Posebnog mirisa i blagog slatkastog okusa kesten je pronašao široku primjenu na našim stolovima, a njegove hranjive tvari pomažu organizmu da se što bolje prilagodi sve hladnijim nadolazećim danima. Velika primjena u kulinarstvu, kesten svrstava u must have namirnicu jer se odlično slaže uz slana i uz slatka jela. Od njega se priprema pire, kuhaju se supe, a odličan je dodatak mnogim slasticama i jelima od pečenog mesa. Od kestena se može dobiti brašno koje se samo ili pomiješano s brašnom žitarica koristi za izradu hljeba i peciva. U Italiji od njega pripremaju kestenov biskvit - „neccio“. Brašno od kestena, zbog svoje lake probavljivosti, pogodno je u prehrani starijih i djece. Od ostalih orašastih plodova kao što su lješnjak ili orah, kesten se razlikuje nižim udjelom masti i visokim udjelom škroba, sadrži ga čak oko 44% i jedini sadrži vitamin C. Upravo se zbog visokog udjela škroba kesten nalazi na tablici visoke energetske vrijednosti zato se preporučuje sportašima, djeci, starijim osobama kao i svima koji su izloženi većem fizičkom naporu. Kesten ima antiseptička i antianemična svojstva i djeluje osvježavajuće na organizam.

Kesten je voće!
Kuhani ili pečeni plodovi kestena? Svejedno! U oba slučaja riječ je o vrlo ukusnom i omiljenom jelu kojemu niko ne može odoljeti, no ipak ima razlika!? Iako je bogat ugljikohidratima neki tvrde; jedete li kuhane kestene nećete se udebljati. Tako kuhani kesteni sadrže veću količinu minerala, dok pečeni imaju veću energetsku vrijednost, sadrže veću količinu bjelančevina i vitamina, 100 grama pečenog kestena sadrži 245 kalorija. Plod kestena bogat je vitaminima B skupine osobito B1, B2 i B6, te vitaminima A i C. Sadrži minerele: kalij, kalcij, mangan, magnezij i fosfor. Budući da je bogat kalijem, a siromašan natrijem kesten se preporučuje u dijetama bolesnika s bubrežnim i krvožilnim oboljenjima, a hranjive tvari kestena povoljno utječu na cirkulaciju. Mnogi će se složiti da je najbolji kesten onaj koji sami u šumi sakupite. No kupujete li kesten u trgovini ili na tržnici dobro je pripaziti da su plodovi veći, sjajni i bez rupica. Možete ih čuvati u frižideru ili drugom hladnom mjestu i do 20 dana. Volite li kestene možete ih skuhati i napraviti pire ili ispeći te očišćene spremiti u zamrzivač kako bi vam bili dostupni tokom cijele zime.

Prosječni Francuz u prosjeku pojede jednu pizzu sedmično, odnosno 10 kg pizze na godinu. Ipak, najviše pizze na godinu pojedu Amerikanci i to 13 kg po osobi. Talijani kojima je pizza nacionalni specijalitet uspoređujući ih s Amerikancima i Francuzima totalno su podbacili. Prosječni Talijan u jednoj godini pojede samo 5 kg ovog popularnog jela. U Francuskoj postoji 13 hiljada pizzerija, a pizza čini 80 posto naručenih jela koja se dostavljaju na kućnu adresu. U prosjeku se na 9 sendviča i 1 hamburger proda 16 pizza.

Novo istraživanje provedeno na londonskom koledžu „Imperial“ pokazalo je kako svakodnevna konzumacija čaja i kafe ima protektivno djelovanje na središnji živčani sustav. Istraživao se utjecaj kafe i čaja na rizik obolijevanja od glioblastoma (tumora mozga nastalog od potpornog živčanog tkiva, vrlo loše prognoze), a rezultati su pokazali kako redovan unos od 100 ml tih kofeinskih napitaka dnevno značajno smanjuje rizik od obolijevanja te smrtnosti od moždanih tumora. Osim same prevencije (sprečavanja nastanka tumora), ti kofeinski napitci povoljno djeluju i kod uznapredovalih faza karcinoma: bioaktivne komponente kahveol i kafestol aktiviraju stanični protein MGMT koji sprečava napredovanje procesa karcinogeneze te rast tumorske mase.

Jeste li znali da je za fiziološke potrebe organizma dovoljan svega 1 gram soli na dan?! Nema onoga ko barem nekada tokom obroka ne posegne za solju! Osim što ne volite neslanu hranu, rijetki su se zapitali koliko soli na dan unose u organizam? Dosoliti jelo sasvim je normalna stvar i to vam niko ne može zabraniti, jer kakva bi to bila hrana - za većinu vjerojatno neslana ili bljutava! Prema dostupnim podacima, u razvijenim zemljama gdje se svakodnevno upotrebljava gotova i polugotova hrana dnevni unos soli često je viši od 10 grama, a doseže i vrijednosti od 20 grama! Taj je podatak upalio sva zvona na uzbunu, a Svjetska zdravstvena organizacija je unos soli ograničila na oko 5 grama na dan, dok bi maksimala trebala biti na oko 6 grama. Iako so ima ključnu ulogu u mnogim fiziološkim procesima jer pomaže u održavanju krvnog pritiska i u pravilnom radu živčanog sistema; ipak čini se da danas uzrokuje više štete nego dobrobiti za ljudski organizam. Poznato je da obična kuhinjska so utječe na debljanje jer djeluje na nakupljanje vode u organizmu. Tako, ako uz hranu pojedemo samo jednu kašičicu soli u našim se tkivu može nakupiti i do 3 litre vode, što, naravno, utječe i na povećanje težine.

Višak soli loš za zdravlje
Ali poznato je da višak soli negativno djeluje i na mnoge druge procese u organizmu pa bismo trebali - ne potpuno izbaciti, ali smanjiti je na najmanju moguću mjeru ili početi koristiti dijetalnu sol. 'Presoljena' hrana povećava rizik od pojave visokog krvnog pritiska. Manjim unosom soli umanjuje se učestalost karcinoma želuca, a ukupna smrtnost smanjuje se za oko 20%. Manje soli u hrani pomaže i boljem radu bubrega i manjoj pojavi bubrežnih kamenaca te umanjuje rizik nastanka osteoporoze. Mnoge Europske zemlje nastoje educirati svoje građane kao i predstavnike industrije u proizvodnji hrane da smanje unose soli u svoje proizvode. Smanjenje količine soli u gotovim i polugotovim proizvodima nema samo za posljedicu poboljšanje zdravlja, već je i ekonomski isplativo budući da su uštede i u segmentu potrošnje liječenja veće. Mnogi još uvijek nisu svjesni da veći dio soli u organizam unosemo hraneći se gotovom ili polugotovom hranom. So o kojoj ne razmišljamo konzumiramo u namirnicama koje svakodnevno upotrebljavamo; sirevi i sirni namazi, razne grickalice, kikiriki, pistacio, gotovi umaci, majoneza, sendviči, hljeb i peciva, supe iz vrećice, salame, kobasice, suhomesnati proizvodi, paštete i mnoga druga jela. Sve su to tako zvane sakrivene soli, dakle one o kojima ne razmišljamo. Ipak uz one domaće 'konkretne obroke' sva ta so koju smo unijeli u organizam, i kada se sve zbroji - daleko smo iznad preporučenih 5 grama po danu.

Mliječna industrija Dukat i prošli je mjesec poklanjala pakete svojih proizvoda, slučajnim kompjuterskim odabirom brojeva mobitela s kojih su pristigle SMS poruke potrošača. Pakete su dobile penzionerka Belkisa Alispahić iz Sarajeva, Gordana Slomo knjigovotkinja iz Kiseljaka i Zejna Obralić fizioterapeutkinja iz Maglaja. «Ja najviše volim Dukatov jogurt, i dobar je kao preventiva protiv osteoporoze. Brzo & Fino kiselo vrhnje koristim pri spravljanju tope i to moja kćerka najviše voli», rekla nam je ponosna kuharica Belkisa Alispahić.
«Članovima kluba prijatelja Dukata, koji primaju obavijesti i o raznim kupovnim pogodnostim, mogu postati svi koji kupovinom proizvoda Dukat Brzo&Fino pošalju SMS na broj 091 213 603 te navedu ključnu riječ Dukat (razmak), prezime, ime, grad, mjesto kupovine, broj računa.

Ljubitelji povrća bez sumnje uvijek iskoriste priliku da uživaju u blagodatima paprika. Ne samo u raskoši njenog okusa, mirisa i teksture, već i u ljekovitim svojstvima. Jer, svježa paprika je prvorazredno ljekovito povrće. Smatra se da plod paprike, zbog svojih antioksidanata i djelotvornih tvari, produžuje život. Kada ju je prije 500-tinjak godine Kolumbo donio iz Amerike nije ni slutio da će postati ne samo jestiva, već i jedna od najpopularnijih vrsta povrća. Naime, trebalo je proći čitavo jedno stoljeće da paprika od ukrasne biljke postane jestiva namirnica i prvoklasni specijalitet na tanjirima Europljana. Danas poznajemo 200 vrsta paprike koje razlikujemo po obliku i boji. U našim krajevima paprika daje plodove jednom godišnje, a u tropskim krajevima više puta tokom godine, budući da su tamo pogodniji klimatski uslovi. Jedna od najvećih zabluda vezanih za vitamin C jest da njega najviše ima u limunu i naranči. Prava istina je da se u paprici nalazi skoro duplo više vitamina C nego u agrumima. Količina vitamina C u paprici ovisi o sorti te podneblju u kojem se uzgaja. Primjerice, kod nas količina vitamina C u jednoj paprici iznosi oko 110 mg. Našim je stanicama vitamin C potreban cijeli dan za brojne hemijske metaboličke procese. Vitamin C je tvar koja snaži imunitet. Paprikom akumuliramo dostatnu količinu vitamina C koju bi inače uzeli s više namirnica odjednom. Treba imati na umu da kiseljenjem ili pak zamrzavanjem u frižideru paprika ne gubi svoju hranjivu vrijednost, a količina vitamina C u takvim paprikama gotovo je ista kao i u svježima. Ono što je također vrijedno kod paprike jest njena niska kalorična vrijednost. Naime, 100 g paprike sadrži oko 40 kcal, što također ovisi o sortama. Osim sa C, paprika je bogata i vitamnima C, B, E i A te mineralima kao što su fosfor, željezo i cink.

Kompanija Coca-Cola se odlučila uključiti u trend zdrave hrane, vjerojatno kako bi ublažila image jednog od najgorih krivaca za prekomjerno debljanje. Svoj je novi okus prvo ponudila Japancima pa će oni kojima su dosadili klasični okusi uskoro će moći uživati u kolama s okusom zelenog čaja ili bosiljka. U igru se uključuje i Pepsi koji na izazov odgovara svojom "Pepsi Shiso" s okusom bosiljka. Coca-Cola s okusom zelenog čaja sadrži antioksidanse katekine, ima blag okus zelenog čaja i uglavnom je namijenjena ženama dvadesetih ili tridesetih godina koje se brinu o zdravlju. "Željeli smo udovoljiti potrošačima koji žele ukusno i zdravo piće koje je dobro i za ljepotu", rekao je glasnogovornik Coca-Cole u Japanu Katsuya Sato. Coca-Cola svakih desetak godina pokušava promijeniti okus legendarnog pića, međutim do sada niti jedan pokušaj nije svrgnuo s trona piće s okusom šipka i karamele.

Kadulja ili žalfija je jedina biljka koja uz lavandu smanjuje izlučivanje znoja, stoga je korisna kod noćnog znojenja, vrućice ili drugih simptoma menopauze. Žene spadaju u grupu njenih najvećih obožavatelja jer također pomaže smiriti menstrualne bolove, grčeve u želucu i urinarne infekcije. U Egiptu je bila jedan od glavnih sastojaka smjese za balzamiranje, dok se u srednjem vijeku pravio ljubavni napitak od listova kadulje, rute i latica ruže. Pročišćuje krv, čisti sluz iz dišnih organa i želuca, a osobe koje imaju problema s probavom mogu se okrenuti kadulji, jer će nadutost odmah nestati. Kao prava “temperamentna” mediteranska biljka, ona također pomaže kada vas svlada umor, a zlata vrijedi osobama koje su tek preboljele određenu bolest i trebaju vratiti snagu. U vanjskoj upotrebi jaki čaj svježe kadulje djeluje antiseptički i smirujuće. Idealan je za ispiranje usta kada vas muči bolna upala grla kao simptom prehlade ili upala krajnika. Ujedno ćete i očuvati zdravlje svojih zuba, a dah će vam biti svjež. Listovi kadulje sadrže eterično ulje, flavonoide, antioksidanse koji poboljšavaju cirkulaciju, fenole, salviol, salven, tanin, gorke tvari, bjelančevinu, škrob, kalcijev oksalat, soli fosforne kiselina, kalijeve i kalcijeve soli. Glavni sastojak iz eteričnog ulja su tujoni, te terpeni, cineol i kamfor. Kod upale grla čaj od kadulje.

Vodicu za ispiranje usta napravite tako da listove svježe kadulje prelijete vrućom vodom i ostavite pet do deset minuta. Procijedite, te ohlađenom tekućinom grgljajte i isperite usta.

Kod problema s probavom, umorom ili noćnim znojenjem Dvadeset grama osušenih listova kadulje prelijte litrom kipuće vode. Ostavite neka odstoji deset minuta, procijedite, te pijte jednu šoljicu na dan. Kadulja se ne preporučuje trudnicama i dojiljama.

Zeleni čaj uz sva svoja poznata ljekovita i uljepšavajuća svojstva uskoro će biti i sredstvo za borbu protiv bora. Kombinacija terapije svijetlećim diodama i ekstraktom zelenog čaja mnogo uspješnije uklanja bore na licu nego konvencionalne terapije, tvrde njemački istraživači. Kombinacija svijetlećih dioda (LED) i losiona izrađena od ekstrakta zelenog čaja djeluje deset puta brže nego sličan tretman bora koji se provodi samo svijetlećim diodama, objavio je časopis Crystal Growth and Design. Istraživači Andrei Sommer i Dan Zhu više od 40 godina primjenjuju fototerapiju za zacjeljivanje rana pacijenata. No izlaganjem snažnoj fototerapiji stvaraju se visoki nivoi reaktivnih spojeva kisika koji može oštetiti stanice. Pokušavajući ublažiti taj učinak, naučnici su kombinirali fototerapiju sa snažnim antioksidansom iz ekstrakta zelenog čaja. Kad su primijenili taj tretman za smanjivanje bora na licu, primijetili su da djeluje deset puta brže od same fototerapije. Dvojica naučnika kažu da bi njihovo otkriće moglo biti temelj za "uspješan program pomlađivanja lica" i pridonijeti novim otkrićima o djelovanju reaktivnih spojeva kisika na starenje stanice.