Ako vas muče akne, crvenilo i nadraženost kože lica, možete ih ublažiti sočnom voćnom maskom. Za nju su vam potrebni ananas, papaja i nekoliko ploščica kruške. Masku nanesite jednom sedmično (osim ako niste alergični na neko od ovog voća) i lice će vam biti sjajno i glatko. Najbolje je da je nanesete u večernjim satima, nakon što napravite piling.

Kako napraviti masku?
Papaju, ananas i krušku narežite na tanke, sitne komadiće i dobro izmiksajte mikserom. Nakon toga dodajte jedno jaje, koje će pomoći da se maska stisne, i pustite je da odstoji desetak minuta. Smjesu nanesite na lice (izbjegavajte područje oko očiju i obrva) i ostavite petnaestak minuta. Nakon toga lice isperite mlakom vodom i potom nanesite hidratantnu kremu. Želite li imati sjajan i gladak ten, dvije kašike sitno isjeckanog ananasa pomiješajte s tri kašike maslinova ulja. Smjesu nanesite na očišćeno lice i ostavite da djeluje petnaestak minuta. Lijepom tenu pomoći će te i ako se ove namirnice redovito nađu na vašem jelovniku (slobodno dodajte i grožđe).

Toksične spojeve ćete najčešće naći u izbjeljivačima, sredstvima za poliranje metala i drveta, tekućinama za pranje stakla i sredstvima za dezinfekciju. Vaš dom je uredan i dezinficiran svim mogućim sredstvima koje možete pronaći u trgovini? No, jeste li se ikada zapitali koliko su sredstva s kojima svakodnevno perete suđe, sanitarije ili laštite podne površine štetni po vaše zdravlje ali i okolinu? Istraživanja u Americi pokazala su da otrovne hzemikalije koje držimo u domaćinstvu su tri puta češći uzrok degenerativnih oboljenja nego zagađenje zraka. Radi se o višegodišnjoj izloženosti toksičnim hemikalijama iz uobičajnih sredstva za čišćenje. Sve što je potrebno jest da pogledate deklaraciju. Ukoliko nađete u sredstvu klorine (chlorine, sodium hypochlorine, hypoclorite), petrolej (petroleum), amonijak (ammonia), fenol (phenol), cresol, nitrobenzen i formaldehid, čuvajte sebe, a posebno djecu, no najbolje je da više ne koristite taj proizvod. Te spojeve ćete najčešće naći u izbjeljivačima, sredstvima za poliranje metala i drveta, tekućinama za pranje stakla i sredstvima za dezinfekciju. Izazivaju iritaciju pluća, kože i očiju, zatim oštećenja bubrega i jetre te živčanog sustava. Kemikalije uništavaju imunološki sistem, uzrokuju karcinom, povezuju se s astmom i plućnim bolestima, onečišćuju zrak i planet. Tokom proizvodnje, toksini se raspršuju i odlažu u okolinu te zagađuju zrak i vodu, a veliki je problem i toksični otpad, pomor riba i drugih životinja te biljaka. Zato vam savjetujemo da umjesto da trošite novac na otrovne proizvode za koje nas agresivne reklame uvjeravaju da su idealni za nas i naš dom, kupujte samo one koje ne sadrže štetne kemikalije ili napravite sami svoje proizvode za čišćenje - ocat, soda bikarbona, so, limun i eterična ulja mogu učiniti čuda. Zbog toga, evo brojnih korisnih savjeta za čišćenje i održavanje namještaja.

NAMJEŠTAJ I PARKET
* Parket jednom tjedno prebrišite vlažnom krpom umočenu u toplu vodu s eteričnim uljem bora, koji će mu dati sjaj i spriječit će rasušivanje.
* Tamniji drveni namještaj prebrišite otopinom tople vode i instant kafe, što će mu osvježiti boju.
* Otiske od čaša na drvenoj površini uklonite s majonezom.
* Unutrašnju stranu kore od banane utrljajte u kožni namještaj, čime će dobiti sjaj i održati je novom.
* Mrlju od hemijske olovke na kožnoj garnituri poprskajte lakom za kosu i obrišite.
* Namještaj od ratana najbolje je oprati slanom vodom. Na pet litara vode stavite jednu punu kašiku soli. Ostale predmete od pruća i šiblja možete oprati mlijekom, a lakirane predmete - lanenim uljem.
* Kako biste ispolirali stari drvni sto, pomiješajte jedan dcl maslinovog ulja i 30 kapi limunovog soka. Sve prebrišite kružnim pokretima i na kraju ispolirajte suhom mekom krpom.
* Platnena sjenila za svjetiljke perite u toploj vodi u koju ste stavili biološki omekšivač.

KUPATILO
* Kadu možete očistiti nerazrijeđenim sokom od limuna ili octom.
* U octu nekoliko sati ostavite da se otopi kamenac s mrežica od pipa. Ocat će otopiti sav kamenac.
* Slično je i sa zahodskim školjkama i pipama. Papirnate maramice umočite u sok od limuna ili ocat, obložite školjku ili pipu s njima te ostavite sat vremena. Kada maknete papirne maramice, dobar dio prljavštine će se biti otopljen, a osim četke za školjku, za dodatno ribanje možete upotrijebiti kamen za pete. Za pipe upotrijebite spužvice ili krpe.

KUHINJA I POSUĐE
* Frižider čistite toplom vodom u koju ste stavili ocat. S obzirom da u njemu držite hranu, sigurno ne želite da vam se u njemu isparavaju hemikalije od sredstava za čišćenje. Osim toga riješiti ćete se neželjenog smrada. Kako biste održali frižider mirisnim, koristite sok od limuna.
* S posuđa odstranite zapečene ostatke hrane, tako da u njemu prokuhajte vodu s praškom za pecivo. Kasnije lonce samo prebrišite.
* Ukoliko na šporetu ili loncima imate ostatke od rastopljene plastike, upotrijebite sredstvo za skidanje laka za nokte koje u sebi ne sadrži aceton.
* Kako bi vam se lonci još više sjajili, operite ih u vodi u kojoj se kuhao špinat.
* Ako kuhinja ima neugodan miris, zakuhajte vodu sa šećerom i cimetom, i pustite da se isparava.
* Prljavu mikrovalnu pećnicu očistite tako da u posudicu s vodom stavite kriške limuna te ih unutra zakuhajte. Pustite da se sve jedno vrijeme isparava u pećnici, te je samo poslije prebrišite.

PROZORI
* Ocat možete koristiti i za prozore. U bočicu s pumpicom stavite mješavinu tople vode i octa, te poprskajte prozore i prebrišite ih. * Kako biste oprali jako prljave prozore u topliju vodu stavite malo škroba. Kada se otopi, stavite ga u bočicu s pumpicom, te poprskajte prozore i obrišite.

ODJEĆA
* Ukoliko želite da odjeća zadrži što dulje originalnu boju, prije pranja umočite ju u toplu vodu u kojoj ste otopili malo soli.
* Mrlje od kave odmah poprskajte mineralnom vodom ili posipajte praškom za pecivo. Pustite da se osuši, te zatim iščetkajte.
* Ako imate zaljiepljenu žvakaću gumu na odjeći, stavite je u frižider. Kada se smrzne, samo ju ostružite.
* Ženski ruž za usne možete odstraniti alkoholom s kojim ste natopili platnenu krpicu.

OSTALO
* Fuge možete očistiti praškom za pecivom i četkicom za zube.
* Ako želite da vam sjaji lišće sobnih biljaka, istrljajte ih korom od banane.
* Prljave četke za kosu možete očistiti ako na njih stavite pjenu za brijanje, ostavite 30-ak minuta i stavite pod tuš, koji će isprati svu prljavštinu i kosu.
* Kako biste uklonili neugodni miris iz odvoda, u njega stavite malo soli, zatim malo sode bikarbone i sve zalijte s octom.
* Ako želite da vam se prašina bolje hvata za krpu, stavite na njih nekoliko kapi glicerina i isperite ih u toploj vodi.

Razmišljanje o vježbanju natjerat će vas da pojedete 50 posto više hrane nego inače, a istraživači to objašnjavaju takozvanom teorijom podsvjesnog nagrađivanja koja se temelji na ideji da sami sebe nagrađujemo s puno hrane nakon određenog mentalnog ili tjelesnog napora.

Prosto zamišljanje vježbanja vodi do toga da će si ljudi servirati više hrane, upozorava Brian Wansink sa fakulteta Cornell koji je proveo istraživanje na tu temu. U istraživanju su sudjelovale tri grupe volontera - dvije grupe su morale pročitati tekst koji opisuje 30-minutnu šetnju prilikom čega su slušali muizku ili su razmišljali o vježbanju i o tome kako su umorni. Treća kontrolna grupa nije radila apsolutno ništa, piše Daily Mail. Zatim je volonterima, koji uopće nisu znali svrhu istraživanja, ponuđena hrana - slatkiši ili slane grickalice - kao određena nagrada za njihovo sudjelovanje, navodi se u priopćenju s Cornella.

Oni koji su čitali i razmišljali o vježbanju jeli su 58,9 posto više slatkiša i 51,9 posto više slanih grickalica od kontrolne skupine. Isto tako, oni koji su bili fokusirani na samo čitanje jeli su oko 701 kaloriju ponaosob u usporedbi s 361 kalorijom koje su konzumirali pripadnici kontrolne skupine. Druga skupina, ona koja je slušala glazbu tijekom imaginarne šetnje, konzumirala je po glavi 616 kalorija. istraživači tvrde da iako su vježbanje u umjerena prehrana osnove kampanja protiv pretilosti, malo je istraživanja o tome utječe li i u kolikoj mjeri vježbanje na samu konzumaciju hrane. Drugim riječima, malo tko je pokušao otkriti je li samo vježbanje na neki način krivo za to što jedemo previše. Sudeći po rezultatima koje je Wansink dobio, problem je sve samo ne jednostavan.

Tinejdžeri čija prehrana uključuje velike količine slatkih napitaka i namirnica bogatih šećerom imaju veći rizik za razvoj bolesti srca u odrasloj dobi. Zaključak je to studije objavljene u januarskom izdanju časopisa Circulation u kojoj je sudjelovalo 2157 tinejdžera. Istraživački tim je utvrdio da tinejdžeri koji konzumiraju najviše šećera imaju za 9% više nivoa LDL („lošeg“) kolesterola te za 10% više razine triglicerida, u odnosu na tinejdžere koji konzumiraju najmanje šećera. Također, tinejdžeri koji su konzumirali najviše šećera imali su najniže nivoe HDL („dobrog“) kolesterola te su pokazivali znakove inzulinske rezinstencije, koja može voditi ka razvoju dijabetesa.

Istraživanje provedeno u Australiji sugerira kako osobe koje više vremena provode hodajući imaju manji rizik obolijevanja od dijabetesa tipa 2. U studiji naučnika s Murdoch Children's Research Institute u Melbourneu su sudjelovala 592 ispitanika srednje životne dobi. Prikupljanjem podataka o kretanju sudionika studije tokom 5 godina uz pomoć pedometra, istraživači su utvrdili kako je veći prosječni broj koraka napravljenih tokom dana izravno povezan s nižim indeksom tjelesne mase, manjim omjerom opsega struka i kukova te boljom osjetljivošću na inzulin. Naučnici napominju kako su u obzir uzeli i faktore poput prehrane, pušenja i konzumacije alkohola. Po njihovim riječima, nedovoljno tjelesno aktivna osoba koja bi se počela više kretati te bi dnevno napravila oko 10000 koraka bi postigla trostruko veću osjetljivost na inzulin, objavio je British Medical Journal.

Istraživanja su dokazala da svako onaj ko je u periodu od mjesec dana jeo svakoga dana po jednu jabuku ima za čak 50% manju šansu da oboli od sezonskih prehlada i gripe.

Naime, tajna je u tome da jabuke sadrže velike količine rastvorljivih vlakana koji blokiraju sve upalne procese u imunim ćelijama i pomažu u borbi protiv virusnih infekcija i neugodnih simptoma koje one nose sa saobom.

Dovoljno je pojesti jednu svježu jabuku, sok ili pečenu. Testirajući i nivo zdravih antioksidanasa istraživači su otkrili i koja je vrsta ovog voća najbogatija. Na samom vrhu našao se tako crveni delišes, koji je omiljena jabuka većine od nas.

Svi već sigurno znamo kako intagralno brašno nije rafinisano, za razliku od onog bijelog, odnosno sadrži mekinje koje predstavljaju prirodni omotač svakoga zrna. Taj omotač sadrži zdrava dijetalna vlakna koja u našem želucu povećavaju volumen i štite probavni sistem , a ujedno i vežu masnoće koje se na taj način lakše odstranjuju umjesto da svoj štetni efekat ispoljavaju u našoj krvi. S obzirom da svaka vrsta hljeba ima neke svoje prednosti nutricionisti savjetuju njihovo često mijenjanje. Ražev hljeb se teško probavlja, te ne sadrži vitamin B3, pa se ne preporučuje njegova dugotrajna upotreba. Hljeb od heljde obiluje željezom, fosforom i vitaminima B kompleksa, zbog čega se smatra jednim od najzdravijih namirnica.

1. Izbjegavajte djecu upoznavati sa šećerom - Skoro sva djeca smatraju da su slatkiši privlačni. Spriječite njihovu izloženost slatkišima, šećeru i svim vrstama slastica ( čak i voćni sok) što je dulje moguće. Rana izloženost slasticama oštećuje razvoj drugih okusa i cjenjenje prirodnog voća i povrća. Budite uzor svojoj djeci i ne držite slastice u kući. Iscjedite im svježu narandžu u čašu. Izbjegavajte im davati slatka pića a posebno ona gazirana. Oduprite se iskušenju da date djeci slatkiše kako bi ih usrećili ili umirli. Ništa dobro neće proizaći iz toga.

2.Mala djeca često će jesti malo po malo, nekada ona znaju biti gladna i više vole nešto pregristi tokom dana. Možda ćete biti uspješniji ukoliko djeci ne budete davali ogromne porcije brokula, već mu ponudite različite vrste povrća, dopuštajući mu da jede zalogaj po zalogaj. Tim će njihovo nepce uvažiti različite okuse povrća. Dopustite djeci da izrežu hranu na jednake dijelove i umaču ih u neke dersinge i umake. Djeca više vole slađe povrće poput mrkve, graška i kukuruza. Nakon što saznate šta zapravo vaše dijete voli servirajte mu to i potrudite se da proširi svoje horizonte na repu, kelj i celer, koji ćete servirati uz to. Poslužujte povrće sa različitim umacima, kuhana na drugačiji način ili sa drugim začinima dok se ne svidi njihovom nepcu.

3. Potražite i istražite zamjenu za slatkiše, keks i krofne. Napravite nešto sa smrznutim banama i sojinim mlijekom ili napravite zanimljivu voćnu salatu kao alternativu sladoleda. Razrežite cijele kruške i jabuke i poslužite ih sa cimetom, suhim voćem, kokosom ili bilo kojim drugim prirodnim sladilom koje bi dijetetu moglo svidjeti. Pecite kolače sa medom umjesto bijelog ili smeđeg šećera. Koristite grožđice, sjeckano voće, jabuke ili banane, stavite orahe, laneno sjeme, zobene pahuljice ili neke druge sastojke kako bi smanjili količinu brašna i povećali hranjive tvari i vlakna. Dopustite samo ovakve slastice kao dezert ili kao nagradu. Nikada ne dozvoljavajte slatkiše, čak ni one zdravije.

Doručak je najbitniji kako za odrasle , tako i za djecu. Za djecu je posebno važan, jer su ona u razvoju . pa tako morate od početka djecu naučiti da ujutro doručkuju i da steknu zdrave navike. Djeca koja redovno doručkuju, imaju bolje pamćenje i bolje ocjene u školi , posebno iz matematike. Djeca koja jedu zdravu hranu za doručak zadovoljavaju svoje dnevne nutricione potrebe, drže svoju težinu pod kontrolom, imaju manji nivo holesterola u krvi, rjeđe izostaju sa nastave, manje posjećuju školskog ljekara i imaju manje stomačnih tegoba. Djeca koja doručkuju, posjeduju visoki nivo minerala i vitamina kao što su kalcijum, fosfor, magnezij i vitamina kao riboflavin, vitamini A, C, B12 a i folne kiseline. Djeca koja za doručak pojedu 15 grama bjelančevina imaju bolje rezultate u školi i kod bavljenja sportovima, pokazala su istraživanja. Neka za doručak budu dostupne različite namirnice, jaja, hrenovke, žitarice, mlijeko, voće, jogurt, sirni namazi i sl. Užurban način života je naveći krivac ako vaša djeca ne jedu ujutro, jer vi žurite na posao i ni vi ne jedete, pa ni dijete to nema od koga da nauči. Ako vi niste disciplinovani, vaša djeca moraju biti i potrudite se da im promijenite navike.

U studiji objavljenoj u časopisu Phytomedicine, naučnici su pronašli dokaze prema kojima komponente zelenog čaja mogu zaštititi moždane stanice od oštećenja. Ova otkrića sugeriraju da bi konzumacija zelenog čaja mogla spriječiti razvoj staračke demencije te Alzheimer-ove bolesti. Studija je provedena na fakultetu Newcastle, a cilj joj je bio utvrditi posjeduje li čaj, odnosno njegove aktivne komponente, polifenoli, zaštitna svojstva i nakon što dospiju u probavni sistem. Naime, dosada nije bilo poznato mijenjaju li hemijske reakcije, koje se zbivaju tokom probave, djelotvornost polifenola na usporavanje rasta karcinoma te spriječavanje slabljenja moždanih funkcija. Ova studija je pokazala da ne mijenjaju, odnosno, da polifenoli i nakon procesa probave zadržavaju svoja zaštitna svojstva. Pozitivnu vezu između unosa čaja te rizika od Alzheimer-ove bolesti potvrdile su i prije provođene studije. Primjerice, studija iz 2005., objavljena u Journal of Neuroscience, pokazala je da EGCG, komponenta zelenog čaja, djeluje kao protein blokator spriječavajući kemijske reakcije koje najčešće vode do oštećenja živaca i gubitka pamćenja koji se povezuju s Alzheimer-ovom bolešću.