Stručnjaci su dugo vremena vjerovali kako prehrana sa smanjenim unosom kalorija omogućuje dug život, no najnovija istraživanja pokazuju kako je ključ dugovječnosti u smanjenom unosu određenog proteina. Ukoliko osobe manje konzumiraju namirnice koje sadrže taj protein, poput mesa, ribe i nekih orašastih plodova, moguće je da će doživjeti dugu starost, tvrde britanski znanstvenici. Doktor Matthew Piper s londonskog Instituta zdravog starenja tvrdi kako je jedan od načina na koji možete doživjeti vidjeti svoje praunuke taj da se odlučite prihvatiti vegetarijansku prehranu. Istraživanja su pokazala kako ograničenje dnevnog unosa kalorija od 30 posto može upola smanjiti rizik od razvijanja srčanih bolesti ili raka, te povećati životnu dob za čak trećinu! Međutim, na nizu eksperimenata s voćnim mušicama znanstvenici su otkrili kako promjena unosa aminokiselina prehranom određuje životnu dob. Točnije, za dugu starost je odgovorna aminokiselina metionin. Iako voćne mušice nimalo ne sliče ljudima, moramo se dublje zagledati u njih kako bi pronašli odgovore. Njihov je genetski materijal vrlo sličan ljudskom, te se tako rezultati istraživanja nad njima mogu "preslikati" na ljude s velikom sigurnošću. "Ne možemo pojednostaviti rezultate i reći kako ljudi moraju jest manje ili više orašastih plodova kako bi živjeli duže, nego je poanta u postizanju ravnoteže proteina. To je faktor koji može biti posebno bitan za visokoproteinske dijete, kao što je Atkinsova ili dodaci prehrani za bodybuildere", objasnio je doktor Piper. Aminokiselina metionin je ključna za stvaranje svih proteina, a nalazimo ju u ribi, mesu, sjemenkama sezama, brazilskim oraščićima i pšeničnim klicama. Stoga, ako želite doživjeti stotu, prema ovom istraživanju, izbjegavajte ove namirnice.

Parovi koji se brinu samo oko svoje prehrane u prosjeku jedu 1,82 kilograma voća i povrća više kroz razdoblje od dvije sedmice, usporedno s parovima koji imaju djecu, pokazalo je britansko istraživanje. Porodice s mališanima u većoj mjeri konzumiraju mliječne proizvode i pahuljice nego što se brinu oko svoje formule zdravlja 5+5 (pet porcija voća i pet porcija povrća svakodnevno). Jednako tako, roditelji rjeđe kupuju meso, no zato njihovi frižideri i smočnice sadrže veće količine krumpira, žitarica i mliječnih proizvoda. "Količina konzumacije voća i povrća se smanjuje u prisutnosti djece", glasi presuda Richarda Tiffina, profesora Richarda Tiffina sa Sveučilišta u Readingu, voditelja istraživanja objavljenog u časopisu The European Review of Agricultural Economics. "I sam kao otac znam kako većina djece nije strastvena kada su u pitanju voće i povrće, stoga sam siguran kako je ovo faktor. Vrijeme je isto tako upitno u mnogim obiteljima, za pripremanje hrane i kupovinu", objasnio je Tiffin. Ističe kako rezultati mogu utjecati na borbu protiv pretilosti: navike se prenose s roditelja na djecu, a prehrambeni režim u razvojnoj dobi djece može značajno utjecati na njihovo zdravlje kasnije u životu.Baš kao i u mnogim drugim istraživanjima, britanski stručnjaci ističu kako se u pravilu osobe slabije kupovne moći i imovinskog statusa lošije i nezdravije hrane. "Naši rezultati impliciraju kako kućanstva s većom potrošnjom konzumiraju proporcionalno više mesa, svježeg voća i povrća", zaključio je voditelj studije Tiffin. Koliko ste vi porcija voća i povrća pojeli danas?

Ako dvoumite koji je najbolji način točenja šampanjca, francuski stručnjaci su odlučili stati na kraj vašim mukama. Stručnjaci su priložili dokaze važnosti hlađenja šampanjca prije ispijanja i načina točenja kako bi se sačuvao njegov okus. Tvrde kako se sama bit pjenušavih vina nalazi u mjehurićima koji se stvaraju otpuštanjem ugljik-dioksida. Upravo su oni odgovorni za prenošenje arome i okusa šampanjca u ustima.Istraživači Sveučilišta u Reinesu tvrde kako način na koji točite šampanjac može utjecati na njegovu kvalitetu. Proučavali su ponašanje ugljikovog dioksida kod dvije metode točenja: ravno u čašu ili uz stjenku čaše pod kutem. Koristili su infracrvenu spektografiju kako bi mogli promatrati balončiće.Ako točite šampanjac ravno u čašu (a preporučuje se duguljasta, uska čaša na štikli), on vertikalno pada i udara o dno čaše te stvara bogatu pjenu. Pjena se vertikalno širi i progresivno urušava za vrijeme serviranja. Ovo je tradicionalni način točenja šampanjca i pjenušavih vina, no on narušuje cjelovitost okusa i arome pića.Ako pak šampanjac točite poput piva, tako da i čašu i bocu nakosite, a tekućinu točite uz stjenku čaše, CO2 će se u manjoj mjeri otopiti. Šampanjac će teći uza stjenku čaše i stvarati manje turbulencije, te povratiti svoj vertikalni položaj. S većom količinom CO2, šampanjac će sačuvati više okusa i arome, jednako kao i hlađenjem.

Iako biste za ozbiljnije tegobe trebali obratiti liječniku, poneke simptome možete sami tretirati pripravcima iz kućne ljekarne. Sve što morate napraviti je posegnuti u smočnicu. Tonik za nemirne noge Sindrom nemirnih nogu je vrlo čest poremećaj koji pogađa do deset posto osoba, međutim, većina nikada ne dobije službenu dijagnozu. Manifestira se kao nekontrolirana potreba za pomicanjem nogu i ruku koja se pogoršava dok pokušavamo zaspati. Često se mogu javiti i nelagodni trnci u jednoj nozi koji nestaju kad se noga pokrene. Sve ovo ometa san i utječe na smanjenje kvalitete odmora.Čaša tonika prije spavanja mogla bi ove simptome ublažiti i omogućiti vam lakši san. Ovo piće sadrži kinin, koji pomaže u sprječavanju kontrakcija mišića. Sol protiv gljivica Vodena otopina sa soli smanjuje prekomjerno znojenje i omekšava kožu. Na taj način pomaže antimikoticima da prodru dublje u kožu i pomognu vam sanirati infekciju. U 5,7 decilitara tople vode umiješajte dvije čajne kašike soli, a stopalo namačite pet do deset minuta, savjetuje dr. Suzanne Levine, spec. ortopedije. Limun za mrlje na koži Sa starenjem i sazrijevanjem kože dolaze i promjene u obliku smeđih mrlja. Izrežite limun na kriške i držite ih na mjestima s mrljama deset do 15 minuta dnevno, savjetuje dr. Audrey Kunin, dermatologinja iz Missourija. Kiselina iz limuna će posvijetliti kožu i ujednačiti njen ton, no rezultate nećete vidjeti preko noći. Potrebno je šest do 12 sedmica. Jednako tako, ne smijete pretjerati s korištenjem ove metode jer možete oštetiti gornji sloj kože. Maslinovo ulje protiv ekcema Maslinovo ulje, oko kojeg se bazira mediteranska prehrana, bogato je protuupalnim antioksidansima i često se nalazi u mnogim kozmetičkim preparatima jer njeguje kožu. Nanesite žličicu maslinovog ulja na područje kože zahvaćeno ekcemom i obložite plastičnom folijom koja se koristi za čuvanje hrane. Ako možete, ovako prospavajte noć ili oblog nosite nekoliko sati. Na ovaj ćete način dodatno osigurati da se koža ne isuši. Ulje i lišće masline prepuni su hranjivih sastojaka, vitamina i ljekovitih svojstava. Neka od njih su protubakterijska, protuupalna, protugljivična i protuvirusna. Medom očistite rane Osim što med može učiniti usne mekima i glatkima poput oblaka, on sadrži sastojke koji liječe rane. Bakterije ne mogu preživjeti jer će šećer kojeg med sadrži pokupiti svu vlagu, a propolis će se pobrinuti za ostalo. Porezotinu namažite s malom količinom meda koji će se stvrdnuti i formirati svojstveni flaster. Jabučni ocat za masnice Osim što može poboljšati okus salate i pomoći pri mršavljenju, jabučni ocat je prirodni protuupalni lijek. Nakapajte ga na vaticu i stavite na masnicu. Đumbirom protiv kašlja Popularni indijski začin đumbir miješa se s medom, a može se dodati sok bijelog luka ili limuna te koristiti za liječenje kašlja i astme. Od đumbira pomiješanog s kurkumom i medom, pečenog na estragonovom ulju dobije se mast kojom se otklanja bol na tijelu. Djeluje protuupalno i liječi artritis.

Smanjite unos crvenog mesa! Meso, perad i morski plodovi nemaju ista antikancerogena svojstva poput druge hrane. Stoga je, u ovom slučaju, idealna prehrana - vegetarijanska. Svaki dan biste trebali konzumirati: Škrob: 6-7 obroka dnevno - kriška hljeba, pola peciva, 3 šoljice kokica. Povrće: neograničene količine, minimalno četiri obroka dnevno (pripremite ga u maslinovom ulju). Masnoća: 4-5 serviranja dnevno, najmanje tri mora sadržavati maslinovo ulje - 2 žlice oraha, jedna žlica kikiriki maslaca, 1/4 avokada, 100g maslina. Voće: 3 obroka dnevno - 1 jabuka, 4 marelice, pola banane, 13 trešnja, 17 bobica grožđa, 11/2 kivija, 1 nektarina, 1 naranča, 1 breskva, 2 svježe šljive, 3 suhe šljive, 2 žlice grožđica. Mliječni proizvodi: 2 obroka po danu - 1 šalica/250 ml obranog mlijeka, 1 veliko jaje, 25 g tvrdog sira, 100 g svježeg sira, 125 ml jogurta. Meso: opcionalno, ali ne više od 340 grama peradi i plodova mora (otprilike dva pileća ili riblja fileta) sedmično.

Iako se za riblje ulje smatra kako drži ključ zdravijeg i dužeg života, jer je pravi rudnik omega-3 masnih kiselina koje snižavaju razinu triglicerida, visoki krvni pritisak i smanjuju rizik od srčanog udara, ono neće puno pomoći osobama kod kojih se već razvila Alzheimerova bolest. Osobe koje jedu velike količine ribe značajno mogu smanjiti svoj rizik razvijanja Alzheimerove bolesti i moždanog udara, upravo zbog učinka omega-3 masnih kiselina. Dokosaheksanoična kiselina (DHA) je jedna od dviju bitnih masnih kiselina u ribljem ulju i nalazi se u velikim količinama u našem mozgu. Druga vrsta omege, eikosapentanoična kiselina, ne nalazi se u mozgu. Američki su istraživači ustanovili kako dodaci DHA mogu usporiti razvijanje Alzheimerove bolesti, no kada su analizirali njegov učinak kod osoba u početnom stadiju alzheimerove bolesti, ustanovili su kako nije bilo nikakvog učinka. Razočaravajuća spoznaja rezultat je 18-mjesečnih kliničkog istraživanja u koje je bilo uključeno preko 400 ispitanika s blagom do umjerenom Alzheimerovom bolesti. "Nažalost, niti u jednom kliničkom mjerenju nismo vidjeli dobrobiti dodataka s DHA", izjavio je dr. Joseph F. Quinn s Medicinskog fakulteta u Oregonu, ujedno i voditelj istraživanja. Studije koje povezuju jedenje ribe i obranu od senilnosti zbog Alzheimerove bolesti obično podrazumijevaju dugoročnu konzumaciju ribe, a ne režim prehrane bogat ribom jednom kada se pojave simptomi. Studija je objavljena u časopisu The Journal of the American Medical Association, posvećenom problemima koji idu ruku pod ruku sa starenjem.

Rezultati istraživanja švedskog Sveučilišta Lund su pokazali da konzumacija raznolike hrane, a ne samo pojedinih namirnica s protuupalnim učinkom čini čuda. Znanstvenici su do ovakvog zaključka došli na temelju istraživanja u kojem su sudjelovale 44 pretile osobe u dobi između 50. i 75. godina. One su kroz četiri tjedna istraživanja konzumirale hranu koja smanjuje upale u tijelu, pretilost, dijabetes tipa 2 i kardiovaskularne bolesti. Spomenuta prehrana je obilovala antioksidansima, namirnicama niskog glikemijskog indeksa, omega 3 masnim kiselinama, cjelovitim proizvodima, probioticima i dijetalnim vlaknima. Sudionici istraživanja su uz to konzumirali masnu ribu, ječam, sojine proteine, borovnice, bademe, cimet, ocat i određene vrste integralnog kruha. “Rezultati su premašili naša očekivanja. Stoga se nadamo da će oni potaknuti na intenzivniju konzumaciju raznolikih namirnica, a time i bolju prevenciju bolesti. Iako ne možemo s točnom sigurnošću reći koje namirnice imaju veći ili manji utjecaj na zdravlje, čvrsto vjerujemo u ideju kombiniranog učinka", izjavila je Inger Björck, profesorica švedskog Sveučilišta Lund.

Prehrana bogata luteolinom, biljnim sastojkom namirnica kao što su paprike, mrkve, celer, maslinovo ulje, metvica, kamilica ili ružmarin, može smanjiti broj upalnih molekula u mozgu. Na taj se način smanuje upala povezana sa starenjem tijela i uklajaju problemi s pamćenjem, tvrde američki stručnjaci. Upravo je upala u mozgu ključni čimbenik koji doprinosi problemima s pamćenjem koji su povezani sa starenjem. S ovim se neizbježnim procesom mikroglija stanice mozga postanu disregulirane i započinju stvarati prekomjerne količine upalnih citokina. Ova pojava doprinosi kognitivnom starenju i djeluje kao predispozicija za razvoj neurodegenerativnih bolesti, smatraju stručnjaci. Istraživači Sveučiliša u Illinoisu posljednje desetljeće proučavaju protuupalna svojstva nutrijenata i raznih bioaktivnih sastavnica bilja, uključujući kuteolin. Zaključili su kako on djeluje protuupalno i poboljšava mentalno zdravlje tako što direktno utječe na mikroglija stanice i smanjuje stvaranje citokina u mozgu. Tako neuroni preživljavaju neoštećeni. Do ove su spoznaje došli provodeći pokuse nad laboratorijskim miševima, koje su hranuli ili kontroliranom prehranom ili dodacima s luteolinom. Znanstvenici su malim “ispitanicima“ izmjerili prostorno pamćenje i razinu markera upale u dijelu mozga povezanim s pamćenjem. Stariji miševi koji su hranjeni luteolinom imali su smanjene upale u mozgu i istovremeno bolje radno pamćenje u odnosu na druge miševe. “Ovi podaci upućuju kako konzumiranje zdravih namirnica ima potencijal smanjiti upalu u mozgu povezanu sa starenjem, što može rezultirati boljim kognitivnim zdravljem“, savjetovao je dr. Rodney Johnson, voditelj istraživanja.

Ako pak želite smršati, preskakanje doručka definitivno nije dobra strategija. Tokom noći tijelo gubi veći dio energije i ako ne doručkujete nešto hranjivo, tijelu šaljete informaciju kako mora spremati zalihe i na taj način ono sagorijeva manje kalorija. Zato, neka vaš jutarnji meni bude bogat vitaminima, vlaknima, vitaminom D i kalcijem – tako ćete trošiti kalorije te razinu energije i šećera u krvi održavati na zadovoljavajućoj razini. Evo nekoliko prijedloga. 1. Palačinke s integralnim brašnom Iako možda palačinke niste zamišljali kao zdrav obrok, ako ih pripremite s integralnim brašnom i jajima koja su bogata omega-3 masnim kiselinama, to će biti pravi zdrav energetski doručak. Zasladite ih s cimetom koji je dobar za smanjivanje kolesterola. 2. Smoothie Ako u jutro ne volite baš puno jesti napravite jednostavan smoothie od bezmasnog jogurta, bobičastog voća i oraha. Zdravo je i hranjivo. 3. Pahuljice Zobene pahuljice u kombinaciji s mlijekom, orasima i lanenim sjemenkama ukusan je obrok, posebno ako za slatkoću dodate malo šećera ili vanilije. 4. Sendvič Integralno pecivo sa sirnim namazom niske energetske vrijednosti i lososom je lagan, a zasitan doručak. Izbjegavajte velike porcije i peciva od bijelog brašna. 5. Obilato i fino Ako volite konkretan doručak tada je najbolje jesti tvrdo kuhana jaja, rajčice i špinat sa zrnatim kruhom. Sve je zdravo, a naravno i ukusno. Probajte.