Svaki čovjek najkasnije bi, najkasnije od svoje 65. trebao svake dvije godine kontrolirati vid, tvrde doktori. Postoje četiri najčešće bolesti koje kod starijih osoba mogu dovesti do gubitka vida, a to su očna mrena ili katarkta, makularna degeneracija, glaukom i dijabetička retinopatija. U prosjeku, jedna od pet osoba starijih od 74 godine ima katarktu jer za njezin nastanak rizik predstavlja starenje samo po sebi, pušenje, alkohol, smanjeno uzimanje vitamina, izloženost UV zrakama... Simptomi se razlikuju od osobe do osobe, ali u principu do gubitka vida dolazi postepeno u jednom ili oba oka. Osobe s katarktom osjetljive su na blještavilo. Liječi se operacijom, a 90 posto operiranih pacijenata ima poboljšan vid i za 40 posto. Makularna degeneracija vodeći je uzrok totalnog gubitka centralnog vida kod starijih osoba. Centralni vid je, za razliku od perifernog, potreban za čitanje, gledanje televizije, prepoznavanje lica, vožnju auta...Centralni vid se obavlja putem žute pjege ili makule koja je malo centralno područje mrežnice na koji se fokusira slika predmeta kojeg gledamo. U samom centru makule nalazi se manje udubljenje, foveola, gdje su gornji slojevi mrežnice razmaknuti i gdje nema krvnih žila. U tom dijelu najveća je zastupljenost čunjića i to je mjesto najjasnijeg vida. Makula je izrazito metabolički aktivna i zahtjeva bogatu opskrbu krvlju što je omogućeno kroz krvne žile mrežnice i žilnice. Posebno je važna uloga pigmentnog sloja mrežnice koji vrši izmjenu tvari između mrežnice i žilnice. Rizični faktori za makularnu degeneraciju su genetika, svijetla koža, pušenje... Očituje se iznenadnim gubitkom centralnog vida. Nažalost, nema specifične terapije za makularnu degeneraciju , ali se koristi visoka doza beta karotena, vitamina E i C i cinka. Glaukom predstavlja skup bolesti oka kod kojih dolazi do oštećenja očnog živca i može, ukoliko se ne liječi, rezultirati potpunim gubitkom vida. Kod normalnog, zdravog oka, stanice cilijarnog tijela neprestano izlučuju tekućinu koja vlaži očnu leću, šarenicu i rožnicu , a ima i metaboličku ulogu. Ona se zove očna vodica i otječe iz oka kroz komorični kut. To je složena mreža tkiva na spoju šarenice i rožnice. Smatra se kako u mnogim slučajevima oštećenje očnog živca nastaje zbog povećanog tlaka u oku, koji je rezultat nakupljanja spomenute tekućine u oku i nemogućnosti normalne drenaže oka. Međutim, oštećenje živca ponekad se javlja i kod osoba koje nemaju povećan očni tlak, pa liječnici vjeruju kako je glaukom bolje definirati kao neurodegenerativnu bolest, a ne samo kao bolest visokog očnog tlaka. Simptomi glaukoma su bol u oku, glavobolja, mučnina i povraćanje. Dijabetičari su u velikoj opasnosti od gubitka vida. Medicinski termin za ovu vrstu bolesti je dijabetička retinopatija. Česta je kod ljudi koji imaju dijabetes veoma dugo i koji nije dobro kontroliran. Ostali faktori koji mogu povećati rizik od pojave ove bolesti su slaba funkcija bubrega, visok kolesterol i povećan krvni pritisak. Svi dijabetičari vid trebaju kontrolirati jednom godišnje, a oni sa raznim znakovima retinopatije i češće. Želite li sačuvati dobar vid morate obratiti pažnju i na prehranu. Očima ne smije nedostajati vitamina važnih za njihovo funkcioniranje. U prehrani povećajte unos antioksidansa, vitamina A, C i E. Namirnice u kojima ih možete pronaći su mrkva, špinat, riba, agrumi, jaja, kikiriki i smeđa riža. Smatra se da zdravlju očiju od svih namirnica najviše pridonose borovnice. Nije važno suhe ili svježe, njima ćete sigurno pomoći očuvanju zdravog, ali i poboljšanju vida. Ukoliko nemate priliku kupiti borovnice zamjeniti ih može sok. Potrudite se pronaći onaj bez konzervansa i prirodni. Koristiti će vam sok od naranče, borovnice u koji ste dodali 1 kašiku ribljeg ulja. Umjesto gaziranih pijte sokove od naranče, mrkve ili grejpa.

Stres je neizbježan dio života, a naročito u današnje vrijeme kad se posljedice recesije osjećaju na svakom koraku. Simptomi mogu biti i fizičke i mentalne prirode. Često puta je to glavobolja, ubrzani rad srca, ukočenost, bolovi u leđima, mučnine... Kako ga se rješiti? Većina ljudi u takvim situacijama okrene se za antidepresivnim tabletama, a kasnije se toliko "navuku" na njih da kroz neko vrijeme postaju imuni. Osim što se možete baviti i nekom aktivnošću kao što je boks ili trčanje, stres možete kontrolirati i određenim namirnicama. Saznajte kojim! Ako ste napeti, ne opterećujte svoje tijelo teškom hranom. Probajte kupovati namirnice koje su lako probavljive, na primjer različite vrste žitarica i tjestenina. Mlijeko i mliječni proizvodi također neće teško sjesti na vaš želudac. Ono u čemu možete uživati najviše su sve vrste voća, čak i voćni kolači. Naročito će vas smiriti lagane juhe i biljni čajevi. Kada je vaš bijes na vrhuncu, slobodno uzmite zdjelicu badema. Oni su bogati vitaminom E koji djeluje antioksidanski. Pomoći će vam i orasi i pistacije koji snizuju krvni tlak. Naravno, ove plodove ne morate samo grickati, možete ih pripremiti u salati. U stresnim situacijama, tijelo je potrebno opskrbiti pravom kombinacijom proteina i ugljikohidrata. Doručak ne izbjegavajte, neka vam i dalje ostane najvažniji obrok u danu. Bitno je da upravo za doručak unesete najviše ugljikohidrata, proteina i masti. Savjetujemo toast i čašu mlijeka. Ručak neka bude bogat proteinima, primjerice piletina s nekom salatom. Izbjegavajte teške obroke prije spavanja, naročito jako začinjene jer teško sjedaju na želudac. Vitamini, minerali i aminokiseline odlučujući su za duševno stanje, ublažavanje lošeg raspoloženja i depresije. Cink je mineral koji osigurava zadovoljstvo. Hrana iz mora, a osobito školjkaši su bogati cinkom, zatim crveno meso, jaja, tofu, grah i grašak te pšenične klice. Magnezij, koji je, osim što jača krvni sistem i izvrstan je borac protiv stresa,a ima ga posebno u orašastim plodovima, žitaricama, grahu, zelenom lisnatom povrću, ribi i crvenom mesu. Vegetarijanci, posebno oni koji su iz svoje prehrane potpuno izbacili namirnice životinjskog porijekla, trebali bi pripaziti na mogući manjak bjelančevina u njihovom organizmu jer ih u tjestenini, krompiru, voću i povrću ima jako malo.

Još samo nekoliko namirnica koje pobjeđuju stres:
1. Avokado
Ublažava glad i smanjuje stres.
2. Kašica od zobenih pahuljica
Bogata je ugljikohidratima koji stimuliraju mozak na proizvodnju serotonima, hormona sreće.
3. Naranče
Vitamin C također pobjeđuje stres.
4. Špinat
Sadrži dosta magnezija, a rekli smo da je minerali ublažavaju stres.
5. Losos
Sastojak omega-3 sprečava nepotrebno podizanje adrenalina.

Skladištenje hrane u frižideru čuva sigurnost, svježinu i svojstva hrane. Temperatura u frižideru varira između 2 i 10°C , ovisno o djelu frižidera. O skladištenju određenih grupa namirnica na pripadajućim temperaturama ovisi optimalno zadržavanje hranjive vrijednosti. Najhladnija tačka frižidera je na najdonjoj polici, iznad posude za povrće, na kojoj su 2°C. To mjesto je idealno za meso i ribu – osim održavanja svežine, onemogućuje se kapanje i curenje po ostalim namirnicama. Na srednjoj polici temperatura je 5°C , idealna za čuvanje jaja, mliječnih proizvoda, narezaka, ostataka obroka i namirnica na kojima piše „držati u frižideru nakon otvaranja“. Iste namirnice mogu se čuvati i na najgornjoj polici na kojoj je 8°C. U ladici na dnu frižidera je 10°C, i tu treba držati voće i povrće koje bi se moglo oštetiti nižim temperaturama. Najtoplije mjesto su vrata frižidera sa 10-15°C , te su predviđena za držanje pića, umaka i maslaca. Osim pravilne raspodjele po temperaturama, bitno je i paziti na stepen napunjenosti frižidera. Pretrpanost frižidera smanjit će cirkuliranje hladnog zraka između namirnica te time i sposobnost hlađenja. Stvaranje leda također ima negativni utjecaj pa frižidere koji stvaraju led treba redovno odleđivati vrućom vodom i sredstvima za čišćenje. Temperatura frižidera treba se podešavati ovisno o godišnjem dobu – ljeti ju je poželjno dodatno spustiti. Preporučuje se otvarati vrata frižidera što rjeđe i držati ih otvorenima što kraće. I na kraju, bitno je spomenuti da ne zahtjeva sva hrana čuvanje u frižideru. Naprotiv! Određenoj hrani pada kvaliteta na nižim temperaturama – npr. egzotičnom voću, paradajzu, mahunama, krastavcima i tikvicama.

Sastojci u mlijeku na koje organizam najčešće alergično reagira su tzv. bjelančevine sirutke. Ukoliko ste osjetljivi na spomenute tvari, mlijeko trebate po mogućnosti izbjegavati. Važno je za napomenuti i to da se ova vrsta alergije ne odnosi samo na mlijeko, već i na mnoštvo gotovih proizvoda, koji sadrže dodatke iz sirutkinih bjelančevina. U slučaju blažih oblika alergije sir, jogurt i kuhani mliječni proizvodi su podnošljivi. No to ovisi od osobe do osobe.

Savjeti za dojenčad s alergijom na kravlje mlijeko:
Dijete treba dojiti što duže, po mogućnosti do kraja 6. mjeseca života, zatim izbjegavati proizvode od kravljeg mlijeka, a kao zamjenu upotrebljavati one proizvode na bazi npr. soje. Ovakve namirnice možete naći u svim trgovinama, koje u svojoj ponudi imaju hranu za bebe ili u apotekama. Alergje na voće obično se manifestira u ustima i grlu. Obično je riječ o alergiji na jezgričavo voće. Sirove i neoguljene jabuke u tom slučaju alergičari ne podnose. Breskve, trešnje, šljive i marelice također mogu izazvati reakciju organizma. Sve češće se javljaju i alergije na egzotično voće poput kivija i manga. Prije jela ogulite, isjeckajte i ostavite da stoje na zraku nekoliko minuta; odaberite one vrste jabuke koje ne sadrže mnogo alergena, poput Boskoopa, Jamba i Glostra; kao sastojak kompota, sokova, kolača ili želea jabuke obično ne uzrokuju alergične reakcije. Alergija na orahe ima simptome kao što su grebanje u grlu, svrab, pa čak i poteškoće pri disanju. Posebno je opasna alergija na kikiriki, jer je dovoljna vrlo mala količina istoga da izazove snažnu reakciju. Naravno, nije teško izbjegavati orahe kao takve, ali problemi nastaju jer se orasi često upotrebljavaju kao sastojci drugih namirnica (na primjer čokolade) i to u tako malim kolicčnama da ne moraju biti navedeni u opisu sastojaka. No ipak ih je dovoljno kako bi izazvali alergiju. Zamjena: kokosov maslac ili maslac od kakaa ugrijati u toploj vodi, zatim dodati neobrađeni kakao u prahu i pomiješati s vanilijom i šećerom u prahu. Po potrebi može se dodati i vrhnje u prahu i groždice. Posebno agresivni su alergeni sadržani u celeru, curryju i bosiljku. Alergija na celer je postala najrasprostranjenija svoje vrste na primjer u Švicarskoj, a opasna je s obzirom na to da kao začin u juhama, umacima, na mesu ili pak u sklopu nekih začinskih smjesa celer često ostaje neprimjećen. Kako upotrebljavati začine i biljke? Začinjavajte s mjerom i po mogućnosti izbjegavajte tvari na koje ste alergični, izbjegavajte začinske mješavine (curry, začinske smjese za roštilj i sl.), začine je dobro zajedno s hranom kuhati, peći ili pirjati, te upotrebljavajte sušene biljke.

Ljekovitost cvekle poznata je još iz antičkih vremena pa nije niti čudno što je ovo korijenasto povrće nezaobilazna namirnica u gotovo svakom domaćinstvu. Ukoliko niste ljubitelj ove ljekovite namirnice, uopće ne sumnjamo da ćete nakon sljedećih nekoliko redaka, ako ništa drugo pojačati konzumaciju njenog soka!

Kako sok od cvekle djeluje na organizam?
1. Samo jedna čaša dnevno snižava krvni pritisak
2. Sok od cvekle blagotvorno utječe na živčani i mokraćni sistem.
3. Odlična je prevencija za mnoge opake bolesti.
4. Cvekla je bogat izvor silicija koji poboljšava izgled noktiju i kose. 5. Pomaže kod kožnih oboljenja.
6. Sok od cvekle pomaže pri skidanju masnih naslaga.
7. Ovo korijensato povrće čisti organizam od štetnih tvari.
8. Jača imunološki sistem.

Većina ljudi, naročito pripadnice nježnijeg izbjegavaju orašaste plodove jer sadrže puno kalorija, međutim kikiriki, bademi i orasi sadrže mnoga ljekovita svojstva. Da ove namirnice imaju blagotvoran učinak na organizam, pokazala su i najnovija istraživanja. Naime, orašasti plodovi sadrže oleinske kiseline koje se primjerice nalaze i u maslinovom ulju. Od svih vrsta, najviše zdravlja 'krije se' u kikirikiju. Osobito blagotvoran učinak ima na kardiovaskularni sistem. Redovnom konzumacijom kikirikija rizik od srčanih oboljenja smanjit ćete za čak 70 posto. Bademi primjerice smanjuju rizik od Alzheimerove bolesti dok su pistacije dobre za kosu, vid, bubrege. Lješnjacima poboljšajte rad moždanih vijuga, a nezamjenjiv su lijek protiv depresije. Ukoliko ih nemate u blizini osmijeh na lice izmamiti će vam i šačica badema.

Soja je namirnica koja se izrazito istražuje, te su joj dokazane brojne prehrambene i zdravstvene vrijednosti. Međutim, uz soju se posljednjih godina vežu i kontradiktorne informacije zbog sadržaja fitoestrogena te zbog činjenice da je veliki udio usjeva soje genetski modificiran. Istovremeno, tržište i prodaja soje rastu velikom brzinom, a nagli porast potražnje uočen je na prijelazu iz osamdesetih u devedesete godine dvadesetog stoljeća. Ovaj fenomen dogodio se istovremeno sa spoznajama o zdravstvenim prednostima soje, primarno zbog značajnog udjela proteina s visokom biološkom vrijednošću. Uz bogatstvo proteina, soja sadrži mali udio masti i mnoštvo fitohemikalija. Smatra se da soja smanjuje opasnost pojave bolesti srca, osteoporoze i karcinoma, te ublažava simptome menopauze. Često se postavlja pitanje o opravdanosti tih tvrdnji i je li soja stvarno savršeni izvor proteina.

Borac protiv karcinoma
Soja ima nekoliko svojstava koji ju čine pravim borcem protiv karcinoma. Soja sadrži izoflavone poput genisteina i daidzeina koji djeluju antioksidativno odnosno inaktiviraju slobodne radikale koji u aktiviranom stanju uzrokuju stanične mutacije i dovode do razvitka karcinoma. Soja također ima sposobnost zaustaviti angiogenezu odnosno proces stvaranja novih krvnih žila, čime se zaustavlja razvitak tumora. Tumoru je za rast nužna infrastruktura krvnih žila koja poput gradske kanalizacije odvodi otpadni materijal, a sojini izoflavoni mu to onemogućavaju. Izoflavoni ili fitoestrogeni koji se nalaze u soji, mogu na organizam polučiti djelovanje slično povoljnom djelovanju estrogena. Izoflavoni imaju sličnu hemijsku strukturu ženskim spolnim hormonima estrogenima, te se stoga smatra da mogu pružiti zaštitu od hormonski induciranih karcinoma poput karcinoma dojke, prostate i endometrija. Za sojine izoflavone (fitoestrogene) smatra se da imaju i estrogenska i anti-estrogenska svojstva. Na ovaj način fitoestrogen zapravo djeluje kao antagonist estrogena i reducira rizik promoviranja rasta tumora osjetljivih na estrogen. Kada su nivoi cirkulirajućih estrogena visoki, kao u žena u perimenopauzi, ovi spojevi mogu se vezati na estrogenske receptore i blokirati aktivnost hormona. Kada su razine estrogena niske, kao u žena u postmenopauzi, fitoestrogeni djeluju poput blagih estrogena.

Štiti od bolesti srca
Sojini izoflavoni smanjuju učestalost pojave kardiovaskularnih bolesti jer inhibiraju oksidaciju kolesterola. Oksidirani kolesterol stvara plakove na krvnim žilama i uzrokuje kardiovaskularne bolesti. U usporedbi s izvorima proteina životinjskog porijekla, soja sadrži manje masti, posebice onih zasićenih, a ne sadrži kolesterol. Osobe kojima se umjesto proteina životinjskog porijekla davao sojin protein, bilježile su sniženje razine LDL kolesterola («lošeg kolesterola»), te porast HDL kolesterola («dobrog» kolesterola).

Pomaže kod osteoporoze
Sojini proteini su proteini visoke biološke vrijednosti i za razliku od proteina životinjskog podrijetla, sadrže nizak udio aminokiselina sa sumporom koje su odgovorne za lučenje kalcija iz organizma. Neki proizvodi na bazi soje su dobar izvor kalcija, no učinci soje na osteoporozu ne temelje se u potpunosti na udjelu kalcija. Sintetski izoflavon, koji se još naziva i ipriflavon, čak se koristi i kao terapija osteoporoze. Stoga se smatra kako bi sojini izoflavoni možda mogli biti alternativa hormonskom nadomjesnom liječenju za žene u postmenopauzi.

Čuva bubrege
Proteini soje u usporedbi s proteinima životinjskog podrijetla smanjuju rizik od razvoja bubrežnih bolesti i blagotvorno djeluju na zdravlje bubrega bubrežnih bolesnika.

Prerađevine od soje
Hrana koja se temelji na soji dostupna je u raznim oblicima. Sojino mlijeko ima bogatiji okus i teksturu od ostalih zamjena za mlijeko. Ne sadrži laktozu i stoga je pogodno za osobe koje ne podnose mliječni šećer. Jedna šoljica sadrži približno 80 kcal, sadržaj masti je nizak, a izvrstan je izvor vitamina B1 te dobar izvor magnezija i vitamina B2. Sojine klice ukusan su dodatak salatama, a krcate su nutrijentima i imaju neodoljivu, hrskavu teksturu. Tofu, sir od soje proizvodi se grušanjem vrućeg sojinog mlijeka, a može biti dobar izvor kalcija kada se kao sredstvo za grušanje koristi kalcij – sulfat. Može se konzumirati sirov ili kuhan, a također je izvrstan dodatak salatama. Gurmani posebno vole dimljeni tofu zbog karakteristične note dima koja prožima aromu. Miso i tempeh su fermentirani proizvodi soje, a koriste se kao dodatak supama i brojnim drugim jelima. Sojino brašno može se koristiti kod izrade brojnih pekarskih proizvoda, a posebno je zanimljiva njegova primjena kod pripreme vegetarijanskih burgera.

Miševi pod stresom koji su opetovano bili na redukcijskim dijetama konzumirali su veću količinu hrane nego miševi pod stresom koji nisu bila na istim dijetama. Rezultati studije objavljene u The Journal of Neuroscience nagoviještavaju da umjerena promjena prehrambenih navika može promijeniti odgovor mozga na stres te osobe koje stalno provode redukcijske dijete učiniti podložnijima porastu tjelesne mase. Istraživači sa fakulteta u Pennsylvaniji ispitali su ponašanje tog nivoa hormona miševa na redukcijskim dijetama. Nakon trotjednog provođenja dijete miševi su izgubili 10-15 % tjelesne mase. Pri tome je utvrđeno da im je porastao nivo hormona stresa, kortikosterona, te da pokazuju depresivno ponašanje. Također je utvrđeno da se promijenilo nekoliko gena važnih za regulaciju stresa i hranjenje. Kako bi istražili utječu li ove molekularne promjene na buduće ponašanje, istraživači su miševe izložili stresu i promatrali koliko masne hrane će pojesti. Uočeno je da miševi koji su prethodno bili na redukcijskoj dijeti konzumiraju više hrane u odnosu na miševe koji na dijeti nisu bili.