Ne treba zaboraviti da je hljeb u mnogim dijelovima svijeta jedina namirnica napravljena rukom čovjeka, a sve ostalo se bere s drveta ili kopa iz zemlje! Koliko se primičemo Zapadu tj. urbanim sredinama, rapidno raste broj vrsta hljeba i proizvoda od žitarica, koji su najčešće rafinirani i pakirani u celofan. Što je hljeb više rafiniran on sadrži manje pa čak do 50% manje hranjivih tvari.

Tako u bolje opskrbljenim prodavanicama, može se dobiti desetak vrsta hljeba i peciva u svim nijansama od svijetle do tamne, od pšeničnog do raženog i kukuruznog brašna! Zvučni nazivi međutim, ne znače mnogo ako nisu popraćeni kvalitetnim sirovinama i odgovarajućim hemijskim sastavom. Principjelno treba kupovati što tamniji hljeb koji je tvrde kore, a mekane i sočne sredine, no takav hljeb je u pravilu i najskuplji. Raženac i njegove kombinacije su najtraženiji. Pojačani (fortificirani) hljeb u pravilu sadrži dodane vitamine, proteine soje, suho voće i druge dodatke (omega-3 masne kiseline).

Naravno da je takav hljeb “zdraviji” u odnosu na standard, ali ne treba zaboraviti da prije definitivne procjene treba izmjeriti ukupnu količinu vlakana! Što više posija u proizvodu, dobit ćete više vlakana pa se zbog toga često pšeničnom hljebu dodaju poslije na umjetan način ili druge žitarice bogate grubom strukturom (zob, raž). U nekim zemljama uz hljeb dobijete deklaraciju sa skraćenim hemijskim sastavom pa možete tačno znati šta unosite 3 puta dnevno u želudac, ali i bez toga se može s dosta sigurnosti razlikovati jedan proizvod od drugog.

Dodavanje sjemena (sezam, mak) značajno obogaćuje hljeb u smislu sadržaja proteina, ali mu podiže i kalorijsku vrijednost, jer kao što je poznato, sjeme sadrži 50-60% ulja. Hljeb se može pripremati od brašna pšenice, zobi, raži, ječma, heljde, riže, prosa, kukuruza, amaranta, krompira, tapioke, quinoe i njihovih mješavina.

Kamilica je kod nas sinonim za čaj. Ali ako pogledate koja sve ljekovita svojstva ima, nije ni čudo što je tako. Kamilica je „lijek za sve“. Pospješuje probavu, snižava temperaturu, ublažava bol, smiruje grčeve, smanjuje osipe, pomaže kod svih bolova u stomaku i još mnogo toga. Ona je vrlo dobar lijekek za smirenje. Za odrasle se čaj priprema tako da kašiku kamilice prelijete sa dva decilitra vrele vode i ostavite poklopljeno 15 minuta. Ako imate problem sa opadanjem kose, za ispiranje koristite čaj od kamilice. Pripremate ga tako da četiri kašike biljke prelijete litrom vrele vode, posle deset minuta procedite i kada se prohladi isperete kosu....Kijavica...Prelijte 3 kašičice cvetova kamilice sa 2 litra ključale vode, pokrijte se peškirom preko glave i inhalirajte. Na ovaj način će se disajni putevi brzo otvoriti....Šta još pomaže..Čaj od listova kupine ublažava otok sluzokože. Prelije 2 kašičice listova sa 1/2 litra vrele vode i ostavite da odstoji 10 minuta. Svaki dan popijte po tri šolje ovog čaja....Bolovi u želucu...Čaj od kamilice umiruje nadraženu sluzokožu želuca (2 kašičice cvetova kamilice prelijte sa 1/4 litra ključale vode i ostavite da odstoji pet minuta)...

- Ulje za pomfrit može se upotrebljavati više puta, a da pri tome zadrži svežinu i da ne pocrni, u posudu u kojoj ste sačuvali ulje stavite ljusku od jajeta. Ljuska će vremenom pocrniti pa je povremeno treba mijenjati.
- Presoljenom jelu vratit ćete pravi ukus ako mu dodate kašiku sirćeta i kašiku šećera.
- Nove posude od gline (da bi duže trajale) prije upotrebe treba držati 15 sati potopljene u slanoj vodi.
- Sosovi i čorbice od povrća dobit će bolji okus ako im se na kraju kuhanja doda malo maslaca.
- Prženi krompir je ukusniji ako ga prije prženja stavite u kipuću vodu oko dva minuta, prosušite i onda pržite.
- Da bi se želatin brže rastvorio, preliti ga hladnom vodom u srazmjeri: 1 dio želatina i 4 dijela vode, pa ga onda zagrijavati. -Crni luk ćete najlakše očistiti ako ga potopite u toplu vodu. Sijecite ga na mokroj dasci vlažnim nožem, tada luk neće iritirati oči.

Kako skuhati rižu?
- Rižu prvo, na malo ulja, propržiti uz stalno miješanje. Kad počne da škripi naliti vodom i kuhati. Odnos riže i vode treba da je 1 : 2,5. Tako se riža neće lijepiti, a zrna će biti rastresita. - Kao dodatak za supe i čorbe mogu se koristiti kockice tost hljeba propržene na ulju u koje treba sipati malo bijelog luka u prahu. Na kraju prženja posuti origanom.

- Tijesto će se bolje umijesiti ako se zamijesi od tek prosijanog brašna.

- Da se pri kuhanju krompiri ne bi raspali treba ih kuhati u slanoj vodi. Ali so treba dodati u vodu pri kraju kuhanja, jer se u protivnom neće dobro skuhati.
- Tvrd ušećeren med treba postepeno rastapati tako što teglu treba staviti u mlaku vodu i postepeno zagrijavati, jer ako se naglo zagrije izgubit će ljekovitost, miris i okus.
-Ako ste presolili jelo dodati na vrh noža sode bikarbone. U presoljenu čorbu dodati 4 oljuštena i isječena krompira. Ukoliko je pečenje preslano uzeti kuhinjsku čistu krpu, pokvasiti je, ocijediti i nekoliko puta uviti preko mesa. Preko sipati malo soli, poklopiti i držati tako pola sata.
- Za sva tijesta i kolače koji se peku u plehu korisiti kupljen masni papir ili običan bijeli (za kucanje) koji treba sa obe strane tanko premazati uljem. Kolač ćete lako izvaditi, a i pleh će ostati čist.
- Kod kuhanja špinata treba dodati malo sode bikarbone u šerpu u kojoj se kuha i ne treba je poklopiti, da bi špinat zadržao zelenu boju.
- Ako se puter užegao treba ga staviti nekoliko sati u vodu sa sodom bikarbonom. Poslije ga dobro oprati svježom vodom.
- Prilikom barenja ribe sipati malo mlijeka; Meso će postati bjelje, a nestat će i neprijatan miris koji se širi pri barenju ribe. Isti efekat se postiže kada se posuda prekrije krpom natopljenom u sirćetu, naravno mlijeko onda ne treba dodavati. - Tvrd ušećeren med ne smije se naglo zagrijavati jer će izgubiti okus, miris i ljekovitost. Teglu treba staviti u posudu sa mlakom vodom i postepeno zagrijavati.

Uz sve dobro znane razloge za konzumaciju više voća i povrća, novo istraživanje nagovještava da bi takva praksa mogla smanjiti i rizik od smrti usljed bolesti srca. Istraživači su analizirali podatke preko 300 000 osoba iz 9 europskih zemalja, dobi između 40 i 85 godina, koje su posmatrane 8,5 godina. U tom period 1636 osoba umrlo je usljed posljedica ishemijske bolesti srca, najčešće bolesti i vodećeg uzroka smrtnosti u Europi.

Prema rezultatima studije, osobe koje konzumiraju barem 8 porcija voća i povrća, imaju 22% manji rizik da će umrijeti od ishemijske bolesti srca u odnosu na osobe koje konzumiraju manje od tri porcije dnevno. Porcijom se smatra 80 g namirnice, primjerice mala banana, jabuka srednje veličine ili mala mrkva.

Tokom hladnih zimskih dana povećanje tjelesne temperature će učiniti da se osjećate ugodno i toplo. Određena hrana ima slične termičke učinke, a mi vam predstavljamo pet najboljih:

Ljute crvene paprike. Kapsaicin je supstanca koja ljutim papričicama daje njihov udarni i žestoki okus, upravo on potiče termogenezu. U osnovi, jako začinjena ljuta hrana stimulira krvotok čime se podiže temperatura tijela.

Crni biber. Dobiva se iz nedozrelih bobica biljke Piper nigrum. Sadrži piperin, supstancu koja dokazano djeluje na termogenezu preko stimuliranje živčanog sistema.

Đumbir. Naširoko se upotrebljava zbog svojih ljekovitih svojstava - najviše za probavne, želučane probleme i mučnine. Ima vrlo dobre termičke učinke zahvaljujući svojim stimulativnim sastojcima (gingerol i shogaol).

Zeleni čaj. Zeleni čaj sadrži dva sastojka - kofein i katehine - koji dokazano potiču termogenezu. U Aziji je zeleni čaj vrlo čest u receptima, a njegova upotreba u kuhinji idealan je način da ga unesete u svoj organizam. Zeleni čaj zahvaljujući kofeinu povećava termogenezu za između 22 i 77 posto.

Kokosovo ulje. Sadrži uglavnom masne kiseline srednjeg lanca koje potiču termogenezu. Jedina negativna strana je što u žlici tog ulja ima 117 kalorija i 13,6 grama masnoća.