Higijena u frižideru
Ljudi koji ne vodi računa o higijeni u frižideru praktički uzgajaju bakterije koje izazivaju bolesti: svježi sir kojeg je napala plijesan, zaboravljena salama ili pileće bijelo meso koje se počelo odleđivati predstavljaju savršenu podlogu za razvoj bakterija. Iako većina izazivača bolesti ovdje ne raste istom brzinom kao na sobnoj temperaturi, oni ipak preživljavaju. Čim temperatura postane toplija bakterije se eksplozivno umnožavaju.

Zato valja slijediti ove savjete:
Redovno kontrolirajte zalihe namirnica i odmah odstranite pokvarene. Ne čuvajte namirnice otvorene, već ih spremite u odgovarajuće posude ili pokrijte folijom, odnosno poklopcem. To sprječava širenje bakterija. Redovito perite frižider. Namirnice koje moraju ostati hladne dovezite do kuće u posebnim torbama ili vrećicama i to najkraćim putem od trgovine do kuće.

Odleđivanje mesa
Meso uvijek ostavite da se odledi u frižideru: odstranite ambalažu, stavite meso u neku posudu i prekrijte je. Prolijte tekućinu od odleđivanja jer ona može sadržavati bakterije. Zatim posudu dobro operite vrućom vodom.

Pripremanje namirnica
Meso i ribu pripremajte odvojeno od drugih namirnica na dasci od umjetnog materijala (plastike) koju možete dobro oprati. Nož za rezanje, dasku i druga kuhinjska pomagala koja su došla u dodir sa sirovim mesom valja odmah oprati pod mlazom vruće vode. Nikako ih nemojte koristiti za druge namirnice bez prethodnog pranja jer ćete tako prenijeti bakterije na ostale namirnice. Perad, mljeveno meso, riba i jaja uvijek se trebaju ispeći do kraja jer su posebno podložni stvaranju bakterija koje izazivaju bolesti. Na primjer, salmonela se sigurno uništava tek nakon što ste neku namirnicu zagrijali najmanje 10 minuta na 70º C – 80º C. Namirnice nemojte održavati toplima duže od 30 minuta. Bolje je pustiti ih da se brzo ohlade i držati na hladnom pa ih ponovno zagrijati na najmanje 70º C.

Radni prostor i alat za rad
Aparate, radnu površinu i noževe nakon korištenja odmah očistite vrućom vodom i sredstvom za čišćenje. U suprotnom će se ostaci hrane osušiti i tako stvoriti savršenu podloge za bakterije. Redovno mijenjajte uništene drvene daske za rezanje jer se u nastalim utorima mogu kriti bakterije. Oštećene daske od umjetnih materijala također nisu higijenske i trebalo bi ih zamijeniti.

Spužve za brisanje i krpe
Spužvom za brisanje brišemo prolivenu tekućinu, čistimo radnu površinu ili ispiremo lonce. Nakon toga, ona najčešće završi na omiljenom mjestu, stisnuta i zgužvana pored slavine. Međutim, na taj se način spužve ili krpice ne mogu osušiti, a bakterije rastu najbrže na vlažnom i toplom mjestu. Prljave, često korištene krpe za brisanje i pranje pravi su izvor bakterija. Zato krpe i spužve objesite tako da se mogu dobro osušiti što sprječava život bakterijama. Ispirite krpe i spužve pod tekućom vrućom vodom sve dok iz njih ne počne teći samo čista, bistra voda. Mijenjajte krpe za brisanje i spužve ovisno o tome koliko ih često upotrebljavate – svaki dan do dva i perite ih na najmanje 65º C. Ako je moguće, četku za pranje svaki dan operite u perilici suđa ili je iskuhajte nakon uporabe. Koristite različite krpe za brisanje ruku i suđa.

Američki naučnici proveli su istraživanje koje je pokazalo da kašika do dvije octa dnevno može biti dobra za zdravlje srce. Naime, studija je pokazala da ocat podiže razine dobrog, HDL kolesterola - naučnici tvrde da jabučni ocat u osam sedmica podiže nivo dobrog kolesterola, što su već dokazala i neka prijašnja istraživanja. Klinička studija koja se provodi u ­Minnesoti ispituje 120 ljudi, od kojih polovica konzumira ocat, a drugoj polovici se daje placebo tekućina No, povećanje nivoa dobrog kolesterola, a time i poboljšanje zdravlja srca, nisu jedine pozitivne strane octa. Već se pokazalo da jabučni ocat snižava nivo šećera u krvi i smanjuje apetit. Naučnici još nisu potpuno sigurni zbog čega ocat tako blagotvorno djeluje, ali smatraju da ocat ubrzava preradu masnoća.

Istraživači su otkrili kako konzumacija hrane kasno navečer ili tokom noći povećava rizik od propadanja zuba, bez obzira na vrstu hrane.

Danski naučnici okrivljuju promjene u slini, koje tokom noći nema dovoljno u ustima. Naime, slina je bitna kod uklanjanja ostataka hrane iz usne šupljine. U saradnji s američkim kolegama, tim sa fakulteta u Kopenhagenu analizirao je slučajeve 2217 osoba. Od toga su 173, ili njih 8 posto okarakterizirani kao kasnonoćni konzumenti hrane, što znači da unose četvrtinu dnevne potrebe za kalorijama poslije večere. Kada su naučnici analizirali što se dogodilo sudionicima istraživanja tokom perioda od 6 godina, došli su do zanimljivog otkrića. Oni koji su većinu hrane jeli kasno navečer ili tokom noći, imali su veća oštećenja zuba. Čak i kad su se u obzir uzeli ostali faktori poput dobi, pušenja te konzumacije šećera. Profesor Damien Walmsley, naučni savjetnik Britanske udruge stomatologa dodaje: ˝Konzumacije hrane po noći, kada su usta suha, samo pojačava štetu koju čine šećeri i razne kiseline. Kako bi se smanjila opasnost, važno je prati zube dvaput dnevno, a ako je moguće konzumirajte vodu najmanje jedan sat prije zadnjeg pranja.˝

Hrana za biljke - na dvije litre vode dodajte jednu kašiku sode bikarbone. Ovom mješavinom zalijte biljke, a one će vam biti zahvalne u obliku zdravijeg i ljepšeg izgleda. Lijek za opekline - idući put kada se opečete na šporetu, brzo dodajte par kašičica sode bikarbone u posudu ledene vode. Natopite maramicu ovom tekućinom te prislonite na bolno mjesto. Držite nekoliko minuta dok opeklina ne splasne. Ovaj tretman će također pomoći pri ublažavanju opeklina od sunca.

Higijenska primjena - je li vaš posljednji obrok imao previše luka ili bijelog luka? Pokušajte isprati usta mješavinom od pola šoljice vode i jedne čajne kašičice sode bikarbone. Prašak će neutralizirati loš zadah. Također će pomoći i u slučaju grlobolje. Soda bikarbona je i prirodan ublaživač neugodnih mirisa.

Pomoću vate nanesite prašak ispod pazuha - nećete mirišati poput cvijeća, ali barem nećete ni zaudarati po znoju.

Omekšava meso - odlučilite pripremiti odrezak za ručak, no baš vam se čini nekako žilavim? Pospite ga sodom bikarbonom, te ostavite neka odstoji u frižideru 3-5 sati, a nakon toga dobro isperite vodom. Meso će biti toliko mekano, da će vam se topiti u ustima.

Osvježivač zraka - soda bikarbona može osvježiti zatvorene prostore, stare ormare ili wc prostorije i to pomoću jednostavnog dezodoransa po principu uradi sam. Samo dodajte 3-5 kašičica praška u čistu čarapu, napravite čvor pri vrhu, te ju zatim objesite ili smjestite na mjesto gdje nikome neće smetati. Zamijenite svoj osvježivač svaki drugi mjesec, ili prema potrebi.

Mnogi pohuju stari hljeb, ali ako želite nešto posebno, pokušajte ovako: kriške starog hljeba natopite u zaslađenom bijelom vinu, ocijedite, umočite u tučeno jaje i zatim uvaljajte u krušne mrvice. Pržite u vrućem ulju, vadite na papirnati ubrus i ostavite da se ohladi. Uz malo marmelade bit će prava poslastica za velike i male.

Tvrdi sir nije dobro držati na hladnom, odnosno u frižideru. No, da se ne bi pokvario na toplom, navlažite ga mlijekom i zamotajte u aluminijsku foliju, pa ga možete držati i u smočnici u stanu.

Da biste napravili liker od oraha, na tanke ploške narežite 12 zelenih oraha, dodajte štapić cimeta, 6 klinčića, malo muškatnog cvijeta i 1l rakije. Čuvajte 4 dana na toplom. Potom kuhajte 500 g šećera i malo vode u sirup pa dolijte u liker. Liker ocijedite, ohladite i prelijte u boce.

Limene i aluminijske posude nisu dobre za čuvanje suhog voća. Umjesto njih uzmite tegle s vijčanim poklopcem, plastične ili keramičke posude te vrećice od lana. Posude će biti preglednije ako na njih stavite i naljepnice s datumom i imenom biljke.

Jedna od mjera prevencije raka koju stručnjaci stalno ističu je dnevna konzumacija pet porciija voća i povrća. Prema istraživanju objavljenom u časopisu Cancer Epidemiology, Biomarkers & Prevention, u slučaju raka pluća, osim količine, bitna je i raznovrsnost u konzumaciji voća i povrća jer upravo ta navika može rezultirati smanjenjem spomenutog rizika za 23%. U studiji European Prospective Investigation into Cancer and Nutrition (EPIC), sudjelovalo je 10 europskih zemalja (Njemačka, Danska, Španija, Francuska, Grčka, Holandija, Italija, Norveška, Švedska te Velika Britanija) sa uzorkom od 500000 osoba. Rezultati su pokazali da veća raznovrsnost u konzumaciji voća i povrća smanjuje rizik od razvoja raka pluća, a taj se rizik dodatno smanjuje za 9% dodatkom još dvije jedinice voća i povrća dnevno. Ipak, kako ističu autori, opisano pozitivno djelovanje konzumacije raznovrsnog voća i povrća uočeno je samo kod pušača.

Kombinacija aerobnih vježbi i vježbanja s utezima se pokazala najučinkovitijom u snižavanju koncentracije šećera u krvi kod osoba s dijabetesom. Uz to, ovakav program tjelovježbe je bio iznimno učinkovit i glede smanjenja tjelesne mase. Američki naučnici iz Pennington Biomedical Research Centera dodaju kako su aerobne vježbe i vježbanje s utezima imali znatno jači efekt ako su bili prakticirani kombinirano nego što su ga imali zasebno. Po njihovim riječima, aerobna aktivnost je zaslužna za sagorijevanje većih količina šećera u mišićima, dok vježbe s utezima pridonose tako što povećavaju mišićnu masu. Journal of the American Medical Association je objavio kako je do značajnog poboljšanja stanja kod osoba s dijabetesom došlo nakon 9-mjesečnog programa koji je uključivao vježbanje 3 puta sedmično po 45 minuta. 245 sudionika istraživanja je snižavanje koncentracije šećera u krvi postiglo samo uz pomoć tjelovježbe, bez značajnih promjena u prehrani.

Ako želite provjeriti da li su jaja svježa, ubacite ih u posudu s vodom. Ako jaje pluta, pokvareno je, a ako potone, još uvijek je dobro za iskoristiti.

Ako vam rezanje luka nadražuje oči, luk prije stavite u frižider i režite ga na mokroj dasci i mokrim nožem. Ako vam se bijeli luk prilikom rezanja lijepi za nož, prije rezanja ga posolite i to se više nebi trebalo događati.

Da bi ogulili kožu sa paradajza, prvo je stavite u kipuću vodu na par minuta, nakon toga bacite na vrh kockice leda. Koža će se sama početi odvajati i to će vam pomoći da lakše ogulite paradajz.

Da vam se krompir prilikom kuhanja ne bi raspao trebate ga kuhati u slanoj vodi. Da bi pečeni krompir bio ukusniji, prije nego ga stavite u pećnicu, ubacite ga u kipuću vodu na par minuta.

Da bi provjerili da je biskvit pečen, ubodite viljušku u njega, ako se na viljušku primi biskvit, vratite ga u pećnicu i ostavite još par minuta, a ako se na viljušku ne primi ništa, onda je biskvit gotov i možete ga izvaditi iz pećnice.

Da bi izbjegli stvaranje kožice na pudinzima stavite prozirnu foliju za čuvanje svježine direktno na površinu vrućeg pudinga sve dok se ne ohladi.

Ako želite lijepo izrezati tortu, nakon svakog komada umočite nož u hladnu vodu. Kada režete kremaste kolače, nož umočite u toplu vodu.

U vodu u kojoj ste kuhali krompir, možete ubaciti pribor za jelo i ostaviti da se desetak minuta prokuha. Tako se starom priboru vraća sjaj.

Kako bi organizmu osigurali široki spektar blagotvornih nutrijenata poželjno je posegnuti za raznolikim namirnicama. Namirnice pozitivci koji imaju povoljan učinak na organizam i koje bi se svakako trebale naći na jelovniku uključuju:

1. Integralni hljeb je idealni pratioc raznih namaza, sireva, dimljenih riba te odličan prilog mesnim jelima jer sadrži obilje prehrambenih vlakana neophodnih za zdravlje probavnog sistema i uklanjanje toksina iz organizma, a ujedno osigurava vitamine B skupine koji tijelu pomažu da bolje iskoristi energiju i na taj način, indirektno, pomaže regulirati tjelesnu masu. Integralni hljeb predstavlja i vrijedan izvor moćnih antioksidansa: vitamina E, magnezija i selena, a ne može se posramiti ni sadržajem fosfora, bakra i cinka. Uzevši u obzir nutritivni sastav integralnog hljeba, postaje sasvim jasno zašto njegova redovna konzumacija pridonosi smanjenju rizika od razvoja hroničnih bolesti poput povišenog krvnog pritiska, povišenih masti u krvi, dijabetesa, pa čak i karcinoma, posebno karcinoma debelog crijeva.

2. Sjemenke su jedna od najzanemarenijih namirnica u našoj prehrani unatoč obilju vrijednih tvari. Možda nepopularnost duguju visokom udjelu masnoća, no ta je osuda neopravdana budući da je ovdje riječ o visokovrijednim uljima, koja tek u malom dijelu čine zasićene, a većinom je ipak riječ o blagotvorinim nezasićenim masnim kiselinama. Sjemenke se ističu i visokim sadržajem esencijalnih masnih kiselina, nužnih za pravilno funkcioniranje brojnih važnih funkcija u organizmu. Osim vitamina E i brojnih minerala poput kalcija, magnezija, željeza, kalija, selena i cinka konzumacija sjemenki osigurat će organizmu fitoestrogene, poput lignana kojima osobito obiluju sjemenke sezama, a koji dokazano snizuju razinu kolesterola u krvi te visoki krvni pritisak, a istovremeno pokazuju snažan antikarcinogeni učinak osobito protiv karcinoma dojke.

3. Maslinovo ulje se s pravom smatra kraljem svih ulja. Svoj blagotvoran učinak na zdravlje duguje, među ostalim, povoljnom profilu masnih kiselina koje sadrži. Najveći dio čini jednostruko nezasićena oleinska kiselina djelom zaslužna za njegovu laku probavljivost. Nutritivnoj vrijednosti maslinovog ulja pridonosi cijeli arsenal antioksidansa od kojih se osobito ističu vitamin E, fenoli i polifenoli, ali i hlorofil i karotenoidi zaslužni za specifičnu boju ove dragocjene tekućine. Zahvaljujući ovim vrijednim tvarima redovni unos ove neprocjenjive namirnice pruža zaštitu od kroničnih degenerativnih bolesti te se povezuje sa smanjenim rizikom od bolesti srca, prevencijom karcinoma te snaženjem imunološkog sistema.

4. Bijeli luk je nezaobilazan dio svake kuhinje, ali i liste top namirnica s povoljnim učinkom na zdravlje. Nekoliko desetaka biološki aktivnih tvari uključujući vitamine, minerale, enzime i fitohemikalije zaslužni su za ljekovita svojstva bijelog luka. Među svim blagotvornim sastojcima zvjezdani status zaslužuje alicin, jedinstveni sumporni spoj koji doprinosi antioksidativnoj aktivnosti bijelog luka, ali i pokazuje snažna antibakterijska i antivirusna svojstva. Sumporni spojevi u suradnji s vitaminom C i B6, te selenom i manganom kojih je bijeli luk vrlo dobar izvor uspješno podržavaju i zdravlje srca i krvnih žila održavajući LDL i HDL kolesterol te trigliceride na povoljnim razinama.

5. Klice su prave vitaminsko-mineralne bombe jer se klijanjem količine vitamina i minerala koncentriraju i do nekoliko puta u odnosu na sjemenku prije početka klijanja. Iako sadrže cijeli arsenal vitamina i minerala, osobito su bogate vitaminom C, folnom kiselinom i natrijem, a nije zanemariv ni sadržaj neprobavljivih vlakana. Osim toga, klice sadrže i enzime koji potiču izmjenu tvari i regeneraciju stanica, a predstavljaju i pravu tvornicu fitohemikalija koje štite od hroničnih bolesti. Budući da su siromašne kalorijama te lako probavljive klice se savršeno uklapaju u jelovnik svih dobnih i populacijskih skupina.

6. Med u samo jednoj kapljici sadrži više od sto za organizam važnih sastojaka. Tu se, prije svega, ističu šećeri, enzimi, gotovi svi vitamini i minerali te antioksidanski flavonoidi i fenoli. Učinak meda na zdravlje zaslužuje same hvalospjeve zbog čega ova namirnica treba imati konstantno mjesto u tvojoj prehrani, a ne samo zimi kada vrebaju bolesti. Tako med uspješno poboljšava rad svih organa, povećava imunitet zahvaljujući snažnim antibakterijskim, antivirusnim i antimikotičkim svojstvima te potiče detoksikaciju organizma. Med je lako probavljiv, a dodatan plus zaslužuje jer predstavlja odličnu alternativu šećeru.

7. „Jabuka na dan tjera doktora iz kuće van!“, poznata je izreka koja najbolje opisuje važnost ovog voća za zdravlje. Praktična i ukusna, jabuka je prava riznica svestranih i blagotvornih tvari. Kombinacija vitamina C i antioksidansa flavonoida i fenola uz potporu brojnih minerala doprinosi imunoprotektivnom potencijalu jabuke, učinkovitom u borbi protiv virusa, bakterija i razornog utjecaja slobodnih radikala. Jabuka sadrži i dvije vrste vlakana: topivi pektin i netopivu celulozu. Na „fronti očuvanja zdravlja“ ova vlakna vode uspješnu bitku protiv povišene razine kolesterola, smanjujući na taj način rizik od otvrdnuća arterija te pridonose redovitosti stolice.

8. Srdelice su pravi dokaz da sve što vrijedi dolazi u malom pakiranju. One predstavljaju izvrstan, a ujedno i povoljan izvor omega-3 masnih kiselina koje tvoje tijelo ne može sintetizirati pa ih moraš unositi hranom. Omega-3 masne kiseline osim što pozitivno utječu na zdravlje srca i krvnih žila te sniženje razine kolesterola u krvi, mogu poboljšati pamćenje i raspoloženje, ojačati imunitet te doprinjeti ljepoti i zdravlju kose, kože i noktiju. Srdelice su odličan izvor i antioksidansa selena, prijatelja zdravih kostiju kalcija, te vitamina D čiji spisak povoljnih učinaka na zdravlje raste iz dana u dan.

9. Jogurt u sebi krije tajnu dugog i zdravog života. Naime, osim što predstavlja odličan izvor kalcija neophodnog za zdravlje kostiju i zuba, sadrži i dobre bakterije najčešće iz rodova: Lactobacillus i Bifidobacterium. Ove prijateljske bakterije ili popularno probiotici zaslužni su za niz zdravstvenih pogodnosti konzumacije jogurta: od sudjelovanja u završnoj fazi probave, preko zaštite od patogenih organizama do strimulacije imuno – odgovora. Nevjerojatno je, ali istinito, da ti ova mikroskopska bića mogu pomoći doživjeti stotu u zdravlju.

10. Zob je prepoznata kao moćan saveznik u regulaciji nivoa kolesterola i zaštiti srca i krvnih žila. Svoje moći duguje beta-glukanu, prehrambenom vlaknu koji u sinergiji s antioksidansima i mikronutrijentima nudi i druge pogodnosti za zdravlje poput uravnoteženja razine šećera u krvi, što je osobito korisno dijabetičarima te snažnog jačanja imunološkog sistema.

Nemojte se zavaravati. Postoji razlog zašto su pojedine namirnice omražene i osuđivane. Donosimo pregled top 10 nutritivnih prijestupnika koje je najpametnije izbaciti ili maksimalno ograničiti u prehrani i tako spasiti organizam od bespotrebnih, a nerijetko i štetnih tvari:

1. Čips je „leglo“ masnoća (osobito štetnih trans masnih kiselina) i soli koji opterećuju organizam, posebno srce i krvne žile. Treba li uopće napominjati da je čips i prava kalorijska bomba?!

2. Gazirana pića obiluju štetnim sastojcima za zdravlje. Osim izobilja šećera koji potiču gomilanje kilograma tu su i fosforna kiselina i kofein koji se povezuju s nastankom osteoporoze i bubrežnih kamenaca. Light verzija, osim nešto niže energetske vrijednosti, ne pruža dodatne benefite. Jedini recept kada su u pitanju gazirani napici je: izbaciti iz prehrane.

3. Suhomesnati proizvodi su, u pravilu, vrlo masni i slani proizvodi zbog čega njihova česta konzumacija može narušiti zdravlje. Dodatan problem predstavlju nitriti, aditivi koji se koriste za konzerviranje suhomesnatih proizvoda. Upravo zbog ovih spojeva se učestala konzumacija suhomesnatih proizvoda povezuje s zloćudnim bolestima. Presuda: ograničiti unos.

4. Bomboni nisu ništa drugo nego vješta mješavina šećera, zaslađivača, aroma i tvari koji sve sastojke drže „na okupu“. Nutritivna vrijednost im je zanemariva, a energetska pozamašna, posebno ako se u obzir uzme činjenica da je teško stati samo na jednom. Bomboni su osobito mrski zubima jer vrlo brzo uništavaju zubnu caklinu i pridonose nastanku karijesa.

5. Žestoka alkoholna pića žestoko napadaju jetru, ali i druge organske sustave. Naime, „žestice“ sadrže znatno veći udio alkohola od vina ili pive, a alkohol je toksin za organizam. Ipak, neka istraživanja pokazuju da umjerena konzumacija alkohola ima povoljan učinak na zdravlje, tu se posebno misli na vino, posebno crno, koje obiluje antioksidansima.

6. Pomfrit je, u neku ruku, bliski rođak čipsu. Ako se promotri energetska vrijednost te sadržaj masti (osobito onih loših) i soli standardne porcije pomfrita može se naći dovoljno argumenata protiv „krumpirastog zla“. A ako se cijeloj priči doda još akrilamid, tvar kojom pomfrit obiluje, a koja se smatra karcinogenom, preostaje samo zabraniti pomfritu pristup tanjiru.

7. So je postala toliko uobičajan sastojak naše hrane da više ni ne primjećujemo kada je nešto preslano. No, povišen unos soli povezuje se s povišenim pritiskom, razvojem osteoporoze, karcinomom želudca, a vjeruje se da stradavaju i bubrezi. Stoga stručnjaci preporučaju da se unos soli ograniči na 6 grama dnevno. U prijevodu, savjetuje se racionalizirati dosoljavanje jela.

8. Pohovana hrana je najmrskija vitkoj liniji, ali i zdravlju srca i krvnih žila. Pohovanjem, naime, namirnica „upija“ velike količine masnoće čime je vrlo lako narušiti ravnotežu unosa makronutrijenata. Postoji puno ukusniji i zdraviji načini pripreme poput npr. grilla, stoga je pohovano definitivno out.

9. Krofne su pogubne za zdravlje. Duboko prženje u ulju upitne kvalitete razlog su zašto krofne obiluju nezdravim masnoćama, a time postaju pogubne za zdravlje brojnih organskih sistema.

10. Energetski napici koncentrirani su izvor kofeina koji u tako velikim količinama (a riječ je o otprilike sedam puta većoj količini kofeina u energetskom napitku u usporedbi sa šoljicom crne kafe!) mogu dovodesti do lupanja srca, agresivnosti, povraćanja, napadaja panike. Osim toga, neki naučnici tvrde da energetska pića kod nekih ljudi mogu razviti pravu ovisnost.