Ako za doručak pojedete „prave“ žitarice, poput integralnog ječma ili raži, osigurat ćete cjelodnevnu regulaciju razine šećera u krvi. Do sada nije bilo poznato da određene integralne žitarice omogućuju takav učinak cijeli dan. Za taj je učinak zaslužan niski glikemijski indeks i određena vrsta neprobavljivih ugljikohidrata koji se nalaze u nekim žitaricama.

Grah je jedan od najstarijih uzgajanih biljaka-južno američki indijanci sadili su ga još prije 6000 godina. Talijanski književnik Umberto Eko grah je proglasio izumom važnijim od pencilina (Grah se pokazao veoma dobrim za zdravlje). Dolaskom graha u Evropu u 16 stoljeću bjelančevine su postale dostupne svima, zbog čega su ljudi postali zdraviji i snažniji. To je izvuklo Evropu iz mračnog srednjek vieka smatra Eko. Sve vrste Graha, od bijelog, crnog, crvenog, trešnjevca , sadrže vrlo malo masnoća i kalorija, a odličan su izvor vlakana koja snižavaju holesterol. Vlakna iz graha sprječavaju nagli porast šećera u krvi nakon obroka zbog čega se naročito preporučuje dijabetičarima, ali i svima koji žele smršaviti. Grah takođe smanjuje rizik od srčanih bolesti za 82%. Iznimno je bogat mineralima, naročito bakrom, željezom, fosforom i manganom. Dobar je izvor vitamina B grupe, a u kombinaciji sa kislim kupusom ili povrćem sjajno se nadopunjuje. Naime grah je siromašan vitaminom C dok ga kiseli kupus ima u izobolju. Kombinacije graha sa cjelovitim žitaricama tjelu daje gotovo sve potrebne bjelančevine pa su odlična hrana za vegetarijance. Jela od graha i žitarica jedu se po cijelome svijetu. Meksikanci grah često kombiniraju sa kukuruzom ili njime pune tortilje od kukurznog brašna. U Indiji se grah i riža peipremaju u kokosovom mlijeku a poznati kubanski prilog "Congri" priprema se od graha, riže, luka i zažina.

Zeleno lisnato povrće kao što je zelena salata,kupus,špinat itd. je veoma zdravo za jesti, iz razloga što može da smanji rizik od šećera tipa 2 za čak 15% , što potvrđuje novo britansko istraživanje. Zelena salata, špinat i obilne zelen povrćke obiluju antioksidansima poput vitamina C,polifilena,magnezijai beta karotena. Njihovo sejstvo se ogleda u tome što je to povrće puno najpotentnijih protivupalnih prirodnihdjelovanja, prirodnih bio-aktivnih komponenata posebno u prevenciji hroničnih oboljenja među koje spada i dijabetis. Ovo je još jedno u nizu dokaza koji se odnose na prirodne resurse. Svkodneva upotreba povrća i voća je je jako dobra jer nas ti prirodni resursi štite od raznih bolesti.

Zdrava prehrana nam mnogo znači pa su se stručnjaci i naučnici pozabavili time šta nam je korisno u životu i kako da se čuvamo loših navika... Dvije studije prezentirane na skupu Udruženja američkih urologa održanom u Atlanti sugeriraju da svakodnevno pijenje soka od limuna povećava koncentraciju urinarnog citrata. Urinarni citrat prevenira stvaranje kristala kalcij-oksalata koji tvori najčešću vrstu bubrežnih kamenaca. U prvoj studiji je sudjelovalo 100 pacijenata s kamencima kalcij-oksalata. 75 % pacijenata je tretirano limunadom, tj. s 120 mL iscijeđenog limunovog soka razrijeđenog s 2,5 L vode. Preostali pacijenti su pored limunada uzimali i kalij-citrat. Nakon 40 mjeseci, u obje skupine se urinarni citrat povećao. Rezultati druge studije su pokazali povećanje urinarnog citrata nakon svakodnevnog ispijanja 2 L vode s 120 mL limunovog soka. Ukoliko se rezultati ovih dviju studija u budućnosti potvrde, terapija limunadom će postati alternativa liječenju s kalij-citratom!

Žene koje sporije jedu unose manje kalorija od onih koje jedu brže, iako im objed traje duže. Istraživači sa sveučilišta Rhode Island u SAD-u procijenili su utjecaj konzumiranja hrane na unos kalorija. U tu je svrhu 30 zdravih žena, u dobi od 18 do 48 godina, tri puta posjetilo laboratorij. Tokom prvog posjeta ispunile su anketu o povijesti bolesti, učestalosti konzumiranja hrane te ponašanju vezanom uz dijete za mršavljenje i tjelesnu masu. U slijedeća dva posjeta od njih se tražilo da pripremljen obrok pojedu sporo ili brzo. Tokom posjeta kada su obrok morale brzo pojesti, dobile su velike kašike i trebale su jesti bez stanki između zalogaja. Kada su pak obrok trebale pojesti sporo, dobile su male kašike te su morale uzimati male zalogaje. Također, između zalogaja morale su spustiti žlicu te prožvakati svaki zalogaj 20 do 30 puta. Glad, sitost, želja za hranom i žeđ proučavani su u redovitim intervalima prije, tokom i nakon obroka. Analiza rezultata otkrila je da iako sporo objedovanje produljuje trajanje obroka za 20 minuta, ispitanice su pojele manje kalorija (579 prema 646 kcal) i manju količinu hrane (399 prema 445 g) u usporedbi s brzim objedovanjem. Također, razine sitosti kao i unos vode bili su znatno veći tijekom sporog konzumiranja obroka, čime se otvara pitanje dodatnog pomoćnog mehanizma. Kao zaključak, sporija konzumacija obroka može pridonijeti smanjenom unosu energije kod zdravih žena. Potrebna su dodatna istraživanja kako bi se provjerilo odnosi li se taj zaključak i na cijelu populaciju te različite tipove obroka uz dulje razdoblje proučavanja.

Teobromin koji se u većim količinama nalazi u čokoladi i kakau , uskoro bi mogao postati lijek protiv kašlja - tvrde Britanski naučnici. Procijenjuje se da skoro sedam i po miliona ljudi u Velikoj Britaniji pati od kašlja koji traje duže od dvije sedmice a ljekari se nadaju da bi se lijek mogao pojaviti u roku od dvije godine na tržištu. Većina trenutnih lijekova sadrži narkotike kodin, koji se razgradnjom u organizmu oslobađa morfina koji može dovesti do pospanosti, tegoba sa disanjem i nedostatka energije. Tebromin nema takve posljedice a djeluje na lutajući živac nervus vagus koji podstiče stalni kašalj. Budući da je teobromin bezukusan moći će ga konzumirati i oni koji nevole čokoladu .

Poznato je od davnina da glina ima isceljujuće i smirujuće dejstvo. Spektar njenog liječenja je ogroman i koristi se kod opekotina, artritisa, sinusitisa, cista na jajniku, upale uha, zanoktica, čira, liječenju preloma, tuberkuloze, ublažavanju temperature i stresa. Primenjuje se u liječenju od tuberkuloze, a upotrebljava se i kao sredstvo za dezinfekciju i opekotine prvog i trećeg stepena. Protiv upale grla Stavite dvije kašičice gline u čašu slane vode, u koju ste kanuli kap-dve ulja ruzmarina ili lavande. Grgoljite nekoliko puta na dan sve dok upala grla ne popusti. Prehladu, polensku groznicu i upalu sinusa lečite ispiranjem nosa glinenom vodom (razmutite kašičicu gline u prahu u šoljici vode). Jednom, dva ili tri puta dišite u glinenoj vodi: uronite nos u vodu, zatvorite jednu nozdrvu prstom. Dišite lagano da biste ušmrkali što više vode; malo može otići i u grlo. Ponovite pet do šest puta sa svakom nozdrvom, a na kraju ukapajte nekoliko kapi limunovog soka u svaku nozdrvu. Kura čišćenja Glina se proizvodi u granulama ili finom prahu. Iz nje mora da bude odstranjen pesak. Za terapiju se uzima rastvor, i to jedna kašičica gline u prahu u pola litra vode, bez mješanja, koji odstoji tokom noći. Pije se sledećim redosledom: - Prva nedelja - ujutro, na prazan stomak, pijte glinu ne mješajući je (ostavite talog na dnu čaše). - Druga nedelja - ujutro na prazan stomak pijte glinenu vodu koju ste prethodno promešali drvenom kašikom i ostavili da malo odstoji. - Treća nedelja - pošto ste promješali rastvor gline u vodi drvenom kašikom, popijte ga odmah, na prazan stomak. Prva kura glinom trebalo bi da traje tri nedelje. Pauzirajte nedelju dana, pa započnite drugu kuru glinom, a potom ih primenjujte u vreme smene godišnjih doba. Ljekovita dejstva gline - Poboljšava varenje i rad crijeva. - Rješava probleme sa konstipacijom i prolivom. - Uklanja čireve. - Povećava fizičku energiju. - Smanjuje bolove. - Čisti kožu pa se upotrebljava i kao maska za lice. - Poboljšava vid. - Pomaže rast i obnavljanje tkiva. - Čisti od toksina koje smo uneli hranom ili iz okoline.

U hladnim, zimskim danima, kada vrebaju prehlada i grip, neophodno je da vaš jelovnik bude bogat vitaminima i hranljivim materijama. Kada je reč o vitaminima, idealan izbor je kivi jer sadrži vitamine B grupe, kao i vitamine A i C, belančevine i gvožđe. Odlično je voće i za buduće majke, jer vitamini B grupe pomažu pravilnom razvoju fetusa. Značajan je izvor kalijuma, koji reguliše krvni pritisak, a bogat je i folnom kiselinom, koja potpomaže sintezu proteina. Kivi snižava holesterol, neutrališe slobodne radikale, povećava odbrambene sposobnosti organizma i potpomaže eliminaciju toksina iz organizma. Bez stresa i glavobolje Zahvaljujući visokovrednim sastojcima, efikasan je u borbi protiv respiratornih infekcija, a osim toga, jača imunitet, štiti od prehlade, reguliše krvni pritisak, smanjuje rizik od nastanka srčanih bolesti, moždanog udara, tumora, a pomaže i protiv glavobolje i stresa. Redovnim konzumiranjem svežeg kivija smanjuje se količina triglicerida u krvi za 15 odsto, a ovo blagotvorno voće pomaže i u zaceljivanju rana, održavanju zdravlja kostiju, zuba i desni, te apsorpciji gvožđa, a pozitivno deluje i na sistem za varenje jer održava ravnotežu između korisnih i štetnih bakterija u crevima. Za baršunastu kožu Zbog bogatog sadržaja vitamina C i voćnih kiselina, kivi je čest sastojak proizvoda za negu lica i tela. Štiti kožu od isušivanja i čini je baršunastom i nežnom, reguliše lučenje masnoće, sužava proširene pore i usporava starenje. Viljuškom zgnječiti jedan kivi i dodati mu supenu kašiku meda i malo jogurta. Naneti masku na lice i ostaviti dvadesetak minuta, a nakon toga isprati toplom vodom. Protiv prehlade Oljuštiti i iseckati kivi, dodati kašiku ili dve meda i mikserom ili u blenderu samleti voće. Po želji se može dodati voda. Ovaj napitak izuzetno je bogat vitaminima i odličan je protiv prehlade.

So je hemisjski spoj natrija i klora. Natrij je vazan kod izmjene tvari u organizmu., a hlor stvara u želucu solnu kiselinu, koja pospješuje rastvaranje hrane. Prema tome, sol ne služi samo kao začin, već i kao nadopuna mineralnim tvarima. Računa se da je dnevna potreba soli 10g. Preveliko uživanje soli izaziva žeđ, a preveliko uživanje vode razređuje sokove i slabi probavu te opterećuje krvotok. Soli ima gorske i morske. Gorska sol dolazi u trgovinu samljevena, a morska u kristalima. Morska sol sadrži osim natrija i klora još i druge mineralne tvari, pa se zato smatra za vrijedniju u prehrani. Voda sadrži dosta mineralnih tvari, a najvise vapna. To je takozvana tvrda voda za razliku od mekane, u kojoj nema mineralnih tvari (kišnica). Tvrda voda je zdrava, jer čini čovjeka otpornijim prema bolestima. Organizam prima mnogo vode s hranom, pa se zato kaže da i vodu jedemo. Čovjek mora primiti dnevno 35g vode na svaki kilogram težine. Prema tome, žovjek od 70 kg treba primiti dnevno oko 2 i pol litre vode s jelom i pićem. Zdrav čovječji organizam sadrzi oko 45 litara vode. Kod normalnog života vodu izlučuje čovjek u obliku mokraće i znoja 2 do 3 litre na dan, pa taj gubitak treba nadoknaditi. Čovjekovom organiznu voda je potrebana za obavljanje njegovih funkcija. Voda održava tlak u stanicama, a kako je ima u krvi ona raznosi hranjive čestice u stanice i organe, a nepotrebne tvari izlučuje znojem i urinom. Bez uživanja vode čovjek bi mogao izdržati samo 5 dana, a bez hrane može živjeti 20 do 40 dana. Organizam prima s hranom vodu, jer je poznato koliko vode sadrže neke namirnice: mlijeko 87%, salata 94%, meso 65%, kruh 37%, maslac 15%, rajčica 94%, kelj 92%, krumpir 75%, sir 30 do 50%, med 20%. Vodu nije dobro piti za vrijeme jela. Žvakanjem treba potaknuti žlijezde da izluče što više sline, koja pomoću fermenta rastvara hranu. Razrjeđuje li se slina vodom, nema ona vise ono pravo djelovanje. Piti treba poslije jela ako čovjek osjeća žeđ. Treba se čuvati prehladne vode da ne dode do katara želuca. Uživanje hladne vode za vrijeme velike vrućine pospješuje znojenje, pa se u tome slučaju preporučuje piti topli čaj. Potrebu za tekućinom čovjek može namiriti i voćnim sokovima (limunadom, oranžadom, jabukovcem), mlijekom, kakaom, jer svi ovi napitci osvježuju svakog.

Mast stvara dvostruko više topline u organizmu nego što se stvara kod izgaranja bjelančevina. Za naše tijelo je važno da ono zadrži svoju toplinu do 37 supnjeva Celzijusa, a to je tijelu omogućeno primanjem masti, koja pomoću kisika izgara i razvija toplinu. Toplina se smanjuje otvaranjem i zatvaranjem pora na koži, ali i izlučivanjem znoja. Kad nam je hladno, osjećamo potrebu da se što više krećemo, zbog čega dublje dišemo, a time pospješujemo izgaranje i povisujemo toplinu. Mast služi tijelu i kao građa, jer se u malim količinama nalazi u svim stanicama organizma, pa i ispod kože i to na mjestima gdje je potrebna zaobljenost. Prekomjerno slaganje masti na pojedinim organima nastaje zbog smetnji kod izmjene tvari u tijelu ili zbog bolesnog stanja. Masti se sastoje od tri elementa: ugljika, vodika i kisika. U molekuli masti ima više ugljikovih i vodikovih atoma, a manje kisikovih, pa se ovi prvi atomi lako spajaju s kisikom; zato mast rado izgara i izgaranjem daje obilno topline. Masti su spojevi glicerina i masnih kiselina i to palmitinske, stearinske i oleinske kiseline. Jedna molekula glicerina spaja se sa po tri molekule masnih kiselina u mast. Masti ima gotovo u svim namirnicama. Od životinja dobivamo slaninu, salo, loj i riblje ulje. Od proizvoda životinjskog porijekla koji sadže mast u većim količinama su mlijeko, vrhnje, maslac i masni sirevi, a od biljaka dobivamo ulje od ploda masline, od sjemena suncokreta, buće (bundeve) i lana. Masti ima i u orasima, maku i bademima itd. U prehrani ćemo dati prednost biljnim mastima, jer su one lakše probavljiva, a i njihova proizvodnja je jeftinija. Mastima su vrlo slični lipoidi, jer su oni spojevi masnih kiselina i alkohola. Lipoidi u kojima ima fosfora zovu se lecitini, a ostali holesterini. Holesterina ima u hrani biljnog i životinjskog porijekla, a i u stanicama i tekućini čevječjeg organizma. Dobije li organizam hranom u krv previše holesterina, dolazi do ovapnjenja žila, preugojenosti, šećerne bolesti, visokog tlaka, reumatizma i bolova od žučnih kamenaca. Takva oboljenja nastaju ako se uživa previše svinjske masti. Holesterina ima u žumancu jajeta, u jetrima, bubrezima, plućima, srcu i prsnoj žlijezdi, zatim u maslacu, mlijeku i svinjskom mesu.