Iako ga najčešće koristimo u svojoj kuhinji kao odličan začin i dodatak skoro svakom jelu, peršun je i pravi lijek. Narodna medicina ističe prije svega njegovo bogatstvo dragocjenim vitaminom C i to čak 250 mg u oko 100 grama listova.

Peršun je bogat i folnom kiselinom koja je neophodna u procesu stavranja crvenih krvnih zrnaca, odnosno u prevenciji nastanka malokrvnosti. Ova ljekovita biljka sadrži i supstance koje pospješuju mokrenje, čiste naše mokraćne puteve i bubrege. Preporučuje se uzimanje jedne šolje čaja od peršuna svaki dan. Oko 50 grama listova ove biljke prelije se sa litrom vruće vode, zatim poklopi i ostavi da odstoji oko 10 minuta. Čaj se pije četiri puta dnevno po 2,5 dl.

Pogledajte kratki pregled lijepog ponašanja u restoranima, tj. „sve što ste htjeli znati o restoranskom bontonu, a bilo vas je sramota da pitate!”.

1. Rezervacija
Restoranske rezervacije trebate tretirati kao i svaki drugi sastanak. Ako ste napravili rezervaciju, onda se i pojavite u dogovoreno vrijeme. Ukoliko shvatite da nikako ne možete stići, otkažite rezervaciju što prije. Ako je izvjesno da ćete zakasniti više od 15 minuta, nazovite restoran i objasnite situaciju, a čak i ako kasnite duže vrijeme, restoran će vam vjerovatno sačuvati mjesto ako ih nazovete i ljubazno i pošteno objasnite kako stvari stoje.

2. Platnene salvete
Čim sjednete, razmotajte salvetu, i stavite je u krilo. Nemojte je tresti niti njome mahati. U nekim veoma formalnim restoranima, moguće je da konobar ovo uradi za vas, mada je u svakom slučaju u redu da i sami to uradite. Salveta vam treba biti u krilu sve do kraja jela, uključujući i desert. Nemojte njome čistiti escajg niti brisati lice i NIPOŠTO, ama baš nipošto, nemojte salvetom brisati nos! Ako ustajete od stola za vrijeme jela, salvetu samo ležerno presavijte i ostavite je pokraj tanjira, lijevo ili desno. Na kraju večere, ostavite salvetu polu-presavijenu na lijevoj strani tanjira. Nemojte je zgužvati u grudvicu, ali nemojte je ni precizno savijati. Također, nekulturno ju je ostaviti na stolici.

3. Kada početi jesti
Sačekajte da svi za vašim stolom dobiju jelo prije nego počnete jesti. Ako ste na privatnoj večeri u nečijem domu, onda sačekajte da domaćin ili domaćica uzmu viljušku - to je znak da jelo počinje. Nemojte nikad početi jesti prije domaćina, izuzev ukoliko domaćini jasno ne insistiraju da počnete bez njih.

4.Escajg i posuđe
Escajg koristite počevši od najdaljeg od tanjira. Pravilo tanjira je sljedeće: Jedite na lijevoj strani, pijte na desnoj. Drugim riječima: tanjiri koji su vam sa lijeve strane su vaši, a čaše koje su vam sa desne strane su vaše.

Plus:
* Hrana se servira sa lijeve strane, a odnosi sa desne.
* Probajte hranu prije nego je dodatno začinite.
* Probajte pomalo od svega na tanjiru.
* Za stolom ne čačkajte zube i ne popravljajte šminku.
* Ne pričajte punih usta. Žvačite zatvorenih usta.

Kada kažemo bouquet garni mislimo na vezicu začinskog svježeg bilja. To je ustvari francuski izraz za svežanj od 3 stabljike peršuna, 1 male grančice majčine dušice i 1 malog lovorovog lista. Sve ovo može se omotati u neko aromatično povrće, na primjer u stabljiku celera ili poriluka. No, buket garni može biti složen i od drugog bilja u raznim kombinacijama. Na primjer, često se pravi od lista lovora, ruzmarina, mažurana, poriluka, majčine dušice te peršunovog i celerovog lista. Nakon pripreme jela buketić sa začinima se jednostavno izvadi. Inače buket garni, kombinacija povrća i začina, obogaćuje razne čorbe, temeljce, juhe ili umake, kao na primjer mlijeko kod pripreme bešamel umaka. Ovaj buket idealan je za ubacivanje prilikom pripreme jela od bijelog mesa.

Zanimljivost: Kuhar Pierre de Lune je prije više od 300 godina otkrio bouquet garni. Budite kreativni Korištenje buket garnija je zapravo kulinarska kreativnost. Za juhu ili neko drugo jelo za koje je potrebno aromatično zelenilo iskoristite svoj vlastiti buket garni. Na primjer, kada spremate pileću supu možete kuhinjskim koncem povezati dva korijena peršuna s lišćem, jednu mrkvu, jedan tanji poriluk ili mladi luk te grančicu kopra. Spremate li riblju supu, zavežite po grančicu peršuna, estragona, timijana i celera, polovicu ljutog crvenog feferona bez sjemenki i komad korice limuna. Za supu od govedine, svinjetine ili janjetine složite buketić od podosta grančica peršuna te dvije, tri grančice timijana i origana. Svežnjiću dodajte po jedan korijen mrkve i peršuna te dva režnjića bijelog luka. Kada je buket garni u pitanju zaista je dovoljno samo malo kreativnosti da vaše jelo zamiriše!

Savjet: Suština buket garnija je u tome da uzimate svježe bilje i vežete ga kuharskim koncem, pamučnim, a nikako sintetičkim! Kad je jelo gotovo - izvadite ga.

Prirodni lijek
Komorač je divlja ili uzgojena dvogodišnja biljka s odebljalim korijenom iz kojeg u prvoj godini izrastu listovi, a u drugoj godini i do 2 metra visoka stabljika s listovima i cvjetovima. Stabljika je okrugla, modro-zelene boje i u gornjem dijelu razgranata, a listovi su sastavljeni od mnoštva sitnih listića. Komorač pripada porodici štitarki, jer su žuti cvjetovi skupljeni u štitaste cvatove. U svakom plodu ima stotinjak sjemenki bogatih eteričnim uljima. Ova biljka potiče iz Sredozemlja i najviše joj odgovara topla, ali ne prevruća klima. Uzgaja se u Grčkoj, Turskoj, Italiji, južnoj Francuskoj i u sjevernoafričkim zemljama. Komorač je poznat i kao prirodni lijek za probavne tegobe i prehladu.

Kupovina i priprema
Bijela ili blijedozelena i čvrsta lukovica sa suptilnim mirisom na anis, bez znakova oštećenja i truljenja, znak je dobre kvalitete komorača. Stabljike koje se nadovezuju na lukovicu trebaju biti ravne i bliske jedne drugoj, a listovi svježi i zeleni. Prilikom kupovine birajte manje lukovice koje su čvršće i manje vlaknaste. Izbjegavajte komorač koji ima cvjetove na stabljikama jer je to znak da je prezreo. Svi dijelovi komorača - lukovica, stabljike i listovi, upotrebljavaju se u pripremi jela. Nožem odrežite stabljike i dno lukovice, a maknite i vanjske listove lukovice. Kratko isperite pod tekućom vodom, a zatim komorač narežite prema potrebi. Nožem lukovicu prepolovite i režite je po dužini na kriške za pirjanje ili na tanke ploške u obliku polumjeseca za salate. Svaku polovicu možete narezati i na kockice.

Liječenje komoračem
* pomaže kod probavnih tegoba i prehlada
* smanjuje upale
* štiti jetru od toksičkog djelovanja
* snižava krvni pritisak

Zanimljivost: U srednjem vijeku komorač se koristio za rastjerivanje kukaca. Također se vjerovalo da plaši vještice te su ga često stavljali u ključaonice da nikakvo zlo noću ne uđe u kuću.

Raštika je dvogodišnja zeljasta biljka dobro razvijenog vretenastog korijena koji se izrazito grana. Ova biljka se uzgaja zbog lišća koje se bere od baze prema vrhu. Možemo slobodno reći da je raštika prvi uzgojeni kupus, potomak izvornog divljeg kupusa. Kao povrtna kultura najviše se uzgaja u Hercegovini i priobalnom dijelu Hrvatske. Od svih kupusnjača raštika najviše obiluje karotenom, provitaminom vitamina A i mineralom kalcijem. Raštika je sjajno povrće za salatu, a upotrebaljava se i za pripremu variva i sarmi.

Zanimljivost: U helenskim mitovima zabilježena je priča da se Zeus našao u neprilici jer je u kratkom vremenu morao protumačiti dva potpuno suprotna proročanstva. Od umnog napora počeo se silno znojiti. Na mjestima gdje bi koja od kapljica znoja pala na tlo, odmah je nikla mladica raštike.

Vinova loza
Vinova loza je biljka penjačica. Izrastanjem se oblikuje u grm, a visina joj varira između 5 i 15 metara. Listovi su različitih oblika i također različite zelene boje što ovisi o vrsti vinove loze. Dobro je poznato da je plod vinove loze grozd, čija se veličina zrna i boja ploda razlikuju od vrste do vrste. Plod se može koristiti svjež, sušen te prerađen u voćne sokove ili alkohol. Najpoznatiji proizvod ploda vinove loze svakako je vino. Neke od poznatih sorti vinove loze u BiH su Žilavka i Blatina.

Historija duga 6.000 godina
Uz pšenicu, ječam i masline, vinova loza je jedna od najstarijih uzgajanih biljnih kultura. Najvjerojatnije potiče iz okoline Kaspijskog mora ili južne Evrope. Lozu su uzgajali stari Feničani, a sa otočja između Azije i Grčke, vinova loza je preko Grčke stigla i na jadranske otoke, Siciliju i na Apeninski poluotok. Pouzdano se zna da se loza prije 6.000 godina uzgajala u Egiptu. Kada je domaće područje u pitanju, Hercegovina je kraj koji se može pohvaliti tradicijom uzgoja vinove loze od najmanje 2.200 godina.

Zanimljivost: Godine 1860. u Francuskoj se pojavila trsna uš koja se vrlo brzo proširila po cijeloj Evropi i uništila svu evropsku lozu. Nakon takve katastrofe, uz mnogo uloženih finansijskih sredstava, podignuti su novi vinogradi čija je podloga bila američka loza. Njen je korijen bio otporan na ovu vrstu uši.

Pastrnjak je povrće čiji je korijen aromatičnog i slatkastog okusa. Pradomovina pastrnjaka je sjeverna Evropa. Rimski car Tiberije, inače veliki obožavatelj pastrnjaka, donio ga je u Rim s obala Rajne.

Pastrnjak je bogatiji vitaminima i mineralima od mrkve. Bogat je kalijem, a također je dobar izvor vlakana. Kod oboljenja kod kojih se stvaraju nakupine vode, pastrnjak ima višestruko djelovanje. To je snažan diuretik koji izravno stimuliše rad bubrega, srca, pluća i jetre, koji zbog nakupina vode inače ne mogu normalno funkcionirati. Kao dijetetik pomaže kod tegoba s bubrezima i mjehurom, kao što su zastoj mokraće, infekcije, kamenci, pijesak i bakterije.

Dijete s pastrnjakom pomažu regulisati krvni pritisak, posebno ako se supama od pastrnjaka dodaju peršun ili celer. Pastrnjak, kojeg još zovu i paškanat, jelinjak ili mrkvica, oduvijek se gajio kao začin i povrće. Korisna je cijela biljka. Korijen biljke je mesnat, bijel, slatkast i vrlo hranjiv, okusa nalik peršunu ili celeru. Skuhani, izrezani korijen upotrebljava se na isti način kao i mrkva. Njegovi se listovi mogu dodavati juhama ili miješati s drugim lisnatim povrćem, a sasvim mlade listiće može se nasjeckati i dodati salatama. Plodovi se beru u jesen.

Zanimljivost: Zbog visokog postotka šećera, neki narodi, primjerice Irci, koristili su pastrnjak za pripremanje alkoholnih napitaka.

Ukoliko se još uvijek sjećate crtića iz djetinjstva, dobro vam je poznato koliko je Duško Dugouško volio jesti mrkvu! I to ne bez razloga - ovo korjenasto povrće je izuzetno zdravo, a u zimskim danima ga nikako ne bi trebali zaobići u ishrani. Naime, u mrkvi se nalazi mnogo selena koji je izrazito važan za naš imunitet jer nas brani od raznih infekcija i bolesti.

Također, mrkva poboljšava vid i čini naše oči otpornijim tokom velikih naprezanja prilikom čitanja. Ovo povrće možete kombinovati na bezbroj načina. Mrkva se može konzumirati kao klasična grickalica, a izrendana i pošećerena je izuzetno ukusna, pa stoga možete uživati u mrkvi kao sneku dok gledate film ili čitate novine. Mrkva također obogaćuje mnoga jela poput juhe te je sastojak različitih salata i slatkih zalogaja.

Savjet: Iako to mnogi znaju, uvijek je dobro napomenuti da mrkva poboljšava kvalitet kose i noktiju te sprečava njihovo pucanje. Umjesto kupovine skupih medicinskih preparata, razmislite da li vaš problem možda dolazi “iznutra”.

Nakon što su dva Kanađanina napravila sendvič koji izgleda kao kalorijska atomska bomba, Amerikanci su odlučili pokazati da oni mogu bolje, više i masnije. Ko je uspio u misiji sastavljanja najmoćnijeg sendviča prosudite sami.

The Angry French Canadian sastoji se od prženog hljeba prelivenog javorovim sirupom na kojeg su poslagani pržena slanina, poutine (prženi krompirići posuti mrvljenim sirom i preliveni smeđim umakom) i hot dogovi.

S obzirom na to da su upravo Amerikanci poznati kao apsolutni kraljevi junk fooda, nisu mogli samo mirno gledati kako im Kanađani preuzimaju tu titulu pa su osmislili svoju holesterolsku bombu. Mora se priznati da izgleda znatno ukusnije.

The America je ozbiljan sendvič, ne radi se samo o nasumično pobacanim sastojcima. Njega čini gotovo pola kilograma slanine, skoro kilogram tanko narezanog goveđeg odreska, jedna glavica luka, sir s plemenitom pljesni, hren, senf i dvoje jaja. Sve to je ugurano u pecivo od domaćeg kiselog tijesta.

Čokolada izaziva dobre osjećaje - pogrešno (gotovo)
Osjećate li se dobro kad jedete čokoladu, sve je to u vašoj glavi. Čokolada sadrži brojne tvari koje jačaju raspoloženje, no njihov je učinak malen. Riječ je, zapravo, o kulturološkom fenomenu, a raspoloženje je bolje jednostavno zato što je - ukusna.

Ugljikohidratne grickalice smiruju i usrećuju - pogrešno
Neki nutricionisti i dalje tvrde da grickalice bogate ugljikohidratima popravljaju raspoloženje jer utiču na razinu serotonina. No, istraživanja su pokazala da, kako biste osjetili serotoninski udar, ne smijete pojesti ništa što sadrži bjelančevine barem 12 sati prije uživanja u ugljikohidratima. Naime, bjelančevine blokiraju djelovanje serotonina na mozak, pa grickalica neće uticati na raspoloženje.

Kafa povisuje razinu energije i mentalnu izvedbu - tačno
Tvrdnju potkrepljuju brojne studije u kojima je konstanta zaključak da kofein pozitivno djeluje na pažnju, raspoloženje i energiju. Iracionalni strah od kofeina okreće neke ljude od kafe, a stručnjaci kažu da je on bezazlen jer znamo kada stati sa ispijanjem omiljenog napitka - svi znaju da su pretjerali sa kafom po drhtavim rukama i svjetlucanju pred očima.

Mlijeko i puretina izazivaju pospanost - pogrešno
Mnogi smatraju da namirnice bogate aminokiselinom triptofanom imaju umirujući učinak na mozak te da izazivaju pospanost. No, tačno je da se, kako bi ušao u mozak, triptofan mora natjecati sa mnogim drugim amiokiselinama.

Omega-3 masne kiseline iz ribe pomažu kod depresije - tačno  Dokaza da jedenje ribe bogate omega-3 masnim kiselinama utiče na depresiju i druge poremećaje raspoloženja mnogo je, pa američki psihijatri onima koji se liječe od depresije čak preporučuju da svaki dan uzimaju omega-3 kao dodatak prehrani. Također, onima koji se bore sa depresijom preporučuju tri puta po 200 grama ribe sedmično (lososa, tune, sardina, pastrve), a učinak bi se trebao vidjeti nakon mjesec dana. Jednako tako, jedenje hrane koja koči djelovanje omega-3 masnih kiselina može biti negativno za depresivne. Treba izbjegavati alkohol i namirnice bogate omega-6 masnim kiselinama (ulje kukuruza, soje, hidrogenizirane masnoće).

Kada smo nervozni, trebamo piti vodu - tačno
Jedan od prvih znakova dehidracije je umor, koji ide pod ruku s neraspoloženjem. Zato - pijte vodu. Naučnici sa univerziteta Tufts u SAD utvrdili su da čak i blaga dehidracija ima negativan učinak na raspoloženje. Zato ne treba zaboraviti preporuku o pijenju dva litra vode dnevno, pa i više.

Oko 15 sati nam se drijema zbog ručka - pogrešno
Ručak često okrivljujemo za letargiju koju osjetimo u poslijepodnevnim satima. No, to je više povezano sa našim bioritmom nego sa prehranom. Međuobrok oko 15 sati može pomoći da spriječimo pospanost, no treba izbjegavati ugljikohidrate i šećer - najbolje je posegnuti za jabukom i komadom sira.

Istraživanje australskih naučnika sa fakulteta La Trobe pokazalo je kako pivo, napitak kojeg mnogi smatraju glavnim krivcem masnih naslaga na području trbuha, smanjuje apetit. Slične rezultate dobili su i španski naučnici sa fakulteta u Barceloni. Naime, oni tvrde da umjerena konzumacija piva pomaže pri mršavljenju. Osim toga, tvrde Španci, smanjuje rizik od dijabetesa i visokog pritiska. U istraživanju je sudjelovalo 1250 osoba starijih od 57 godina. Oni koji su konzumirali mediteransku hranu i ispijali umjerene količine ovog napitka uspjeli su zadržati liniju, a neki su čak i smršali. Naime, za razliku od drugih alkoholnih napitaka, pivo sadrži mali postotak alkohola, osim toga obiluje vitaminima, kalcijem i željezom.