Suho voće spada u kategoriju prvoklasnih visokoenergetskih namirnica, pa je zato omiljeno među sportistima i mladim ljudima. Da bi sušeno voće povratilo sočnost držite ga u mlakoj vodi, rumu ili nekom drugom alkoholnom napitku ili čaju. Idealan je sastojak za voćne salate. U slanoj verziji sitno isjeckan badem dat će profinjen okus pastrmki, a suhe šljive mogu se koristiti kao začin za svinjsko pečenje. Smokve i lješnjaci mogu da poprave okus hljebu ili se serviraju uz guščije paštete ili buđavi sir. Dok ispijate aperitiv i čekate glavno jelo grickajte badem, indijski orah ili suncokret.

Istraživanje provedeno u Švedskoj uz sudjelovanje 34670 žena sugerira kako je česta konzumacija crvenog mesa povezana s većim izgledima za moždani udar. Ispitanice koje su svakodnevno jele više od 100 grama crvenog mesa su imale prosječno 42% veći rizik za moždani udar u odnosu na ispitanice koje su dnevno jele manje od 25 grama crvenog mesa. U studiji su proučavani podaci za žrtve ishemijskog moždanog udara do kojeg dolazi nakon što krvni ugrušak blokira dovod krvi u mozak.

Rizik je bio dodatno povećan za žene koje su pušile ili su imale dijabetes. U ranijim studijama je prehrana s visokim udjelom crvenog mesa povezivana s većim rizikom obolijevanja od nekih oblika raka, bolesti srca i hipertenzije, napominju istraživači s Karolinska Institutet u Stockholmu. Pokazalo se i kako konzumacija mesa peradi nije povezana s većim izgledima za moždani udar.

Prema rezultatima novog istraživanja, prehrana bogata bademima može pomoći u smanjenju rizika od dijabetesa tipa 2. Istraživači s fakulteta u Kaliforniji uočili su da osobe koje konzumiraju značajne količine badema imaju bolju osjetljivost na inzulin te niži nivo LDL-a („lošeg“ kolesterola), faktora rizika u razvoju dijabetesa tipa 2. U studiji je sudjelovalo 65 osoba prosječne dobi 54 godine, sa predijabetesom, koje su nasumično podijeljene u dvije grupe. Jedna je grupa 16 sedmica konzumirala prehranu koju je preporučilo Američko udruženje za dijabetičare i kod koje su proteini osiguravali 15-20% ukupne energije, zasićene masti 10%, ugljikohidrati 60-70%, a unos kolesterola je ograničen na 300 mg kolesterola dnevno. Pri tome je prehrana isključila unos svih vrsta orašastih plodova. Druga grupa je također konzumirala prehranu koju je preporučilo Američko udruženje za dijabetičare, s razlikom da su 20% ukupne energije osiguravali bademi. Nakon 16 sedmica, istraživači su utvrdili da grupa koja je konzumirala prehranu bogatu bademima ima značajno poboljšanje razine LDL kolesterola te osjetljivosti na inzulin, u odnosu na drugu grupu.

Prema studiji koja je uspoređivala prehrambene navike 2500 starijih Amerikanaca, osobe čiju prehranu je karakterizirao visok unos masti, imaju za 40% veći rizik od smrti narednih deset godina u odnosu na osobe koje radije biraju zdravije namirnice. Naučnici su zdravom prehranom definirali prehranu koja je sadržavala niskomasne mliječne proizvode, voće, cjelovite žitarice, perad, ribu i povrće. Također ju je karakterizirao niži unos mesa, pržene hrane, slatkiša, visokokaloričnih napitaka i dodanih masti. S obzirom na prehrambene sklonosti sudionika studije koji su bili dobi između 70 i 79 godina, hrana je podijeljena u 6 prehrambenih kategorija: „zdrava hrana“, „visoko masni mliječni proizvodi“, „meso, pržena hrana i alkohol“, „žitarice za doručak“, „prerađene žitarice“ te „slatkiši i deserti“. Tako je primjerice kategoriju „visoko masni mliječni proizvodi“ karakterizirao visok unos namirnica poput sladoleda, sira, punomasnog mlijeka i jogurta te niži unos piletine, mliječnih proizvoda sa niskim udjelom mliječne masti, riže te tjestenine. Osobe čije su prehrambene navike definisane kategorijom „slatkiši i deserti“ imale su 37% veći rizik od smrti, a kod osobe čije su navike definisane kategorijom „meso, pržena hrana i alkohol“ taj rizik je bio veći za 21 % u odnosu na osobe koje su se hranile zdravo.