Osobe koje jedu crveno meso izložene su većem riziku razvijanja raka debelog crijeva, a istovremeno svoje srce izlažu opasnosti. Američki su istraživači ovom popisu negativnih posljedica konzumacije crvenog mesa dodali još dvije – rak jednjaka i želuca. Do ovog su zaključka došli nakon što su pratili gotovo 500.000 Amerikanaca starih između 50 i 71 godine kroz razdoblje od deset godina. Ispitanici su ispunili upitnik o svojim prehrambenim navikama, načinu pripremanja obroka, pušenju, tjelovježbi i ukupnoj tjelesnoj težini. Istraživači su ustanovili kako je broj slučajeva raka jednjaka bio mali, međutim, rizik je bio relativno veći kada su u pitanju osobe koje su konzumirale veće količine crvenog mesa ili određene spojeve koji se stvaraju samim postupkom kuhanja mesa. Upravo su ovi ispitanici bili izloženi 79 posto većem riziku razvijanja epidermoidnog karcinoma (raka stanica koje oblažu jednjak). Glavni spojevi koji uzrokuju rak, a koji nastaju kuhanjem mesa pri visokim temperaturama su heterociklički amini. Jednako tako su ustanovili kako je rizik raka gornjeg dijela želuca u blizini jednjaka povišen kod osoba koje su u najvećoj količini unosile ove amine. Istraživači ističu kako njihovi rezultati ne dokazuju kako crveno meso može uzrokovati ove dvije vrste raka, no predstavljaju dodatak mnogim dokazima o povezanosti između raka jednjaka i želuca te povećane konzumacije crvenog mesa.

Starije žene koje jedu puno voća, povrća i cjelovitih žitarica imaju manju vjerojatnost za prijelome kosti od dama koje izbjegavaju zdravu hranu. Pokazali su to rezultati novog istraživanja objavljenog u američkom časopisu Journal of Clinical Nutrition.Međutim, znanstvenici napominju kako istraživanje ne dokazuje da spomenute namirnice, same po sebi, izravno smanjuju rizik od prijeloma. Rezultati naglašavaju još jedan potencijalni zdravstveni razlog zbog kojeg bi osobe trebale posegnu za jabukom umjesto čipsom. Brojna su istraživanja otkrila da viši unos određenih hranjivih tvari, poput kalcija i vitamina D, pridonose kvaliteti koštane mase i smanjuju rizik od prijeloma tijekom kasnijih godina života. Znanstvenici su otkrili kako svako 40-postotno povećanje kalorija dobivenih iz voća, povrća i drugih hranjivih tvari smanjuje izglede za moguće lomove i to za 14 posto. Pozitivni rezultati su zabilježeni čak i kad su znanstvenici uzeli u obzir i druge faktore poput tjelesne težine, gustoće kostiju, pušenja te unosa kalcija i vitamina D.

Ne samo da su borovnice ukusne, nego su bogate antioksidantima koji djeluju tako što smanjuju nakupljanje lošeg kolesterola (LDL-a) u našim žilama – čestim čimbenikom koji utječe na razvijanje krvožilnih bolesti i moždanog udara. Istraživanja koja je proveo Centar za nutricionizam ljudi USDA pokazala su kako su borovnice glavne namirnice kada je riječ o sadržaju antioksidansa usporedno s 40 drugih vrsta svježeg voća i povrća. Glavna dobrobit pripisuje se antocijaninu, koji se također nalazi u kupinama, crnom ribizlu i crnom grožđu. Za najbolje rezultate svakodnevno konzumirajte šalicu borovnica: dodajte ih jogurtu ujutro za pravi energetski doručak. Špinat Špinat je odličan izvor vitamina A i K, mangana, folne kiseline, magnezija, željeza, vitamina C, vitamina B2 (riboflavin), kalcija, kalija i vitamina B6. Snažni prirodni mineralno-vitaminski sadržaj špinata može biti učinkovit izvor ozdravljenja za brojne bolest. Folat, mineral otkriven u špinatu, dokazano smanjuje visoki krvni tlak i upale krvnih žila.Ovo zeleno povrće prokuhajte u dvije vode te isperite prije konzumacije. To će uvelike smanjiti količinu oksalne kiseline, koja može izazvati oštećenje srca, a kod osoba s oslabljenom bubrežnom funkcijom može uzrokovati bubrežne i žučne kamence. Losos Ova je riba bogata omega-3 masnim kiselinama, koje se stalno ističu zbog svojih zdravstvenih dobrobiti. Ove masti smanjuju rizik razvijanja krvožilnih bolesti tako što snižavaju razinu triglicerida u krvi – masnoća koje su povezane s bolestima srca i dijabetesom. To znači da ako losos na svoj tjedni meni uvrstite dva puta, možete smanjiti rizik od srčanog napada za trećinu. Konzervirani losos obiluje kalcijem koji je nužan za zdravlje kostiju i normalan rad mišića. Ako losos jedete u restoranu, pripazite na umak s kojim dolazi jer može biti jako kaloričan.

Možda su kamenice najpoznatije po svojoj afrodizijačkoj ulozi, međutim, kada je u pitanju jačanje imuniteta, one se nemaju čega sramiti. Zahvaljujući mineralu cinku, koji je osim s povećanom muškom plodnošću povezan s protuvirusnim djelovanjem, kamenice su prava namirnica za hladne dane. Šampinjoni Tko bi rekao kako ove bijele šumske stanovnice mogu pomoći našem tijelu u borbi protiv prehlade i gripe?! Šampinjoni sadrže selen i antioksidanse: manjak selena je povezan s većim izgledima razvijanja teške gripe, a B vitamini rivoflavin i nijacin također pomažu u izgradnji jakog imuniteta. Istraživanja nad životinjama su pokazala kako šampinjoni djeluju protuvirusno, protubakterijski, pa čak i protutumorno. Lisnato povrće Brokule, kelj, prokulice i cvjetača pomažu u borbi protiv raka i infekcija. Predstavljaju bogati izvor beta-karotena, vitamina C i e, folata te kalcija. Brokula osigurava tijelu visok postotak karotenoida koji sudjeluju u borbi protiv bolesti. Oni u tijelu formiraju vitamin A koji pomaže proteinima koji reguliraju međustaničnu komunikaciju - a to je osnova imunološkog sustava. Studije su dokazale kako vitamin A doprinosi i zdravlju respiratornog sustava, a ovo je važno kada ste prehlađeni ili imate gripu. Mali savjet – povrće je najbolje jesti sirovo i kuhano na pari, jer u takvom obliku zadržava najviše hranjivih sastoj Bademi Ove orašaste plodove često spominjemo kada govorimo o zaštiti srca i krvnih žila, no bademi su također korisni za jačanje imuniteta i zaštitu od stresa. Za dostatnu količinu vitamina E, koji gradi imunitet, dovoljno je pojesti šaku badema. Grejp Idealni doručak za vitku liniju i jak organizam uključuje grejp, koji obiluje vitaminom C. Ovaj je vitamin topiv u vodi, što znači da ga naše tijelo ne može uskladištiti kada ga unesemo i iskoristiti kasnije – moramo ga unositi svakodnevno. Također, grejp sadrži mnogo flavonoida – prirodnih kemijskih sastavnica koje potpomažu imunitetu u zaštiti od bolesti. Ako je grejp pregorak za vaše nepce, probajte s narančama i mandarinama.

Iako stručnjaci ističu kako je potrebno smanjiti konzumaciju punosmansih mliječnih proizvoda, trans-palmitoleična kiselina iz mliječnih proizvoda djeluje dobrobitno na naše tijelo. Za razliku od vrsta industrijski stvorenih trans masnoća u djelomično hidrogeniziranom biljnom ulju, koje su povezane s povišenim rizikom od srčanih bolesti, trans-palmitoleičku kiselinu nalazimo u prirodnim mliječnim trans masnoćama, koje pak nisu povezane s bolestima srca.Ova je masna kiselina sadržana u mlijeku, siru, jogurtu i maslacu. Naše je tijelo ne stvara, stoga je njen jedini izvor hrana.Stručnjaci s Harvarda su pratili preko 3700 ispitanika kroz razdoblje od 20 godina kako bi procijenili njihov rizik od krvožilnih bolesti u starijoj dobi. Metabolički faktori rizika, poput razine glukoze i inzulina u krvi ili količina cirkulirajućih masnih kiselina u krvi (uključujući trans-palmitoleičnu kiselinu) izmjereni su ispitanicima, a posebno se pratio razvoj dijabetesa tipa 2. Veća količina cirkulirajuće trans-palmitoleične kiseline je povezana sa zdravijom razinom kolesterola u krvi, markerima upale, razinom inzulina i osjetljivošću na inzulin. Čak i kada su istraživači uzeli u obzir i druge faktore rizika, rezultati su ostali nepromijenjeni. Ispitanici s većom razinom ove masne kiseline uspjeli su sniziti svoj rizik razvijanja dijabetesa tia 2 za čak 60 posto. "Ovakva vrsta opservacijskih otkrića zahtijeva potvrdu drugih studija i kontroliranog ispitivanja, no veličina ove povezanosti je zapanjujuća", zaključio je Dariush Mozaffarian, voditelj istraživanja.

Znanstvenici sa sveučilišta iz Newcastlea ističu kako rezanje povrća prije kuhanja nije poželjno, jer se time kvalitetni sastojci gube u vodi. "Ako povrće skuhamo u komadu te ga kasnije nasjeckamo, ono će biti nutritivno puno vrijednije i bogatijeg okusa." Efekt zagrijavanja Istraživanje je provedeno na laboratorijskim miševima. Oni kojima je davana mrkva ili sastojak falkarinol imali su puno manju vjerojatnost oboljenja od malignih tumora, od onih koji nisu bili na toj prehrani. Od tog otkrića, znanstvenici redovito obavljaju testiranja kako bi utvrdili što se događa kad se mrkva nareže prije kuhanja. Prema posljednjim istraživanjima, kuhanje ubija stanice mrkve, čime ona gubi sposobnost zadržavanja vode. Samim time koncentracija falkarinola se povećava. Međutim, kuhanjem dolazi do otpuštanja svih kvalitetnih sastojaka mrkve, uključujući i falkarinol. Znanstvenicima je bilo lako zaključiti kako cijelo povrće ipak ima veću mogućnost zadržavanja ovih sastojaka. Više okusa Osim što zadržava hranjive sastojke, cijelo kuhano povrće ima i znatno bolji okus. Naime, cijela kuhana mrkva ne ispušta sve svoje šećere u vodu, tako da zadržava pomalo slatkast okus. Ipak treba imati na umu da je u borbi protiv raznih vrsta tumora važna cjelovita zdrava prehrana puna raznolikog voća i povrća, a ne samo određene namirnice. Ako ste pravi obožavatelj mrkve, a ne znate na koji ju način pripremiti, stručnjaci poručuju: mrkva je najzdravija kad ju jedete sirovu.

Najnoviji podaci donose nam dobrobiti mrkve i celera, koji mogu spriječiti pojavu malignih bolesti za čak 60 posto! Istraživanje koje se temeljilo na uzorku od 700 osoba pokazalo je kako su ispitanici koji su u najvećoj mjeri konzumirali voće i povrće suočeni s manjim izgledima razvijanja raka u odnosu na osobe koje su najmanje jele ove zdrave namirnice. Ovi su rezultati jednaki i za pušače i za osobe koje nikada nisu počele pušiti. Drugom je studijom, koja je predstavljena Američkom društvu za prsište, ustanovljeno kako konzumacija jednog i pol komada voća ili jušna žlica povrća dnevno može zaštititi od kroničnog bronhitisa i emfizema (kronične plućne bolesti). Ispitanici koji su jeli najveće količine celera snizili su svoj rizik od ovih bolesti za čak 60 posto. Tradicionalno, celer se upotrebljavao za liječenje niza bolesti. Pobornici ayurvedske medicine koriste ga za saniranje prehlade, gripe, kod zadržavanja vode, loše probave, artritisa te bolesti slezene i jetre. On djeluje na tijelo kao diuretik, a dobar je i kod iskašljavanja. Sjajno je sredstvo protiv nadimanja te služi kao prva pomoć kod astme i probavnih problema.Ova drevna ljekovita namirnica odličan je izvor vitamina K i C, kalija, folne kiseline i vlakana. On također sadrži molibden, mangan, vitamine B1, B2, B6, kalcij, magnezij, fosfor, željezo i triptofan. S obzirom da sadrži natrijev kompleks, koristan je ako patite od podizanja želučane kiseline. Mrkva, daleko najpoznatija namirnica koja štiti vid, a jedna je od rijetkog povrća koja obiluje betakarotenom i pektinom, može sniziti rizik od plućnih bolesti za čak 50 posto. Mrkve u prosjeku sadrže oko tri miligrama betakarotena, a svakodnevna konzumacija ovog povrća bogatoga vlaknima snižava rizik od raka debelog crijeva za oko 24 posto. Nikada nije prekasno ili prerano za usvajanje zdravih prehrambenih navika. Ako ne znate kako svog mališana natjerati da smaže cijeli tanjur povrća, predstavljamo vam deset trikova kojima omražene namirnice možete pretvoriti u prave poslastice!

Studija sveučilišta Harvard, koja je uključila medicinske sestre, a trajala 12 godina, pokazala je kako su žene koje su jele voće i povrće bogato betakarotenom imale 39 posto manje šanse za obolijevanje od katarakta. Uz špinat i slatki krumpir, tikvice su bile jedno od povrća koje je najviše štitilo od katarakta. Zanimljivo je, pritom, kako se kod žena koje su jele mrkvu rizik od katarakta nije smanjio. Stručnjaci to objašnjavaju činjenicom da, za razliku od mrkve, tikvice sadrže puno kalija. Kalij pomaže u sprječavanju visokog krvnog pritiska, koji doprinosi nastajanju katarakta. Tikvice sadrže i više od trećine preporučene dnevne količine vitamina C. Ovaj antioksidans štiti oči od one vrste oksidativnog oštećenja koje uzrokuje bolesti očiju poput katarakta. Znate li koje su sve prednosti konzumiranja tikvica? Ovo zeleno povrće: pomaže očuvanju dobrog vida istraživanja potvrđuju kako prehrana obogaćena betakarotenom smanjuje rizik od kancerogenih oboljenja smanjuje rizik od bolesti koronarnih arterija vitamin C štiti od raka i srčanih bolesti, te pomaže tijelu u obrani od virusnih infekcija kalij održava normalnu ravnotežu tjelesnih tekućina, normalni krvni pritisak i rad srca.

Stručnjaci takvo svojstvo pripisuju velikim količinama glutaminske kiseline. U svom su se istraživanju koncentrirali na prisutnost pet amino kiselina u prehrani preko 4.600 ispitanika, starih između 40 i 59 godina.Rezultati su pokazali kako se pritisak ispitanika snizio većom konzumacijom hrane koja sadrži upravo glutaminsku kiselinu, kao što je kelj ili kupus. "Iako glutaminska kiselina može djelomično objasniti povezanost između proteina iz povrća i niskog krvnog tlaka, ne postoji čarobni recept za sprječavanje visokog tlaka, jer su proteini povrća i glutaminska kiselina sadržani u širem uzorku namirnica", ograđuje se epidemiolog Ian Brown, autor studije. Dotičnu kiselinu nalazimo u svim vrstama mesa, mliječnim proizvodima, peradi, ribama i riži. Liječnici ne preporučuju konzumaciju putem dodataka prehrani, nego svježi oblik namirnica.

Zeleni grašak sadrži nikotinsku kiselinu koja smanjuje holesterol u krvi. Sićušna mahunarka ima sposobnost razbijanja nakupina crvenih krvnih stanica koje su predodređene da u konačnici postanu ugrušci. Prevenciju ugrušaka možemo zahvaliti posebnim biljnim proteinima pod imenom lektini. Grašak može pomoći u prevenciji svih oblika raka, zbog visoke razine vitamina A i C. Zelena mahunarka sadrži netopiva vlakna koja pomažu pokretljivosti probave i mogu pomoći u snižavanju kolesterola i smanjivanju rizika od bolesti srca i moždanog udara. Grašak sadrži lutein, karotenoid koji dokazano pomaže smanjenju rizika od staračke makularne degeneracije i katarakte. Mahunarka pruža hranjive tvari važne za održavanje zdravih kostiju. Riječ je o namirnici koja daje energiju i izgrađuje tijelo. Grašak obiluje željezom. Stoga je ova mahunarka odličan izbor u prevenciji anemije. Željezo je mineral potreban za normalno stvaranje i funkcioniranje krvnih stanica. Njegov nedostatak dovodi do anemije, umora, smanjene imunološke funkcije i problema s učenjem.