Ako se konzerva teško otvara
Ako vam se konzerva teško otvara, treba lim omekšati na taj način što ćete ga zagrijati peglom. Stavite peglu na konzervu, uključite je i ostavite nekoliko minuta. Nakon toga, konzerva će se lako otvoriti.

Sačuvajte svježinu limuna
Ako želite da sačuvate svježe limunove zatrpajte ih u dublju posudu sa rižom. Limun će tako dugo ostati svjež.

Umjesto paradajz pelata
Umjesto paradajz pelata, možete koristiti svjež, oljušten paradajz. Najlakše ga možete oljuštiti ako ga krstasto zarežete na sredini i kratko potopite u ključalu vodu.

Ulje u tavi neće prskati ako u njega prvo stavite malo soli, pa tek onda ulje. Meso treba prati na brzinu, pod tekućom vodom. Nikada ga ne treba držati u vodi, jer će izgubiti veliki dio važnih sastojaka.

Sušeno povrće najbolje će se sačuvati, ako u posudu u kojoj ga držite stavite kašičicu soli i hermetički zatvorite.

Pileće meso imat će hrskavu koricu ako se tokom pečenja preliva limunovim sokom razblaženim u malo vode.

Ljuštenje mladog krompira
Kora mladog krompira je veoma tanka pa je možete lako skinuti spužvom za pranje posuđa, umjesto nožem. Ako ga kuhate neoljuštenog, možete ga oljuštiti nežnim trljanjem pod mlazom vode.

Talijanska hrana i kuhinja općenito poput tjestenina i pizze najpopularniji su na svijetu ako je suditi prema međunarodnoj anketi koju je proveo portal Hotels.com. Istraživači su ispitali brojne svjetske putnike o tome što najčešće i najviše jedu te koja im je hrana omiljena. Pokazalo se da su pizza i jela s tjesteninom prvi izbor velike većine ljudi.

Tako je talijanska kuhinja nadmašila razvikanu francusku. Za talijansku hranu najčešće se odlučuje 21 posto ispitanika, za francusku 12 posto, a za tajlandsku oko 11 posto. Velika Britanija sa svojim ribama i krompirom, odrescima, pitom s bubrezima i roast beefom nije ušla ni u prvih 20. Najgora kuhinja i hrana na svijetu je ruska, sudeći prema spomenutoj anketi u kojoj je sudjelovalo 2.500 ljudi. Za Rusiju od njih nitko nije glasovao.

Britanski stručnjaci za zdravlje djece, kako piše na web stranicama British Medical Journal, drže upitnima trenutne proporuke prema kojima se britanskim majkama savjetuje isključivo dojenje prvih 6 mjeseci djeteta. Prema njima, ekskluzivno dojenje prvih 6 mjeseci, i ne upoznavanje sa ostalom hranom, možda nije uvijek u skladu sa najboljim interesima djece. 2001. godine Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) izdala je globalne preporuke prema kojima bi se djeca trebala isključivo dojiti tokom prvih 6 mjeseci života. Ove preporuke su se u Velikoj Britaniji počele slijediti tek 2003. a sada stručnjaci za zdravlje djece tvrde da te preporuke, iako imaju smisao u zemljama u razvoju gdje su ograničeni izvori čiste vode i sigurne hrane, možda nisu u najboljem interesu za djecu koja žive u modernom svijetu. Naime, britanski stručnjaci smatraju da isključivo dojenje prvih 6 mjeseci možda ne osigurava adekvatnu količinu nutrijenata potrebnu djeci te dobe te smatraju da djeca mogu biti izložena povećanom riziku od anemije, celijakije te alergija na hranu. Također se “boje” da produženo isključivo dojenje može ugroziti upoznavanje sa novim okusima, posebno sa gorkim okusom koji može biti vrlo važan za kasnije prihvaćanje zelenog lisnatog povrća. To za posljedicu može imati razvoj nezdravih prehrambenih navika te pretilosti, smatraju stručnjaci.

Brojne studije pokazale su da kafa može pružiti zaštitu od dijabetesa tipa 2, sada novo istraživanje provedeno na UCLA nudi potencijalni molekularni mehanizam ovakvog zaštitnog djelovanja kafe.

Protein SHBG (sex hormone-binding globulin) reguliše biološku aktivnost tjelesnih spolnih hormona, testosterona i estrogena, za koje se dugo smatra da igraju ulogu u razvoju dijabetesa tipa 2. A konzumacija kafe, kako se čini, povećava nivo SHBG u plazmi.

Istraživači su pronašli da žene koje konzumiraju četiri šoljice kafe, sa kofeinom, dnevno imaju značajno viši nivo SHBG te za 56% manji rizik za razvoj dijabetesa u odnosu na žene koje kafu ne piju.

Istraživanje naučnika s Harvarda i njihovih britanskih kolega s University of East Anglia sugerira kako bioaktivni sastojci borovnica smanjuju izglede za razvoj hipertenzije. Ključnim se pokazalo djelovanje antocijanina, antioksidansa iz skupine flavonoida, prisutnih i u malinama, jagodama i crnom ribizu.

U prosjeku je sedmična konzumacija jedne porcije borovnica bila povezana s 10% manjim rizikom za povišeni krvni pritisak, pokazali su podaci prikupljani tokom 14 godina od 134000 žena i 47000 muškaraca. Naučnici dodaju kako je pozitivan učinak antocijanina bio najuočljiviji kod ispitanika mlađih od 60 godina. Rezultate istraživanja je objavio American Journal of Clinical Nutrition.

Kada je u pitanju cvekla, ljudi ili je baš vole ili je ne mogu smisliti u ishrani. Cvekla (Beta vulgaris) porijeklom je sa obale Sredozemlja. Ima djelotvoran učinak na krvne sudove, te se stoga posebno preporučuje ljudima sa srćanim poteškoćama i krvotokom. Činjenica da cvekla sadrži betanin i betain svrstava je u ljekovito povrće koje čini krvne sudove zdravijim, reguliše krvni pritisak, smanjuje holesterol, podstiče razmenu materija i stimuliše efikasnije funkcionisanje jetre. Od vitamina, u cvekli ima najviše vitamina C, pa karotina, zatim vitamina B1, B2 i PP. Ovo povrće može da se pohvali i gotovo čitavim spektrom minerala koji su neophodni čovjeku za život i optimalno funkcionisanje: kalijum, natrijum, fosfor, kalcijum, magnezijum, željezo, fluor, sumpor, jod, brom, litijum, rubidijum, cezijum i stroncijum. Za razliku od ostalog povrća, sadrži i određenu količinu kobalta, što se preporučuje vegeterijancima, odnosno veganima koji ne jedu ni mleko, sir i jaja, a kobalt je neophodan u sintezi vitamina B12. Zbog celuloze i pektina koje sadrži u izobilju, pozitivno deluje na rad crijeva. Dovoljno je da pojedete 5 srednjih glavica cvekle da biste zadovoljili dnevne potrebe organizma za dragocenim vlaknima (30g/dan ). Iako ima povrća koje je bogatije željezom, ipak se cvekla preporučuje animičnim odobama. Razlog je visok sadržaj antocijanina koji joj daje crvenu boju, a on štiti eritrocite i čini krvne sudove elastičnijim. Ovim posrednim načinom utjče na srce, pa ono bolje pumpa krv. A adenin kojeg, također, ima u cvekli, omogućava održavanje visoke koncentracije leukocita. Jedina mana koju cvekla posjeduje je nedostatak oksalne kiseline (338mg/100g cvekle ), a ona negativno utječe na apsorpciju kalcijuma i ostalih minerala. Pa ljudi koji pate od osteoporoze, kao i oni sa kamenom u bubregu bolje da budu oprezni i da ne preteruju sa cveklom.

Uz malo vremena i vrlo malo novca svom licu možete priuštiti najbolju moguću njegu! Čuvena talijanska maska od maslinovog ulja i narandži izbrisat će bore i vašem licu vratiti svježinu! Masku za njegu osjetljive kože napravit ćete u vrlo kratkom roku. Pomiješajte dvije čajne kašike obične kreme za lice, jedno žumance, čajnu kašiku maslinovog ulja i nekoliko kapi narandžinog soka. Dobro izmiješajte, pa glatku smjesu ravnomjerno nanesite na lice i izostavite dio oko očiju. Pustite da odstoji 15-ak minuta, pa isperite mlakom vodom.

Za drugu varijantu maske potrebno vam je maslinovo ulje i naribana korica narandže. Izmiješajte dvije čajne kašike maslinovog ulja sa sokom i naribanom koricom jedne narandže. smjesom izmasirajte lice, vrat i dekolte, te pustite da se upija 20-ak minuta. Nakon toga masku toplom vodom isperite s lica, a možete si priuštiti i tuširanje. Ova maska zbog narandžine korice djeluje i kao svojevrstan piling.

Smeđa riža
Pomaže da se otpuste hemijske tvari odgovorne za dobar osjećaj, serotonin i norepinefrin. Sadrži tiamin, niacin, fosfor, kalij, željezo, riboflavin te fitohemijske tvari koje mogu sniziti kolesterol. Što sporije naše tijelo apsorbira ugljikohidrate, to je jače djelovanje serotonina — hormona zadovoljstva! Još jedan razlog više da namirnice nižeg glihemijskoga indeksa čine najvažniji dio naše prehrane!

Avokado
Idući put kada osjetite da ste pod stresom nemojte otvoriti zamrzivač da biste uzeli sladoled već uzmite avokado i napravite od njega meksički umak guakamolu te ga namažite na integralni hljeb. U poređenju s bilo kojim drugim voćem avokado sadrži više bjelančevina, kalija, magnezija, folne kiseline, vitamina B skupine i vitamina E te vitamin K i beta-sitosterol, fitokemijsku tvar koja smanjuje kolesterol. Pola avokada ima 487 mg kalija, što je više od banane srednje veličine.

Bademi
Svaki put pri jačem stresu udarci srca se ubrzaju i tijelo se priprema na "bijeg ili borbu", a idealna namirnica koja će ojačati srce je badem koji sadrži magnezij, važan za održanje adrenalne funkcije, vitamin E važan za obrambeni sistem, kao i vitamin B, poznat po smirujućem djelovanju. Potopimo li badem preko noći u vodi, bit će mnogo probavljiviji, a uz to dobivamo i svježe bjelančevine, kao i esencijalne aminokiseline. Badem pomaže cirkulaciji, a bademovo ulje koristi se za uravnoteženje krvnog tlaka. Ako niste ljubitelj badema, ne zaboravite na pistacije i orahe. Istraživanje iz 2007. potvrđuje da šaka pistacija dnevno može sniziti krvni pritisak, a orasi ne samo da snižavaju pritisak već su bogati i bakrom, čiji i najmanji nedostatak smanjuje razinu proteinske molekule interleukin, potrebne tijelu za obranu od virusne i bakterijske infekcije.

Celer
Sadrži supersmirujuće nutrijente kao što su vitamin A, vitamin C, B1, B2, kalcij, željezo, magnezij, fosfor i kalij. Divlji celer još se u srednjem vijeku koristio kao ljekovita biljka protiv nesanice, uznemirenosti, reumatizma, gihta i artritisa. U Vijetnamu se koristi za snižavanje krvnog pritiska, dok se sok od celera pokazao korisnim za snižavanje ukupnog kolesterola.

Plava riba
Za omega-3 esencijalne masne kiseline smatra se da su izvrsne protiv depresije jer djeluju na hemijsku neravnotežu u mozgu koja je i dovela do depresije. Prehrana bogata plavom ribom, i to tri puta sedmično, uravnotežuje hormone stresa kortizol i adrenalin, a mnoga je istraživanja povezuju sa zdravim srcem. Banana Zasigurno i vi posežete za bananom kada osjetite da ste bezvoljni i bez energije. Mnogi to čine, jer ne samo da je ukusna i zdrava alternativa rafiniranim slasticama već sadrži i vitamin B6, magnezij i biljna vlakna. Bogata je triptofanom, aminokiselinom koja nas prirodno opušta, i savršena je za sve one koji pate od nesanice.

Krastavac
Ima učinak da "hladi" jetra jer se smatra da jetra bolje reguliraju hormonsku ravnotežu ako nisu previše ugrijana, a to poboljšava raspoloženje i pridonosi pozitivnom osjećaju. Stara je izreka "hladan ko krastavac", a danas se zna da je on jedan od glavnih sastojaka detoksikacijskih i antistresnih napitaka!

Sezamove i suncokretove sjemenke
Nazivaju ih s pravom supernamirnicama jer mali dnevni unos ima velik učinak na naše zdravlje. Bogate cinkom i vitaminima B skupine, i to naročito B6 i pantotenskom kiselinom, koji se pojačano troše kada smo pod stresom, sadrže vitamin E, magnezij, folate, selen (koji mnogima nedostaje, kao i cink), a uz sve to i prirodne bjelančevine, što ih čini naročito važnim namirnicama za vegane i vegetarijance.

Zeleno lisnato povrće
Sadrži i magnezij i kalcij, oba poznata po umirujućem učinku, a nedovoljan unos magnezija može izazvati migrenu i osjet stalnoga umora, što su česti znaci stresa! Stoga svaki put kada pravite sendvič ne zaboravite ga obogatiti listovima zelene salate i mladog špinata.

Šparoge
Samo jedna porcija šparoga zadovoljava 60% naših dnevnih potreba za folnom kiselinom. Većina elemenata potrebnih jetrima, koži, bubrezima i kostima nalazi u šparogi. Šparoge su bogate glutationom, antioksidansom koji štiti stanice od oštećenja. Protodioscin je biljna tvar pronađena u šparogi koja pridonosi zdravlju kosti, ima antikancerogeno djelovanje na mnoge karcinome, poboljšava seksualnu želju i erekciju — a pad libida čest je znak stresa!

Morske alge
Hormoni odgovorni za dobro raspoloženje serotonin i norepinefrin mogu se proizvesti iz aminokiselina triptofan i L-fenilalanin, koje sadrži hrana bogata bjelančevinama kao što su alge. Alge sadrže 60% bjelančevina i važna su antistresna hrana, a uz to sadrže i nutrijente koji pozitivno djeluju na živčani sistem. Izvrsne su i stoga što mogu nadoknaditi mnoge nutrijente koji se ubrzano troše kad smo pod stresom.

Lubenica
Voće koje je krcato antioksidansima, vitaminima A, C i E, stoga i ne čudi što je sok od njegova crvenog mesa i sjemenki jedan od najpoznatijih prirodnih antioksidantskih koktela! Čaj od sjemenki lubenice koristi se kao dijuretik te pridonosi snižavanju krvnog pritiska, što je važno u danima pojačanog stresa.

Brusnice
Flavonoidi i fenolne komponente kod brusnice dokazano smanjuju loš LDL kolesterol i povećavaju dobri HDL kolesterol. Povišen ukupni kolesterol i LDL kolesterol česte su popratne pojave kod dugotrajnijeg stresa!

Bijeli luk
Supernutrijenti iz bijelog luka koji nas "čuvaju" su alicin, "ubojica" štetnih bakterija, saponin, eliminator kolesterola, i kumarična kiselina koja ima antikancerogeno djelovanje.

Nalazite se u poslovnoj četvrti Pariza. Između banaka, osiguravajućih društava i drugih ureda pronalazite mali restoran. Moderno je i ugodno uređen, u središtu prostorije nalazi se drveni sto, a na njemu velik izbor salata i još 28 drugih sastojaka poput sušenih paradajza, maslina i svježih začina. Odaberete omiljene sastojke, blagajnica stavlja posudu na vagu, plaćate, a uslužno osoblje vam salatu donosi na stol.

Ništa neobično, osim što se nalazite u McDonald'su. Američki fast-food lanac u jednom pariškom restoranu u četvrti La Defense testira novi poslovni koncept. Potpuno su ukinuti hamburgeri - na meniju su salate za sedam eura. Potrošači mogu izabrati između pet McDonald'sovih recepata za salate ili sastaviti vlastitu, objašnjava Isabelle Kuster, potpredsjednica poduzeća za Francusku i južnu Europu: "Radi se o prototipu, o svojevrsnom laboratoriju. Koncept ćemo testirati kroz nekoliko mjeseci." McDonald's u Francuskoj zarađuje oko 3,6 milijardi eura godišnje u svojih 1150 restorana čime je Francuska nakon SAD-a najprofitabilnije tržište za američki lanac. McCafe-ima već otežava život Starbucksu, a novim restoranski konceptom ugrozit će i poziciju restorana zdrave hrane. Švedski sto sa salatama testiran je još prošle godine u pariškom predgrađu Clayes-sous-Bois.

Tradicionalan meni McDonald'sa u ovom slučaju nije mijenjan, ali se potrošačima više nisu nudile gotove salate u plastičnim kutijicama nego upravo veliki izbor različitog svježeg povrća. "Prodaju salata smo na taj način utrostručili, a zanimljivo je i da su kupci u tom restoranu potrošili 15 eura po obroku što je četiri eura više od prosjeka naših drugih restorana", ističe Kuster. McDonald's do kraja godine u Francuskoj namjerava otvoriti još 20 restorana sa salatama. Poduzeće se tako namjerava ukrcati na profitabilno tržište zdrave hrane. Logo McDonald'sa u Francuskoj stoga već neko vrijeme više nije na crvenoj, nego na zelenoj podlozi.