Osobe starije dobi koje konzumiraju veće količine povrća imaju manji rizik za frakture kostiju, objavio je American Journal of Clinical Nutrition. Brojne ranije studije su već pokazale kako osobe koje unose veće količine kalcija i vitamina D zadržavaju veću koštanu masu te im stoga prijete manji izgledi za lomove u starijoj životnoj dobi. Novo istraživanje provedeno na McGill University u Montrealu se sastojalo u praćenju prehrane 3539 ispitanica i 1649 ispitanika starijih od 50 godina. Nakon 7 godina prikupljanja podataka naučnici su izračunali kako na svakih 40% povećanja unosa povrća dolazi do smanjenja rizika za frakture kostiju za 14%. Istraživači napominju kako su u obzir uzeli faktora poput tjelesne mase, pušenja, gustoće kostiju te unosa kalcija i vitamina D.

Alergičari su lišeni zadovoljstva grickanja kikirikija, uživanja u slasti jagoda, ukusima morskih plodova, ribe... Manje je poznato da postoje namirnice čiji sastojci blagotvorno djeluju na imunitet alergičara. Štoviše, uspješno ublažavaju simptome alergija. Jedna od njih je i nedovoljno korištena žitarica u našim krajevima - crna riža. Ona smiruje upalne procese koji prate alergije. Kako prenosi portal gastro.hr, istraživanja su pokazala da konzumacija mekinja crne riže potiskuje oslobađanje histamina, supstancije koja uzrokuje upale. Istraživanje objavljeno u Journal of Agricultural and Food Chemistryju ispitivalo je učinak mekinja crne riže na upalne procese na koži. Rezultati istraživanja pokazali su smanjenje upale za 32% nakon dodatka ekstrakta crne riže te smanjenu sintezu supstancija koje potiču upalne procese. Studija je također zaključila da prehrana sa 10% mekinja crne riže smanjuje otekline povezane s alergijskim kontaktnim dermatitisom.

Svi manje-više volimo čokoladu u nekom obliku, no da li su sve čokolade iste kvalitete, te ima li razlike u konzumaciji tamne ili bijele čokolade? Britanski naučnici (Hull and East Yorkshire Hospitals NHS Trust) otkrili su istraživanjem da tamna čokolada otklanja umor. Pedeset odraslih osoba je kroz 8 sedmica dobivalo 45 g tamne čokolade s 85 % kakaa. Pokazalo se da oni bili manje umorni nego skupina koja je dobivala placebo umjesto tamne čokolade. Pretpostavlja se da čokolada djeluje na neurotransmitere poput serotonina koji je odgovoran za regulaciju spavanja i raspoloženje.

Nekoliko savjeta o čokoladi:

- čokolada je najukusnija kada se konzumira na prazan želudac. - idealna temperatura za konzumiranje čokolade je između 18 i 20 °C
- nikada ne pohranjujte čokoladu u frižider
- idealna temperatura za čuvanje čokolade je 10-15°C
- ukoliko jedete nekoliko različitih vrsta čokolade, uvijek započnite sa onom koja ima najmanje kakaa, to je najčešće mliječna čokolada
- kod jedenja pustite da Vam se nekoliko sekundi čokolada topi u ustima te otpusti svoje prve okuse i arome. Zatim je nekoliko puta lagano prožvačite kako bi se otpustila sekundarna aroma. Potom pustite da još malo "odleži" u ustima. Na ovaj način ćete osjetiti čitav spektar okusa koji nudi dobra čokolada.
- ukoliko se na površini čokolade stvorio bijelo - sivi pokrov, to znači da je čokolada izgubila na kvaliteti, okusu i teksturi, stoga izbjegavajte takvu čokoladu ako ste ljubitelj ove namirnice.

Od orašastih plodova, najviše zasluga za dobro zdravlje ima kikiriki, o čemu u posljednje vrijeme ima sve više znanstvenih dokaza. Veliko je istraživanje obavljeno od 1980. do 1990. godine na Harvard School of Public Health u Bostonu. Ako žena, primjerice, u tjednu pojede 200 g miješanih oraha, smanjit će rizik od srčanih bolesti za oko 35 posto, a ako umjesto oraha pojede kikiriki, rizik će biti dvostruko smanjen. Recimo da 30 g prženog kikirikija sadrži više od 10 posto dnevnih potreba u dragocjenoj folnoj kiselini. Ima stručnjaka koji pišu o kikirikiju kao dijetetskoj namirnici, premda, s obzirom na svoju veliku energetsku vrijednost, taj epitet ne bi mogao zaslužiti. No, prehrana je uvijek puna iznenađenja, pa je tako i kod kikirikija. Najnovija istraživanja obavljena na Purdue sveučilištu pokazala su da kikiriki, posebno u obliku maslaca za mazanje, izaziva smanjivanje apetita, pa se tako i unatoč velikoj kalorijskoj vrijednosti namirnice, kilogrami gube. Rezultati ovih istraživanja objavljeni su u časopisu International Journal of Obesity. Dobro organizovani eksperiment je pokazao da je grupa koja je dnevno konzumirala 30 grama kikirikija imala niži indeks tjelesne mase od druge skupine koja se hranila na uobičajeni način, ali bez kikirikija. Objašnjenje ovog fenomena relativno je jednostavno; kikiriki je smjesa proteina, biljnih masnoća i topljivih vlakana u obliku hrskave strukture koja izvrsno "pokriva" glad. Istraživači s Purdue fakulteta napravili su poređenje, pa su tako utvrdili da je primjerice pet puta duža "pokrivenost" osjećaja gladi s kikirikijem nego s rižinim snackom kao što je čokolada s rižom. Postoje dokazi da se prženi kikiriki slabo apsorbira, dakle dugo zadržava u želucu i tankom crijevu, što bi mogao biti dodatni razlog za dugotrajno zasićenje.

Ukoliko imate problema sa čestim upalama sinusa, probajte sebi pomoći sa crnim kimom (crnikom). Uzmite 1 čajnu kašiku ulja crnike (možete nabaviti i u apotekama) i umješajte i 1 litru vruće vode. Inhalirajte paru 10-tak minuta i tako 2 puta dnevno. Vaše poteškoće će biti znatno ublažene, ili će čak nestati. Ista takva mješavina može vam pomoći i kod riješavanja problema akni i ekcema. Prekrite glavu peškirom i parite lice 15 minuta, ponovite 3 puta sedmično, po potrebi.

Na konferenciji u New Orleansu predstavljena su nova saznanja o prednostima grickanja pistacija. Pustite čips, neka nova zanimacija ispred TV-a bude pistacio. Zašto? Čitajte dalje. Do sada je bila poznata činjenica da pistacio pozitivno utječe na krvožilni sistem zbog snižavanja kolesterola, povećanja elastičnosti arterija ali i na smanjenje rizika od srčanih oboljenja. Prema novim istraživanjima, pistacio se preporučuje svima, a najviše dijabetičarima zbog odlične kontrole nivoa šećera u krvi, a da pri tome pruža osjećaj sitosti nakon obroka. Dr. Cyril WC Kendlall: "Kombiniranje pistacija s obrokom smanjuje šećer u krvi nakon jela, što rezultira manjim rizikom od razvijanja dijabetesa tipa 2 i koronarnih bolesti".

Ukoliko se dogodi da vas iznenade gosti i imate samo pola sata da na brzinu pospremite sto evo odlične ideje via annatochblandat kako brzinski možete uz nekoliko komada koje već imate kod kuće i malo bršljena napraviti originalan aranžman za stol. Jednostavno, brzo i toplo zar ne?
1. stakleni tanjir
2. stakleni ili metalni kalež (poslužit će i lijepa čaša za sladoled)
3. svijeća
4. metalni privjesci (ili mala metalna cjedila za čaj na lančiću)
5. živi ili umjetni bršljen

Borovnice, još ih nazivamo i bobicama, vrsta su bobičastog voća iz porodice glavočika, kao i brusnice. Njihovo je stablo zapravo mali grm koji raste polagano, a njihova glavna prednost za naše zdravlje jest činjenica da su prepune antioksidansa. Crne borovnice su nešto sitnije od tamnoplavih borovnica, ali su vrlo slične po okusu. Boja crnih borovnica je crno-ljubičasta i poznata po korištenju za bojenje kože i odjeće.

Umiruju probavne smetnje i PMS
U fitoterapiju (liječenje biljkama), borovnica je ulazila postepeno. U Europi, neki stomatolozi preporučuju je za ispiranje usne šupljine prije i poslije pranja zubi kako bi se došlo do zona do kojih se ne može doći keficom za zube. Borovnica se već godinama koristi u cijelom svijetu za prirodno liječenje kod simptoma proljeva, za „jačanje" krvi, jačanje desni, zaštitu kože od iritacija i infekcija i kao pomoć za smirenje gastrointestinalnih smetnji. Poznata je također za ublažavanje bolova u trbuhu kod menstrualnog sindroma, sadrži gliko-kinin (a njegov glikemički indeks je niži od šećera), koji održava krvni pritisak na normalnom nivou. Još mnoge druge vrline se pridaju borovnici, posebno ako je konzumirana u obliku čaja za liječenje grlobolje, vrlo je učinkovita kao anti-age sredstvo, a djelotvorna je i u sprječavanju problema krvotoka. borovnice za zdravlje.

Uloga borovnice u zaštiti vida

Za vrijeme Drugog svjetskog rata, britanski piloti su izjavili da im se poboljšao noćni vid jer su konzumirali pekmez od borovnice. Ta izjava potaknula je Ratnu Mornaricu da napravi s tim u vezi jednu studiju, koja je pokazala da nema naučnog dokaza kojim bi se mogla potvrditi uloga borovnice u poboljšanju vida. Međutim, borovnica se koristi u tradicionalnoj medicini za sprječavanje širenja degeneracije makule, bolesti koja uzrokuje oštećenje središnjeg dijela mrežnice obično kod osoba starijih od 50 godina, a može se također koristiti u prevenciji katarakte (mrene). Učinci borovnice u zaštiti očiju i osjetljivih dijelova oko mrežnice proizlaze iz flavonoida (spojeva prisutnih u mnogim vrstama voća i povrća). Pri jednom kliničkom ispitivanju (ispitanici su uzeti nasumce), 50 volontera koji su patili od mrene, primali su, kroz četiri mjeseca, vitamin E i ekstrakt borovnice. Rezultati ispitivanja pokazali su da se napredovanje mrene uspješno zaustavilo.

Problematični dodaci prehrani na bazi borovnice
Borovnica je voće koje može svatko konzumirati. Međutim, ako netko želi konzumirati borovnicu u obliku dodataka prehrani, valja se posavjetovati s liječnikom, jer ona u tom obliku može izazvati neželjene nuspojave: proljev, tegobe u trbuhu, glavobolje ili vrtoglavice. Zato, koristite ekstrakt borovnice samo po preporuci liječnika.

Prema studijama vodeće svjetske tvrtke za istraživanje tržišta, KRC Research, koje je vodilo oko 600 dijetetičara i europskih nutricionista, neki „prehrambeni proizvodi za užitak", kao što je sladoled, trebaju ući u uravnoteženu prehranu. Prema rezultatima ispitivanja, čak 83% europskih stručnjaka, smatra da ta vrsta hrane pomaže konzumentima da održe trajnu ravnotežu u prehrani.

Koliko i kako ga jesti?
Prema mišljenju više od polovice ispitanih stručnjaka (51%), sladoled se može naći na jelovniku jednom do dva puta tjedno, a da pritom ne ugrozi ravnotežu u načinu hranjenja. Naravno, sve je pitanje količine, ali također i vrste konzumiranog sladoleda. Idealno bi, jasno, bilo dati prednost laganim ili light receptima, ili, još bolje, hladnim voćnim pripravcima (kao što je sorbeto), koji su mnogo manje kalorični jer imaju u sebi samo šećer; dok su ledene kreme kombinacija kreme i šećera. Danas se nutricionisti i psiholozi slažu koliko je važno, zbog dugotrajnog pozitivnog učinka, ne zabranjivati, već naprotiv predlagati jednu široku lepezu mogućnosti (uvijek pri tom paziti na količinu) i uvrstiti taj užitak u rang uravnotežene prehrane. Činjenica je, da, ako su, u našoj prehrani, mala zadovoljstva umjerena, onda nema mjesta brizi za liniju i zdravlje, jer nam, na duge pruge čine više koristi nego štete...

Nutritivne vrijednosti sladoleda
Sladoled i sorbeto (hladni voćni pripravak), zapravo ne predstavljaju nutricionističku katastrofu, dapače, imaju čak i neke svoje dobre strane (kalcij i fosfor u sladoledu, vitamini u sorbetu). 100 g ledene kreme sadrži u prosjeku 180 kalorija, 3 do 4 % proteina, 7 do 8 % masti i 26 % ugljikohidrata. Sorbeto pripremljen od voćnog pirea sadrži veliku količinu vitamina C (ako je to voće njime bogato); a, kako nema kuhanja, C vitamin ostaje netaknut, jer ga zaleđivanje ne uništava. Sorbeto ne sadrži nimalo masti, jedino ugljikohidrate. Ali, još uvijek ima manje kalorija nego sladoled. Jedna kuglica sladoleda ili sorbeta teži u prosjeku 30 g: najvažnije je da ne dodajemo kuglice. I da izaberemo sladoled s najmanjom količinom kreme! Dopušta se i izvjestan broj aditiva u svim tim proizvodima: 22 razne vrste bojila, agar-agar (crvena alga), karagen (ekstrakti crvenih algi), brašno zrna rogača i tragakant guma (prirodni biljni zgušnjivač) te emulgatori. Svi sastojci su obavezno naznačeni na etiketama pa ih pažljivo pročitajte.

Na što treba paziti?
Međutim, sladoled i sorbeto predstavljaju veliki rizik što se tiče higijene, naročito sladoled koji je savršeno pogodno mjesto za razmnožavanje bakterija. I, nažalost, spadaju među česte uzroke trovanja hranom, posebno ljeti. S tim u vezi, evo i nekoliko upozorenja: - ako je kutija sladoleda pokrivena injem, to znači da se proces hlađenja nije poštovao: i takvu kutiju ne treba kupiti - treba ostati „karakter" i ne kupovati, ni sladoled, ni sorbeto kod pokretnih prodavača na plažama i ostalim javnim mjestima - nikada ne stavljajte ponovno na led ostatak već omekšanog sladoleda, pa makar bio i jako ukusan

Patlidžan je povrtni plod pun vlakana, posebno probavljiv ako je kuhan „na lešo" ili pirjan. Patlidžan obiluje vlaknima: 2,5g na 100g. A vlakna su sastavljena velikim dijelom od protopektina (to su pektini koji se nalaze u staničnom zidu biljke), i u manjoj količini od pektina i celuloze. A sve su to rastvoriva vlakna. Kuhanjem, protopektini, kao i pektini, poprimaju mekanu i nježnu konzistenciju.

Poboljšava probavu
Rastvoriva vlakna kao što su protopektini i pektini od kojih je sastavljen patlidžan, povećavaju bakterijsko djelovanje debelog crijeva. Njihova razgradnja bakterijama proizvodi supstance koje pospješuju kontrakcije (stezanje) crijeva, čime se omogućava pražnjenje crijeva. Štiti od raka debelog crijeva U cilju prevencije raka debelog crijeva, stručnjaci preporučuje način prehrane namirnicama bogatim vlaknima, posebno vlaknima voća i povrća. Takva prirodna vlakna su blagotvorna upravo zbog onoga što u sebi sadržavaju, ali i zbog onoga što ne sadržavaju, kao što su masnoće i pretjerane kalorije. Specijalisti za maligna oboljenja ističu važnost odgovarajućeg unosa vlakana, ne samo vlakana žitarica, već također i vlakana povrća i voća. Jer, vlakna iz namirnica, zajedno s antioksidansima i vitaminima, iako s različitim ciljevima u svom djelovanju, mogu smanjiti rizike od kroničnih bolesti.

Zasitna i niskokalorična namirnica
Patlidžan bogat vlaknima, i još k tome velikog obima, djeluje vrlo zasitno, pa tako s malim unosom dodatne energije može mnogo pridonijeti u reguliranju težine. Kako je patlidžan namirnica siromašna ugljikohidratima (3 do 4g ugljikohidrata na 100g, uglavnom lakoprobavljivih ugljikohidrata, kao što su glukoza i fruktoza), mogu ga slobodno konzumirati i dijabetičari. Iako s malim unosom energije (18 kcal na 100g ), patlidžan je vrlo bogat mineralima (posebno kalijem) i vitaminima (isključivo onima topivima u vodi). Način pripremanja patlidžana direktno utječe na njegovo probavljanje (svakako, uvijek je bolje ako se priprema s vrlo malo masnoće). Jer, valja znati da, iako je on vrlo siromašan kalorijama, prava je spužva za masnoće.

Djeluje protiv visokog krvnog pritiska
Bogat vodom (92%), patlidžan obiluje i mineralima. Osim velike količine magnezija i cinka koje unosimo konzumirajući ga, posebna mu je prednost da djeluje kao diuretik zahvaljujući znatnoj količini kalija (260mg/100g), dok mu natrij ne prelazi 3mg. A to su upravo svojstva koja ga čine namirnicom podesnom za dijetu bez soli i time, jasno, vrlo važnom namirnicom za snižavanje krvnog tlaka.