Dokazano je da 50% žena te čak 84% muškaraca koji jedu velikom brzinom imaju veći rizik od debljanja jer mozak prekasno javlja da je količina unesenih namirnica bila dovoljna. Osim brzog gutanja hrane, neprijatelj vitkosti su i namirnice bogate kalorijama. Donosimo najozloglašenije.

Milkshake
Koliko vježbe da bi sagorjeli 1 cappuccino? Pola litre čokoladnog milkshakea sadrži čak 760 kalorija. Najviše kalorija, čak 59%, daju ugljikohidrati, odnosno šećer u njemu, 33% masti, 8% proteini.

Čips
Gotovo svaki čips obiluje lošim mastima, rafiniranim bijelim brašnom, sadrži puno soli, rafiniranog šećera, umjetnih aroma i boja te konzervansa čije je ime nemoguće izgovoriti. Prosječno pakovanje od 25 grama sadrži od 100 do 150 kalorija, a 100 grama čak 547 kalorija.

Čokolada
Mliječna ili tamna čokolada bogata je kalorijama. Samo 100 grama sadrži 505 kalorija. Od toga 55% zahvaljujući mastima, 42% ugljikohidratima, a 3% proteinima.

Hamburger
U hamburgeru je gotovo sve prerađevina, i meso, i brašno, i ulje... Jedan veći sadrži čak 426 kalorija. Najviše zbog velike količine masti, čak 48% kalorija dolazi u obliku masti, 29% u obliku ugljikohidrata, a 23% proteina.

Croissant
Čokoladnom croissantu teško je odoljeti. Možda ćete smoći snage imate li na umu da 100 g sadrži 416 kalorija. Dakle jedan prosječni sadrži 237 kalorija.

Krofne
Pojedete li 100 grama krofni unijet ćete barem 361 kaloriju. Od toga će 60% stići zahvaljujući mastima, 33% zahvaljujući rafiniranim ugljikohidratima (bijelom brašnu i šećeru) te 7% proteinima.

Majoneza
Jedna kašika majoneze sadrži 57 kalorija. A 100 grama 390 kalorija. Prije svega zahvaljujući mastima koje donose 76% kalorija, 23% ugljikohidratima i 1% proteinima.

Sir
Jedna kriška švicarskog sira sadrži 106 kalorija. A pojedite li 100 grama dobit ćete 380 kalorija, 64% od masnoća, 5% od ugljikohidrata te 31% od proteina.

Svinjetina
Samo 100 g svinjetine sadrži 271 kaloriju. Najveći dio otpada na masti, oko 58%, 0% na ugljikohidrate i 42% na proteine.

Govedina
Uživanje u pečenoj govedini također zahtijeva umjerenost. Porcija od 100 g sadrži 267 kalorija, neočekivanih 60% od masti, a 40% od proteina.

Kako opada nivo estrogena opada i otpornost žena na srčano-krvožilna oboljenja. Osim toga i kosti postaju sve osjetljivije. Zdrav stil života s godinama je sve važniji. Uz primjerenu prehranu i redovnu tjelesnu aktivnost i u menopauzi se možete osjećati odlično. To je i najbolji način sprječavanja pojave bolesti u starosti. Zdrav stil života je investicija u budućnost. Sljedeća četiri savjeta pomoći će vam pri tome.

Prilagodite unos energije smanjenoj potrebi
Što smo stariji to naše tijelo treba manje energije. No treba više hranjivih tvari. Birajte zbog toga namirnice s malim energetskim udjelom, ali s puno hranjivih tvari. To su prije svega slabo obrađene namirnice kao što je povrće, salata, mahunarke, voće, krompir, punozrnati proizvodi, bezmasno mlijeko i nemasno meso. Jedite svaki dan po tri porcije povrća i dvije porcije voća. Jedna porcija povrća odgovara npr. jednoj mrkvi, posudici salate ili kao dvije pune šake usitnjene brokule. Kod voća je jedna porcija primjerice jedna jabuka ili jedna zdjelica bobičastog voća. Svježe voće i povrće sadrži između ostalog i mnogo vitamina C, koji je važan za stvaranje kolagenskih vlakana u koži i kostima.

Bjelančevina potrebne za kožu i mišiće
Koža i mišići trebaju dovoljno bjelančevina. Potrebu za bjelančevinama zadovoljite unosom namirnica životinjskog porijekla. Preporučuje se dnevni unos od tri porcije niskomasnih mliječnih proizvoda, pri čemu jedna porcija odgovara jednoj čaši mlijeka, jednom jogurtu ili jednoj kriški sira. Proizvodi od kiselog mlijeka poput jogurta, sirutke, mlaćenice su idealni: niske su energetske vrijednosti, a bogati bjelančevinama i kalcijem. Jedite dnevno još jednu porciju namirnica bogatih bjelančevinama poput mahunarki, ribe, mesa, peradi ili jaja. Kod mliječnih proizvoda i mesa prednost dajte namirnicama siromašnim masnoćama. Jedite jednom do dva puta sedmično ribu.

Ojačajte kosti kalcijem
Proces razgradnje kostiju ne da se spriječiti, ali ga uz mnogo tjelesne aktivnosti i savjesnu prehranu možemo usporiti. Stručnjaci stoga preporučavaju optimalan unos kalcija i vitamina D. Kalcij je najvažniji sastojak kostiju, čiju apsorpciju pospješuje vitamin D. Najbolji izvori kalcija su mlijeko i mliječni proizvodi. Posebice tvrdi sirevi (npr. ementaler, gorski sir) sa svojim oko 300 miligrama kalcija po kriški značajno doprinose unosu kalcija. Tijelo može samo stvarati vitamin D pri boravku van kuće. Ta sposobnost tijela opada s godinama, pa zbog toga taj vitamin topiv u mastima moramo sve više unositi hranom. Najbolji izvor su masne ribe poput haringe, skuše i lososa te jetrica, jaja i gljive.

Zaštitite srce pravilnim unosom masnoća
Prehrana koja je dobra za srce u starijim godinama je sve važnija, jer zbog smanjene proizvodnje estrogena žena gubi prirodnu zaštitu srca. Najvažnija je konzumacija balastnih tvari u obliku voća, povrća i punozrnatih proizvoda. Prava vrsta i količina masnoća štite srce. Dnevno ne biste smjeli unijeti više od tri kašičice masnoća koje možemo namazati na hljeb (maslac, margarin) i dvije kašike kvalitetnog ulja (maslinovo, orahovo, ulje uljane repice). Birajte hranu pripremljenu s malo masnoća (pečenje u neprijanjajućoj tavi, na pari ili u foliji). Kod izbora namirnica pripazite na masnoće. Pripazite na masne namirnice koje sadrže uglavnom zasićene masne kiseline. Tu spadaju masni slatkiši, peciva, gotova jela i kobasice.

Druga po redu dodatna nagrada iznenađenja koju, u sklopu nagradne igre «Chipsy je odriješio kesicu», zajedno provode kompanija Marbo Product, kao članica grupacije PepsiCo International, i UniCredit Group u Bosni i Hercegovini, uručena je radnici sa farme krava kod Tomislavgrada Ilhani Muzaferović. Kao 500-ta «jubilarna» dobitnica sume od 200 konvertibilnih maraka na UniCredit debitnoj kartici, Ilhana Muzaferović nagrađena je i s onoliko kesica čipsa Marbo Chipsy od 100 grama, koliko je teška, ali i s dvije karte za jednu od utakmica Lige prvaka, čiji je sponzor UniCredit. Ona je teška 70 kg te je dobila 70 komada kesica čipsa od 100 grama. Nedavno je tako nagrađen i 250-ti dobitnik.

«Ovolikom čipsu mnogo se obradovao moj mali sin Aldin. On me je i nagovorio da pošaljem kod iz vrećice čipsa», kazala je Ilhana Muzaferović kao 500-ta dobitnica.

U sklopu kampanje «Chipsy je odriješio kesicu», kupci popularnog čipsa Marbo Chipsy sve do 31. decembra 2010. godine u mogućnosti su da se putem SMS poruke kandidiraju za UniCredit debitnu karticu sa iznosom od 200 konvertibilnih maraka. Svakog dana dijeli se 10 kartica, a do kraja godine ukupno će biti izdato 820 nagradnih kartica ove vodeće evropske banke.

Prema istraživanju objavljenom u Circulation: Journal of the American Heart Association, djeca koja jedu velike količine voća i povrća imaju manji rizik za krute arterije u ranoj odrasloj dobi. Istraživači su 27 godina pratili 1622 osobe dobi od 3 do 18 godina te uporedili karakteristike životnog stila u djetinstvu te u odrasloj dobi, uključujući konzumaciju voća i povrća, maslaca, alkohola, pušenje te tjelesnu aktivnost s frekvencijom pulsa u ranoj odrasloj dobi. Frekvencija pulsa procjenjuje krutost arterija. Rezultati istraživanja pokazali su sljedeće:
• Nizak unos povrća u djetinstvu povezan je s većom frekvencijom pulsa u odrasloj dobi čak i kada se u obzir uzmu faktori rizika za kardiovaskularne bolesti, primjerice razina HDL-a i LDL-a (dobrog i lošeg kolesterola)
• Osobe koje su konzumirale najviše voća i povrća od djetinstva do odrasle dobi, imale su za 6% nižu frekvenciju pulsa u odnosu na one koji su konzumirali najmanje količine voća i povrća
• Faktori rizika koji prate odrđen životni stil u djetinstvu (niska konzumacija voća i povrća, nedovoljna tjelesna aktivnost te pušenje) direktno su povezani s frekvencijom pulsa u odrasloj dobi.

Ekstrakti acaia, jagoda i kupina mogu poboljšati funkciju neurona te potencijalno zaštititi mozak koji stari. Mehanizam prirodne zaštite mozga naziva se autofagija a uključuje kontroliranu degradaciju stanica te recikliranje toksičnih proteina. Taj mehanizam starenjem slabi, no istraživači sa fakulteta Tufts vjeruju da ektrakti crvenog bobičastog voća mogu produžiti autofagiju te posljedično doprinijeti zdravlju mozga. Ispitivano je protuupalno djelovanje ekstrakta acaia na glavne obrambene stanice mozga – mikroglije – glodavaca. Rezultati su pokazali da ekstrahirana frakcija pulpe acaia pruža zaštitu od otpuštanja protuupalnih tvari uključujući COX2 i TNF-alfa. Istraživači naglašavaju da ovakvi rezultati, koji pokazuju sposobnost acaia da se suprostavi upalnim i oksidativnim mediatorima starenja na staničnoj razini, ukazuju na blagotvorno djelovanja acaia na produžavanje zdravlja mozga tokom starenja.

Nova studija sugerira kako povećani unos omega-3 masnih kiselina može smanjiti šanse za razvoj senilne makularne degeneracije, vodećeg uzroka gubitka vida u razvijenim zemljama. Američki naučnici s Johns Hopkins University su tokom jedne godine pratili unos hrane kod 2391 ispitanika u dobi od 65 do 84 godine. Pokazalo se kako je senilna makularna degeneracija znatno češća kod osobe koje konzumiraju najmanje količine ribe i druge hrane koja obiluje omega-3 masnim kiselinama. Ranije studije su već ukazale na prisutnost velikih koncentracija omega-3 masnih kiselina u mrežnici oka, napominju istraživači. Testiranja provedena na životinjama su već pokazala kako veći unos omega-3 masnih kiselina smanjuje šanse za razvoj drugih bolesti oka.