ponaša kao protuupalni agens, što reducira artritis i oticanje.

8. Kokosova voda za iscrpljenost - Madonna i Gwyneth Paltrow su među poznatim osobama koje konzumiraju kokosovu vodu (mlijeko se radi od dodatka kokosovog mesa), kako bi ubrzale oporavak. Entuzijasti su je nazvali "prirodno sportsko piće" jer sadrži sve što je potrebno - tekućinu za hidrataciju, ugljikohidrate za energiju i elektorlite koji nadomještaju gubitak hranjivih tvari uz samo 46 posto kalorija i bez masnoća.

S obzirom na svoju veličinu, tvornica vitamina C, koju znamo i kao limun, nudi doista velike mogućnosti kao prirodna kozmetika, a neke od njih navodimo u ovom članku. Ipak, treba na umu imati i sljedeće: limun može izazvati preveliku osjetljivost kože na sunčevu svjetlost, stoga nemojte se izlagati predugo nakon tretmana.

Uklanjanje mrtvih stanica kože - dajte svojoj koži novi sjaj nježno masirajući željeno područje mješavinom limunovog soka i šećera.

Ublažavanje bora - zagrijte 1 šoljicu mlijeka, 2 kašičice limunovog soka i 1 kašiku konjaka ili rakije. Ohladite mješavinu na sobnu temperaturu, aplicirajte na željeno mjesto, te pričekajte da se osuši prije nego isperete.

Posvjeljivanje starosnih pjega - namažite ih limunovim sokom, te isperite nakon 15 minuta. Ponovite postupak navečer.

Krema za lice - pomiješajte sok 1 limuna i 1/4 šoljice maslinovog ili bademovog ulja. Nanesite na lice te ostavite da djeluje.

Protiv peruti - primjenite dnevnu masažu vlasišta uz pomoć dvije kašičice limunovog soka. Isperite prvo vodom, a nakon toga šoljicom vode u koju ste dodali jednu kašičicu limunovog soka.

Skinite lak s noktiju - namočite nokte (oko 5 minuta) u jednoj šoljici tople vode u koju ste dodali sok iz pola limuna, zatim ih istrljajte unutrašnjim dijelom limunove kore.

Prema izvješću objavljenom u časopisu Archives of Internal Medicine, komercijalni pripravci crvene riže značajno se razlikuju u koncentraciji aktivnih sastojaka koje sadrže. Nadalje, uočeno je da jedan od tri ispitana komercijalna pripravka crvene riže sadrži potencijalno toksični sastojak. Crvena riža sadrži 14 aktivnih komponenti, monokolina, koji inhibiraju jetrenu sintezu kolesterola. Dosadašnja istraživanja pokazala su da pojedine formule crvene riže značajno smanjuju LDL (“loši”) kolesterol u usporedbi s placebom. U novoj studiji ispitana je razina monokolina u 12 komercijalno dostupnih formula crvene riže, kao i prisutnost citrinina, toksina koji je potencijalno štetan za bubrege. Rezultati ispitivanja ukazali su na “značajnu varijabilnost” u testiranim proizvodima, naime, razina monokolina varirala je od 0,31mg do 11,5 mg po kapsuli. Također je utvrđeno da jedan od tri proizvoda ima povišene razine potencijalno toksičnog citrina. Znanstvenici koji su proveli studiju ukazuju na potrebu za poboljšanjem standardizacije i deklariranja pripravaka crvene riže.

Novo američko istraživanje dodalo je još jedan dokaz koji potkrepljuje teoriju da prejedanje nalikuje ostalim ovisnostima. Istraživači sa Scripps Instituta na Floridi proveli su istraživanje na životinjskom modelu te su uočili promjene u mozgu slične onima koje su prisutne kod heroinskih i kokainskih ovisnika. Riječ je o dopaminskim receptorima u mozgu koji se aktiviraju uslijed osjećaja izrazite ugode (kao npr. kod seksa, konzumacije ukusne masno-slatke hrane, uzbuđenja) te njihova aktivacija održava "dobro raspoloženje" i izazivu "želju za još". Hrana koja je naročito izazivala navedene promjene bila je ukusna i masno-slatka (kobasice, slanina, torta od sira); osim učestalog prejedanja uslijed izloženosti toj hrani, primijetio se i sindrom ustezanja (apstinencija) pri kojem su životinje odbijale svu hranu koja nije bila tako ukusna i sličnog nutritivnog sastava.

Osobe koje se pridržavaju mediteranskog načina prehrane imaju manje izglede za povećanje tjelesne mase do kojeg često dolazi starenjem, objavili su španjolski znanstvenici. Mediteranska prehrana obiluje ribom, voćem, povrćem, mahunarkama i žitaricama, uz vrlo mali udio crvenog mesa i mliječnih proizvoda. U ranijim studijama je ovakav način prehrane povezivan s manjim rizikom za razvoj kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa, dodaju istraživači sa sveučilišta pokrajine Navarre. Novi su rezultati dobiveni 6-godišnjim praćenjem više od 10000 ispitanika prosječne dobi 38 godina. U prosjeku su sudionici studije svake godine povećavali tjelesnu masu za 0,24 kilograma. Uz to što je povećanje tjelesne mase bilo najmanje kod osoba koje su se najviše pridržavale mediteranske prehrane, ti su ispitanici imali i znatno manje izglede da će postati pretili, piše American Journal of Clinical Nutrition.