Muškatni oraščić je plod drveta visokog čak oko 20 metara. Plod je najsličniji kajsiji, koji kada sazrije puca i oslobađa dvije velike košpice, koje se nakon sušenja razbiju, te se dobije muškatni oraščić. Jedinstven je začin u kulinarstvu svake dobre domaćice. Okus mu je ljutkast uz izuzetno prijatan miris. Dodaje se u čorbe, sosove i veliki broj čorbi od povrća. Isto tako neizostavan je dodatak u većini kolača i slatkih prelijeva. Sa ovim začinom ne smijemo pretjerivati. Naime, on sadrži narkotik koji se zove miristicin, čije manje količine nemaju štetan efekat na zdravlje, dok već dva oraščića sadže količine narkotika koje mogu izazvati čak i halucinacije.

Britanski naučnici otkrili su da parovi bez djece jedu zdravije od onih sa djecom. Istraživači su koristili podatke velikog istraživanja u kojemu je sudjelovalo 7014 porodica koje su 2003. i 2004., tokom dvije sedmice, bilježile kupovinu hrane.

Porodice sa većim primanjima konzumirale su više mesa te više svježeg voća i povrća od ostalih. Na unos šećera i masnoća utjecala je dob, sa starenjem se smanjivao unost istih. No ono što je najviše iznenadilo u ovoj studiji, objavljenoj u časopisu European Review of Agricultural Economics, u decembru prošle godine, je otkriće da se u domaćinstvima bez djece zdravije hrani.

Naime, čak i kada se u obzir uzmu primanja, dob i ostali faktori, u poređenju sa porodicama sa djecom, porodice bez djece, u periodu od dvije sedmice, konzumiraju otprilike 2 kilograma voća i povrća više po osobi. Domaćinstva sa djecom konzumirala su manje mesa, a više mliiječnih proizvoda, žitarica te krompira.

Prema studiji objavljenoj u Journal of Ethnopharmacology, aktivni protein pronađen u korijenu ginsenga pokazuje znakove neuroprotektivne podrške protiv moždanog udara te može blagotvorno djelovati na neurodegenerativne bolesti.
U studiji je ispitivano djelovanje Ginsenoside Rb1 (GRb1) – aktivnog proteina korijena ginsenga, na grupu odraslih miševa sa ishemijskim udarom. Uočeno je da GRb1 značajno povećava broj neuronskih matičnih stanica nakon ishemijskog udara u usporedbi sa miševima kojima ovaj aktivni protein nije davan.

Rezultati osiguravaju novu potporu neuroprotektivnom djelovanju GRb1 protiv ishemijskog udara, te sugeriraju kako bi ovaj aktivni protein mogao imati potencijalno terapijsko djelovanje na ostale neurodegenerativne bolesti poput Alzheimerove i Parkinson-ove bolesti.

Susam - Sjemenke susama prije upotrebe treba propržiti, samljeti ili zgnječiti. Na taj način postaju svarljivije, a pojačava im se miris i okus. Prilikom prženja tanko rasporediti susam u tavi i stalno miješati. Skloniti sa vatre čim sjemenke počnu da mijenjaju boju.

Nemojte bacati kriške limuna kojima ste ukrasili neko jelo. Ako ih dodate toploj vodi u kojoj namjeravate prati suđe, to će biti odličan deterdžent.

Biranje jabuka za jelo - Za slatka jela uzeti kiselkaste jabuke. Za slana jela birati slatkaste jabuke, jer su one brašnjave i dobro se uklapaju sa slanim i začinjenim jelima.

Ostaci šlaga
Ako imate preostali šlag možete ga ukrasnim špricom oblikovati u loptice na aluminijumskoj foliji i tako ostaviti da se zamrznu. I onda ih možete koristiti po potrebi, recimo za deserte ili za kafu.

Da pasulj ne bi napao žižak - pored pasulja treba staviti prosušene listove oraha.

Čuvanje salame - Salama će duže trajati u frižideru ako se uvije u aluminijsku foliju.

Da se ćuftete ne raspadnu - Ćufte se neće raspadati ako se pripreme sa prezlom, umjesto sa hljebom.

Ukusniji patišpanj - Patišpanj će biti mnogo ukusniji ako se trećina brašna zamijeni sa skrobom.

Dobro pečeno meso
Meso prvo propržiti na ulju da bi se zatvorile pore i sokovi ostali u mesu. Onda sipati instant supu i staviti meso da se krčka u pećnici.

Teleće meso razlikuje se od junećeg po tome što je mlađe, ukusnije i pogodnije za razne načine termičke obrade. Veoma je sočno, ima tanka mekana mišićna vlakna i manji sadržaj masti, pa je zato svarljivije od junećeg mesa.

Morski plodovi - su u piramidi pravilne ishrane, u grupi sa mesom i svim vrstama ribe. Njihovo meso je važan izvor bjelančevina visoke biološke vrijednosti. Lako je svarljivo i sadrži mali procenat ukupne i zasićene masti, ali veliku količinu holesterola.

Zrno heljde je siromašno mastima. Sadrži dosta nezasićenih masnih kiselina i gotovo nimalo holesterina. Bjelančevine koje se nalaze u heljdi bogate su lizinom, triptofanom i lecitinom. Lizin i lecitin utiču na poboljšanje naših sposobnosti za učenje, dok je triptofan dobar za dubok i miran san. Heljda se dosta koristi u ruskoj kuhinji, recimo za bline ili u francuskoj za galete ili palačinke. Heljdino brašno je našlo primjenu i u mnogim drugim nacionalnim kuhinjama. Na žalost u našoj zemlji heljda se ne koristi u dovoljnoj mjeri.