Maslac se najvećim djelom sastoji od masti, ali sadrži i dio vode i proteina. Pročišćavanjem maslaca odstrane se voda i proteini, a preostaje čista mast, koja se većinom sastoji od zasićenih masnih kiselina. Kod pripreme jela se preferira pročišćeni maslac, jer pri zagrijavanju običnog maslaca proteini uzrokuju njegovo posmeđivanje i dimljenje iznad 120 stepeni. Dodatkom biljnog ulja maslacu, djelomično se može odgoditi dimljenje. Za dobivanje pročišćenog maslaca, obični, nesoljeni maslac se zagrijava u posudi na najlaganijoj vatri. Pri tome se izdvoje tri sloja, gornji pjenasti od mliječnih proteina, srednji sloj ulja i vodena suspenzija na dnu. Kada se pjena slegne, doći će do isparavanja vode, što se čuje kao pucketanje. Nakon toga ostavite smjesu da vrije dok se na dnu posude ne pojavi karamelizirana mliječna mast i gornji bistar dio. Nakon što se malo ohladi, procijedite kroz cjediljku obloženu gazom u staklenku. Prije nego je zatvorite, pričekajte da se potpuno ohladi i zgusne. Ovakav pročišćeni maslac zlatno bijele boje naziva se Ghee, a može se upotrebljavati za pripremu jela ili konzumirati sam umjesto maslaca.

Hranjive tvari se djelomično uništavaju termičkom obradom, neovisno o načinu kuhanja, a posebno su osjetljivi vitamini. No osim što se lako raspadaju pri povišenim temperaturama, oni se i vrlo lako razređuju u vodi te otplavljuju. Mikrovalno kuhanje ima povoljan učinak na očuvanje vitamina u povrću jer je vrijeme kuhanja znatno skraćeno i zahtjeva minimalno dodavanje vode.

Korisni savjeti za očuvanje hranjivih tvari u kuhanom povrću su:
-koristite što manje tekućine za kuhanje
-smanjite površinu hrane, kuhajući je u potpunosti ili velikim komadima
-ne prekuhavajte hranu
–prekinite čim omekša
-izbjegavajte guljenje povrća
–mnoge hranjive tvari nalaze se tik ispod površine (kore)

Prema istraživanju provedenom na Washington State University, napici na bazi proteina sirutke mogu značajno sniziti krvni pritisak, te posljedično smanjiti rizik od srčanog udara ili drugih bolesti srca. Istraživanje objavljeno u International Dairy Journal pokazalo je da dnevni unos napitaka sa proteinima sirutke (uobičajene formule koje se nalaze na tržištu) može smanjiti povišen sistolički i dijastolički krvni pritisak kod muškaraca i žena za više od 6 jedinica. Iako su u studiji sudjelovale osobe od 18 do 21 godinu, tačnije njih 71, autori smatraju da se rezultati ne bi promijenili niti kada bi se radilo o starijim osobama. Ranija istraživanja pokazala su da ovakvo smanjenje krvnog pritiska može rezultirati 35-40% smanjenjem rizika od fatalnih srčanih udara.

Istraživanje američkih naučnika s University of Washington sugerira kako je liječenje depresije povezano s lakšim gubitkom suvišnih kilograma. Osobe s prevelikom tjelesnom masom mogu imati 50 do 150% veće šanse za pojavu depresije, što dodatno negativno utječe na tjelesnu aktivnost. Časopis General Hospital Psychiatry je objavio rezultate prikupljene od ispitanica u dobi od 40 do 65 godina s prosječnim indeksom tjelesne mase 38,3, od kojih su neke tokom jedne godine bile liječene od depresije. Pokazalo se kako je napredak u tretiranju depresije povezan s udvostručenjem izgleda za uspjeh napora usmjerenih prema smanjenju tjelesne mase. Kod tih je ispitanica zabilježeno smanjenje količine konzumirane hrane i povećanje tjelesne aktivnosti, a imale su i znatno manje izglede za povratak kilograma koje su izgubile.

U studiji u kojoj je sudjelovalo 79 policijskih službenika, od toga 57% muškaraca, povišen unos vitamina A te magnezija pozitivno je povezan sa vitalnim kapacitetom (maksimalni volumen zraka koji može biti izbačen iz pluća nakon punog udaha). Pri tome je, kod pušača i bivših pušača, unos vitamina E doveden u pozitivnu vezu sa svim mjerenjima koja opisuju plućni kapacitet. Unos vitamina C, omega-3 masnih kiselina te vitamina D nije utjecao na funkciju pluća kod sudionika studije. Autori naglašavaju da njihovi rezultati upućuju na to da povišen unos vitamina A, E te magnezija mogu, kod pušača i bivših pušača, poboljšati funkciju pluća.

Iako mnogi stručnjaci i nutricionisti preporučuju da dnevni unos hrane raspodijelimo na više obroka, po mogućnosti najmanje pet, istraživanje provedeno na fakultetu Purdue u američkoj državi Indiana navodi da je ipak bolje jesti samo tri obroka dnevno. U istraživanju objavljenom u časopisu Obesity sudjelovalo je 27 pretilih muškaraca koji su se tokom 12 sedmica hranili prehranom bogatom bjelančevinama ili prehranom s normalnim udjelom bjelančevina. Hrana je bila raspoređena na tri obroka dnevno, s razmakom od pet sati, ili na šest obroka dnevno, s razmakom od dva sata. Takav režim trajao je tri dana zaredom, nakon kojih su se dvije grupe zamijenile. Broj obroka nije utjecao na muškarce koji su unosili normalnu količinu bjelančevina, ali muškarci koji su unosili više bjelančevina navečer su se osjećali sitije ako su pojeli samo tri obroka dnevno. Naučnici napominju da su muškarci tokom istraživanja jeli dovoljno voća i povrća te hranjivih tvari poput vlakana, a studija je pokazala da je za učinkovitije mršavljenje ipak bolje rasporediti kalorije na tri, umjesto na više obroka tokom dana.

Istraživanje provedeno na fakultetu Illinois pokazalo je da paradajz smanjuju rizik od raka prostate. Naučnici smatraju da su za to zaslužni karotenoidi - pigmenti koji nekom voću i povrću daju crvenu, narančastu ili žutu boju. No, naučnici još nisu otkrili kako točno paradajz djeluju na sprječavanje raka prostate, ali razvili su alat koji bi mogao otkriti metabolizam karotenoida iz paradajz u ljudskom tijelu. Upotrijebit će izotopsko označavanje tri karotenoida paradajza s težim atomima ugljika koji su često prisutni u prirodi, što će omogućiti praćenje apsorpcije sastojaka rajčice u tijelu. Naučnici time žele otkriti i je li karotenoid likopen sam zaslužan za dobrobiti paradajza ili su i drugi karotenoidi važni. Likopen, karotenoid koji paradajzu daje crvenu boju, već se pokazao vrlo korisnim za ljudsko zdravlje - pomaže u borbi protiv slabih kostiju i osteoporoze, ali i u borbi protiv starenja.