Velika Kuhinja

Savjeti

Bolešljivi ste???

Bolešljivi ste???

Autor: AidaObjavljeno 27.10.2010.
Bole vas mišići i poslije najmanjeg napora? Smetaju vam jaki mirisi svijeća, parfema i cigareta? Ne prija vam kofein, noću se često budite, a i danju ste zabrinuti? Skoro nikad se ne znojite i nikada nemate osjećaj da ste puni energije i elana? To vam se dešava jer vaš genetski kod sprečava organizam da proizvodi aminazu, enzim koji štiti ćelije od opasnih slobodnih radikala. Zahvaljujući njemu razgrađuju se štetne materije koje nastaju usled unošenja prevelike količine alkohola ili šećera. Nažalost, kad ne postoje geni koji u slučaju potrebe povećavaju proizvodnju ovog enzima, otrovi u tijelu se gomilaju, najčešće u vezivnom tkivu, uzrokujući mučninu i bolove. Šta možete da učinite: polifenoli su sekundarne biljne materije koje podstiču proizvodnju aminaze. Najviše ih ima u crnom grožđu, tamnoj čokoladi, zelenom čaju, jabukama, crvenom grejpfrutu i crnom luku. Pojedite svaki dan najmanje dvije porcije ovih namirnica, na primer jednu neoljuštenu jabuku ili 10 grama gorke čokolade.
Rješenje za umor!

Rješenje za umor!

Autor: AidaObjavljeno 27.10.2010.

Brzo se zamarate čak i kada obavljate redovne svakodnevne poslove, stalno ste gladni, često vas boli glava i lupa vam srce, imate vrtoglavice i podočnjake? To se dešava zato što vaš organizam zbog genetskog sklopa proizvodi višak kortizola, hormona stresa koji slabi imunološki sistem. On, naime, pokušava da održi nivo šećera u krvi kako bi uvek imao dovoljno energije, uzrokujući glad. Šta možete da učinite: mnogo šećera i bjelog brašna u hrani znači mnogo insulina i kortizola u krvi. Količinu smanjite unošenjem vitamina B i vlaknastih materija. Zato svakodnevno jedite hljeb ili testenine od integralnih žitarica. Osim toga, potreban vam je magnezijum kako bi vam metabolizam bio dobar i kada ste pod stresom. Deset grama koštunjavog voća idealna je dnevna količina. Sportska aktivnost je takođe važna. Trideset minuta brze šetnje ili plivanja su idealni.

Netačne naljepnice

Netačne naljepnice

Autor: DadaObjavljeno 27.10.2010.

Kada kupujemo majicu veličine 38, očekujemo da se doista radi o broju 38, kada kupujemo auto sa šest cilindara, vjerujemo da toliko i ima, ali kada kupujemo namirnice s određenim brojem kalorija, moramo očekivati puno više, tvrdi se u studiji američkog Human Nutrition Research centra. Naime, proizvođači smrznute, gotove hrane na naljepnicama o nutritivnim vrijednostima, broj kalorija smanjuju za prosječnih 8%, dok restorani to čine za čak 18%, piše Journal of the American Diabetic Association. U istraživanju je ispitano 29 restorana i deset gotovih, smrznutih proizvoda pri čemu su odabrane upravo one namirnice koje najčešće kupuju osobe na dijeti i koje sadrže do 500 kalorija. Laboratorijska ispitivanja pokazala su da ručak od navodnih 500 kalorija sadrži čak 18% više, dok je kod smrznute hrane taj iznos nešto niži (8%). Iako se po pojedninačnom odborku radi o "prijevari" od samo 40-tak kalorija, kumulativni iznos kalorija unesenih u samo jednoj godini može biti poguban za svaku dijetu. "Ukoliko konzumiramo samo 5% više kalorija od preporučenih 2000 na dan, tokom godine ćemo se udebljati pet kilograma - samo zbog pogrešnog etiketiranja", upozorava Susan Roberts, voditeljica istraživanja. Kako zakonodavac u načelu ne provjerava istinitost nutritivnih vrijednosti na etiketi, proizvođači nemaju razloga biti sasvim precizni u navođenju kalorija.

Zeleni čaj u prevenciji raka

Zeleni čaj u prevenciji raka

Autor: KuharicaObjavljeno 27.10.2010.

Istraživanje provedeno na Harvardu sugerira kako je češća konzumacija zelenog čaja povezana s manjim rizikom obolijevanja od raka dojke. Rezultati koje je objavio časopis Epidemiology se temelje na analizi nalaza 9 ranijih studija provedenih između 1998. i 2009. godine. Naučnici objašnjavaju kako sastojci zelenog čaja potiču apoptozu, proces programiranog odumiranja stanica raka. U prosjeku su žene koje su dnevno pile više od 3 šoljice zelenog čaja imale do 19% manji rizik za rak dojke, dok su izgledi za povratak bolesti nakon prvobitnog uspjeha liječenja bili prosječno 27% manji. Prema podacima prikupljenima u SAD, rak dojke se svake godine otkrije kod 170000 žena te odnese oko 50000 života. Procjenjuje se kako se ova bolest u nekoj fazi života pojavi kod svake sedme žene.

Ideje za doručak

Ideje za doručak

Autor: KuharicaObjavljeno 27.10.2010.

Puno je savjeta kako treba jesti zdravo, pogotovo ujutro. No, ko ima vremena smišljati i pripremati zdrav doručak uz toliko posla i obaveza? Bez brige, uz nekoliko ideja, i to onih koje se brzo realiziraju, dobite ćete zdrav doručak koji će vam pomoći da lakše prođe radni dan i dati vam energije.

Žitarice i mlijeko:
Ovo je klasika - zdjelica žitarica s hladnim ili toplim mlijekom jedan je od najboljih izbora za prvi obrok u danu. Žitarice su, naime, bogate vlaknima i proteinima.

Voće: Bilo koje voće je dobro za početak dana. Voće sadrži puno željeza i hranjivih tvari, a ako vam se žuri, najlakše ga je staviti u torbu i pojesti na putu do posla. Ako hoćete izabrati najzdravije od zdravog, odaberite jabuku.

Punozrnati hljeb:
Ovaj zdravi hljeb pun je hranjivih tvari i lako se jede. Na njega možete staviti neki začin koji volite, svježi paradajz ili salatu - dobili ste zdrav doručak koji će vas zasititi.

Jaja: Za skuhati jaje stvarno ne treba puno vremena ni pažnje. Zato, dok se oblačite, skuhajte dva jaja koja će vas zasititi sve do ručka. Pogotovo se preporučuje jesti bjelance.

Frape:
Pripremanje čaše ovog napitka uz malu pomoć miksera traje tek minutu. Izvrsno je što možete i eksperimentirati - odaberite voće koje želite ili, na primjer, dodajte malo kafe.

Hrana za zdrave kosti

Hrana za zdrave kosti

Autor: KuharicaObjavljeno 27.10.2010.

U kostima je pohranjeno oko 95% tjelesnog kalcija, pobrinite se da ga u organizmu ima što više

Kosti se tokom života lome i ponovno obnavljaju, a uslijed nedostatka kalcija ili fosfora mogu postati mekane zbog čega nastaju deformacije i poteškoće u kretanju. Stoga je važno da u organizam unesemo dovoljno hrane koja će se pobrinuti da nam kosti ostanu čvrste i zdrave:

Špinat - najbolja hrana za zdrave kosti. Bogat je vitaminom K, magnezijem i kalcijem, a pored toga ima vrlo malo kalorija.

Brazilski oraščići - puni su magnezija i proteina, odličan izvor selena te djeluju kao snažan antioksidans.

Brokula - sadrži puno vitamina K, magnezija, kalcija i vitamina C koji je dobar za apsorbciju kalcija. Može se jesti kuhano i sirovo.

Bučine sjemenke - cink, magnezij i vitamin K pomažu u održavanju mineralne gustoće kostiju.

Bademi - osim što su puni magnezija, odličan su izvor proteina. Šaka badema sadrži jednaku količinu kalcija kao manja šoljica mlijeka.

Mlijeko - sadrži sve što je kostima najpotrebnije - kalcij, magnezij i proteine.

Grah - najviše magnezija i kalcija imaju smeđi i crni grah.

Cink za bolji sluh

Cink za bolji sluh

Autor: KuharicaObjavljeno 27.10.2010.

Studija kineskih naučnika otkrila je kako uzimanje cinka u obliku dodatka prehrani pomaže oboljelima od iznenadnog gubitka sluha. U istraživanju je sudjelovalo 66 ispitanika sa dijagnosticiranim iznenadnim gubitkom sluha koji su podijeljeni u 2 grupe. Prva je grupa uzimala cink glukonat, a druga kortiokosteroide. Kod ispitanika koji su uzimali cink došlo je do značajnog poboljšanja stanja i povrata sluha. Na temelju rezultata naučnici su zaključili kako cink zbog svojih antioksidativnih i protuupalnih svojstava pomaže smanjiti oksidativni stres u pužnici karakterističan za iznenadni gubitak sluha.

Superhrana - luk

Superhrana - luk

Autor: HoneyObjavljeno 27.10.2010.

Luk je biljka iz porodice Alliaceae, bogata spojevima koji sadrže sumpor zbog čega se stvara za neke odbojan miris. Rezanjem luka "razbijaju" se stanice koje ispuštaju sulfantnu kiselinu koja se može pretvoriti u plin koji potiče suze. Kada hemikalija dođe do očiju, aktivira lučenje suza, iako zapravo razloga za plač nema. Naime, luk je iznimno zdrav. Bogat je sulfidima zbog kojih je učinkovit u prevenciji nastanka tumora na području želuca. Također, pomaže u borbi protiv prehlada i astme te smanjuje krvni pritisak. Luk potječe iz zapadne i srednje Azije, vjerojatno iz današnjeg Afganistana. Ljudi su ga počeli uzgajati prije više od 5000 godina. Turska legenda kaže da je vrag svojedobno prognan s neba na zemlju. Na mjestu gdje je lijevom nogom prvi puta dotaknuo tlo počeo je rasti bijeli, a ispod desne noge crveni luk.

Ljekovita svojstva Nara

Ljekovita svojstva Nara

Autor: AidaObjavljeno 26.10.2010.

Čini se da je nar (u narodu poznat kao šipak) bio desetljećima nepravedno zapostavljan od strane znanstvenika. Naime, u posljednjih 5 godina provedeno je stotinjak istraživanja o zdravstvenim prednostima konzumacije nara, dok ih je tokom XX stoljeća objavljeno tek dvadesetak. Objavljena je studija koja govori o kempreventivnom i hemoterapijskom učinku soka od nara na stanice karcinoma prostate. Istraživanje je pokazalo da nar posjeduje snažna antioksidativna i protuupalna svojstva. Znanstvenici su dokazali da ekstrakt ploda nara ima sposobnost zaustavljanja rasta i ubija stanice karcinoma prostate. Košpice nara sadrže brojne korisne tvari. U Indiji, košpice se suše i melju u prah koji se dodaje jelima od mesa, za omekšavanje. Drugi isišu sok iz zrna i potom ispljunu košpice. Postoji i opcija da se sok iscijedi iz ploda bez mljevenja košpica, naprosto stiskajući cijeli plod, no tako popriličan dio ploda završi kao otpad. Izbor kako ćete jesti nar na kraju je samo na vama.Šipak je bogat vitaminom C, pa čaj od šipka jača imunološki sistem, podstiče prirodnu odbranu organizma, te jača otpornost organizma na mnoge bolesti. Posebno ga je korisno piti tokom hladnijih mjeseci jer djeluje preventivno u borbi protiv gripe i olakšava gripozna stanja. Zbog voćnih kiselina u svome sastavu, čaj od šipka, djeluje povoljno na reguliranje stolice.

Savjeti za trudnice

Savjeti za trudnice

Autor: AidaObjavljeno 26.10.2010.
a razvoj i rast nerođenog djeteta, prehrana majke ima vrlo važnu ulogu što nikako ne znači da majka treba jesti dvostruko veću količinu hrane. Nakon prva tri mjeseca trudnoće, trudnica bi tebala dnevno unositi samo 300 kcal više od dotadašnje preporučene energetske vrijednosti (1800-2000 kcal/dan). Idealni prirast na tjelesnoj težini za devet mjeseci trudnoće iznosi 12kg (+/-2kg). Preporučuje se obilje sirovog voća i povrća, kuhanog povrća a pogotovo zelenog povrća. Svakako u prehranu uključite razne mliječne proizvode, masnoće biljnog porijekla (biljna ulja, suncokretovo, maslinovo ulje...), dosta žitarica (riže, pšenice, raži, zobi, ječma...), mahunarki (grah, grašak, soja,slanutak), kvalitetnog mesa i ribe te puno tekućine (najbolje vode i čaja). Važno je da su obroci količinski što manji ali česti (otprilike 5 puta dnevno), i nikako ih nemojte preskakati, posebice doručak. Izbjegavajte jako masnu, slanu i prženu hranu te suhomesnate proizvode, alkohol i cigarete. U trudnoći su povećane potrebe za željezom, folnom kiselinom, kalcijem, fosforom, pa se oko toga trebate konzultirati s liječnikom. Isto vrijedi i za tabletice fluora. Zdravim trudnicama se preporučuju lagane šetnje ili lagano vježbanje uz nadzor liječnika.