Nova studija provedena na fakultetu u Bostonu, koja je promatrala incidenciju karcinoma dojke u više od 50000 afro-amerikanki, a period praćenja bio je 12 godina, pokazala je svojevrstan zaštitni učinak povrća na procese karcinogeneze. Promatrala se specifična vrsta karcinoma dojke – tzv. ER negativni (estrogen-receptor negativni). Žene koje su konzumirale dva ili više serviranja brokule, mrkve, kupusa i celera dnevno, imale su 42% manji rizik obolijevanja od spomenutog karcinoma dojke nego žene koje su to povrće konzumirale manje od četiri puta sedmično. Osim prevencije karcinoma dojke, spomenute vrste povrća pokazale su pozitivni učinak i u ostalim vrstama karcinoma.

Jedite koru voća i povrća jer ćete time potaknuti unos vitamina, povećati energiju, a moglo bi biti dobro i protiv raka, tvrdi dr. Marilyn Glenville, bivša predsjednica Foruma za hranu i zdravlje britanskog Kraljevskog društva za medicinu. Kako prenosi Daily Mail, svo voće i povrće ima ''biosinergiju'', što znači da se hranjive vrijednosti svakog njihovog dijela (kore, jezgre i stabljike) jačaju pomoću ostalih dijelova. Zato pogledajte koje bi voće i povrće trebali jesti cijelo i na koji način:

Ananas
Bez brige, ne morate jesti tvrdu bodljikavu koru ananasa, već njegovu jezgru. Naime, posebno hranjiv sastojak ananasa je enzim bromelain koji pomaže vašoj probavi, a jezgra ananasa sadrži dvostruko više bromelaina od ostatka ananasa. Najbolje je pritisnuti i zgnječiti jezgru te je dodati u svježi voćni sok.

Kivi
Dr. Glenville kaže da je dlakava kora kivija bogata antioksidansima i vjeruje se da ima antiupalno i antialergijsko djelovanje, a čak djeluje i u sprječavanju raka. Ako vam je kora običnog kivija ipak predlakava, pokušajte jesti takozvani ''zlatni'' kivi koji ima manje dlakavu koru, a jednako je dobar za zdravlje.

Bijeli luk
Dr. Glenville kaže da bijeli luk štiti srce i usporava proces starenja. Savjetuje da pola glavice bijelog luka posipate s malo maslinovog ulja i stavite je u posudu u kojoj kuhate ili pečete neko jelo.

Brokula
Stabljike brokule nisu jako ukusne ali mnogo su bogatije kalcijem, vitaminom C i vlaknima. Stabljike jednostavno nasijecite na tanke trake i kuhajte na pari ili ih pržite.

Agrumi
Možda ne zvuči baš primamljivo, ali kora naranče ili mandarine je bogata antioksidansima super-flavonoidima koji značajno smanjuju nivo lošeg kolesterola, a na utječu na nivoe onog dobrog. Antioksidansi u kori su oko 20 puta snažniji od onih u samom soku agruma. Zato naribanu koru agruma dodajte raznim jelima - povrću, kolačima, tortama, ili cijelo neoguljeno voće istisnite u svježi sok.

Bundeva, tikvica...
Bundeve, tikvice, kao i sve ostale vrste tikvi bogate su cinkom koji jača zdravlje kože i noktiju, a antioksidans beta karoten štiti od bolesti srca i raka. Njihova kora je, naravno, pretvrda za jelo, ali što bliže koru ogulite samom plodu bundeve ili tikvu, tim bolje. Ne bacajte ni sjemenke koje su bogate esencijalnim masnim kiselinama - operite ih u toploj vodi i pecite s malo maslinovog ulja oko 20 minuta. Iskoristite ih tako da ih posipate po salatama ili juhama.

Krompir
Kora samo jednog krompira veličine šake pruža nam potreban dnevni unos vlakana, željeza, kalija i vitamina C, navodi dr. Glenville. Zato ih je dobro peći, kuhati ili napraviti od njih pire zajedno s korom.

Banana
Kora banane može ublažiti depresiju jer je bogata serotoninom, hemikalijom za ravnotežu raspoloženja, pokazalo je istraživanje naučnika u Tajvanu. Osim toga, kora je dobra i za naše oči jer sadrži lutein, antioksidans koji štiti stanice oka od ultraljubičastog zračenja. Naučnici savjetuju da koru kuhate 10 minuta ili da je zgnječite u mikseru i popijete kao sok.

Kako prirodnim sredstvima ukloniti tvrdokorne naslage?

Vrijeme je za odstranjivanje mrlja iz pećnice. Ako pri čišćenju ne želite koristiti agresivne proizvode prepune raznoraznih hemikalija, potrebno je poslužiti se s nekoliko malih trikova.

Parno rješenje
Jednostavno čišćenje pećnice je moguće uz pomoć vode. Napunite rernu s vodom te upalite pećnicu na 200 stepeni. Para će očistiti masnoću koju kasnije samo 'pokupite' krpom. Manje prljavštine možete ukloniti tako da pošpricate pećnicu s vodom te ju na nekoliko minuta upalite.

So i limun
Čišćenje i dezinfekcija bez hemikalija moguća je uz kombinaciju soli i limuna. Limun narežite na kolutove te ih zajedno sa soli stavite u rernu s vodom. Uključite pećnicu i pričekajte da voda ispari. Na taj način ste bez hemikalija dezinfincirali prostor u kojem pečete hranu.

Soda bikarbona i ocat
Za čišćenje jače zapečenih masnoća unutar pećnice isprobajte sodu bikarbonu. Pomiješajte ju s vodom i premažite pećnicu te ostavite da odstoji nekoliko sati. Nakon toga pošpricajte s bijelim alkoholnim octom i ostavite da djeluje još neko vrijeme. Kasnije sve dobro operite s mokrom krpom. Nakon svakog čišćenja ostavite pećnicu nekoliko minuta otvorenom, kako bi isparili svi eventualni mirisi. Kad ste se već potrudili oko čišćenja, pokušajte ju održati tako urednom. Osim što je najbolje nakon svakog pečenja prebrisati pećnicu, mrljama doskočite tako da stavite aluminijsku foliju na dno. Kad se folija zaprlja, samo ju zamijenite s drugom. Pećnica će vam tako duže ostati čista.

Sok od višnje bi mogao pomoći ublažiti nesanicu i skratiti vrijeme potrebno za potpuno utonuće u san, ukazuje nova studija objavljena u časopisu Journal of Medicinal Food. Tim naučnika sa Fakulteta u Pennsylvaniji proveo je pilot studiju o navikama spavanja 15 odraslih osoba. Ispitanici su pili 250 ml soka od višnje ujutro i navečer tokom dvije sedmice. Nakon toga su tokom dodatne dvije sedmice unosili voćni sok koji nije sadržavao višnje. Tokom razdoblja unošenja soka od višnje zabilježeno je značajno smanjenje intenziteta nesanice, a osim toga, ispitanici su prosječno 17 minuta brže tonuli u san. Naučnici pretpostavljaju kako višnje djeluju povoljno kod nesanice zbog sadržaja antioksidansa melatonina za kojeg je ustanovljeno da kod ljudi utječe na prirodni ciklus spavanja. Tijelo ima sposobnost proizvesti male količine melatonina koji u organizmu uzrokuje pospanost tokom večeri, a budnost tokom dana.

Zaslađeni bezalkoholni sokovi proglašeni su jednim od glavnih krivaca za epidemiju gojaznosti u SAD-u. Pregled istraživanja provedenih unazad 40 godina pruža jake dokaze o uzročno-posljedičnoj vezi konzumiranja zaslađenih sokova i ekspanzije opsega struka prosječnog Amerikanca. Ne samo da slatki napici jako pridonose dnevnom unosu ugljikohidrata i energije, već i visoko fruktozni sirup koji je njihov najčešći zaslađivač ne potiče izlučivanje inzulina i hormona koji reguliraju apetit što bi za posljedicu imalo umjerenije konzumiranje. Izrazito slatki napiti se nikako ne preporučuju!

Ovih 5 stvari o gljivama zasigurno niste znali:
1. Gljive imaju vrlo malo kalorija. Svega 20 kcal na 100 g (šampinjoni 16, a vrganji 25 kcal).
2. Gljive imaju peti, umami okus.
3. Gljive sadrže oko 5 % preporučenog dnevnog unosa vitamina D. Niti jedno drugo voće ili povrće ne sadrži ovaj vitamin.
4. Količina antioksidansa u gljivama je gotovo jednaka onoj u brokuli ili mrkvi.
5. Ukoliko bi prosječni muškarac godišnju porciju ćevapa zamijenio gljivama s roštilja, uštedio bi 18 000 kcal i gotovo 3 kg masti.

Pizza od integralnog tijesta može biti idealan obrok za sve koji su na dijeti, imaju visok kolesterol, povišeni krvni pritisak ili se, možda, žele zdravo hraniti. Naravno, nemojte pretjerivati u količini tijesta i mozzarelli, a preporučuje se da glavni sastojak za nadjev ipak bude povrće. Tijesto od integralnog brašna bogato je antioksidansima koji štite krvotok. Umak od paradajza obiluje betakarotenom, likopenom i vitaminom C. Stavite li na njega mozzarellu, pizza će sadržavati i kalcij. Naučnici Centra za farmakologiju u Milanu, proučavajući 8 hiljada redovnih konzumenata pizze, zaključili su da jedenje jedne ili dvije pizze sedmično drastično smanjuje pojavljivanje nekih vrsta raka. Dakle, nemojte imati grižnju savjesti kad jedete pizzu. U onoj masnijoj nemojte pretjerivati, a ovu s integralnim tijestom, minimalnom količnom sira i puno povrća možete jesti gotovo svakodnevno. Ukoliko usto kombinirate supu, salatu ili jogurt, imate savršen lagani objed koji će vam dati potrebnu energiju i dugo vas držati sitima. Pizza s povrćem i integralnim tijestom nije masna pa nam ne pada teško na želudac i lako je probavljiva. I na kraju, jedan važan savjet: Ako nekad i naručite pizzu u restoranu, potrudite se najprije pojesti zdravu zelenu salatu s malo naribanog sira kako bi vas malo zasitila prije nego što se predate potpunom uživanju u slasnim zalogajima pizze. Na kraju možda ne osjetite potrebu da pojedete baš cijelu pizzu.