Limun - Zatreba li vam samo nekoliko kapi limunovog soka, probušite limun iglom ili čačkalicom, iscijedite potrebnu količinu te rupicu zalijepite.

Ljuske - Voda s ljuskama jaja i korom banane odlično je gnojivo za sobne biljke. Nakon što voda potamni, zalijte lončanice.

Mikser - Izmiksate li malo soli u mikseru nekoliko puta na mjesec, noževi će duže ostati oštri.

Noževi - Mrlje na oštrici noževa najbolje se očiste solju i limunom.

Njoki - Ostane li višak njoka, zamrznite ih na plastičnoj taci i nakon što se zamrznu, stavite u plastične vrećice.

Odčepljivanje - Pola šoljice sode bikarbone u šoljici octa sredstvo je protiv začepljenog slivnika. Dodajte malo vode i pričekajte sat vremena.

Pećnica - Test za pregrijanu pećnicu - ubacite komadić papira i. ako pocrni, smanjite temperaturu.

Paradajz - Kako bi se što lakše ogulila koža s paradajza, pomoći će stavljanje u vruću vodu na pet-deset minuta. Starom paradajzu svježinu će vratiti stajanje u posoljenoj vodi tokom noći.

Soda bikarbona - Raspiri li se plamen zbog kapanja masnoće u pećnici ili na roštilju, ugasit će ga posipanje sodom bikarbonom.

Šećer - Nekoliko klinčića u šećeru lijepo će mirisati, ali i otjerati moljce, kao i mrave.

Tijesto - Metlice od miksera neće se lijepiti za tijesto ako se prethodno namažu uljem.

Umak - Da biste odstranili suvišnu masnoću s umaka od pečenja, upijajući kuhinjski papir prevucite preko površine umaka. Oduži li se posluživanje, držite ga na pari iznad posude s vodom.

Vazne - Uske vaze očistite šumećim tabletama za čišćenje proteze, koje ostavite tokom noći da djeluju. Pomoći će i šaka riže te malo octa, koje ulijete pomoću lijevka i zatim protresite.

Zagorijevanje - Nasjecka li se malo luka u posudu sa zagorenom hranom nakon zagrijavanja, lakše će se očistiti. Nalijte vode i zagrijavajte.

Želatina - Ako želatinu stavljate u vruću kremu, najprije je pola sata držite u hladnoj vodi, istisnite pa umiješajte. Za mlaku kremu stavlja se otopljena u mlakoj vodi s tekućinom.

Vitaminski nadomjesci koje uzimaju milijuni ljudi u želji da produže svoj život, zapravo u nekim slučajevima mogu u stvari upravo povećati rizik od preuranjene smrti, pokazuje jučer objavljeno istraživanje. Znanstvenici su pregledali 67 studija koje su obuhvatile ukupno 230.000 ljudi kako bi doznali pomaže li uzimanje antioksidanata u produljenju životnog vijeka. Otkrili su da vitamin C koji se često uzima za prevenciju prehlade, nema ni pozitivne niti negativne učinke. Vitamini A i E, najčešće uzimani za jačanje kostiju i bolju cirkulaciju, prema rezultatima čak povećavaju razinu smrtnosti. Isti je slučaj i s betakarotenom koji bi trebao pomagati za bolji vid. Velika industrijaNa Zapadu vitaminske nadomjestke uzima između 10 i 20 posto stanovnika. Zarada od njih iznosi oko 2,5 milijardi dolara. Dosad se smatralo da spomenuti vitaminski i mineralni dodaci prehrani mogu spriječiti ‘oksidativni stres’ eliminiranjem slobodnih radikala, za koje se vjerovalo da ga uzrokuju. Nakon brojnih studija znanstvenici su uzimanje suplemenata vitamina A doveli u vezu sa 16-postotnim povećanjem rizika od smrti ko nekih osoba, suplement betakarotena rizik od prerane smrti (kod određenih osoba) povećava za 7 posto, a vitamin E za 4 posto. Pokazalo se da vitamin C i selen nemaju takav učinak. Vitaminska industrija reagirala je kritikom na selektivnost studija, rekavši da su se fokusirale na smrtnost umjesto na prednosti iskazane u drugim istraživanjima

Grejp je zapadnjacima postao poznat u 18. stoljeću kada su ga 'otkrili' na Barbadosu, a znanstvenici smatraju kako je nastao prirodnim križanjem naranče i pomela. No, iako mu prorijeklo nije najbolje poznato jedno je sigurno - grejp je jedna od najzdravijih namirnica na planetu jer sadržava vrlo visoke količine vitamina i minerala, a popis njegovih beneficija za ljudsko zdravlje stalno se nadopunjava. Grejp je izvrstan izvor vitamina C koji odlično djeluje na ljudski imunitet. Uz to vitamin C može smanjiti negativne učinke astme, osteoartritisa i reumatoidnog artritisa, a dokazano je i kako hrana s visokim udjelom tog vitamina djeluje preventivno na pojavu srčanih bolesti i karcinoma. No, grejp ne sadržava samo visoke razine vitamina C već i vitamina A te kalija i vlakana. Sadrži i pektin, topiva vlakna za koja se pokazalo da snižuju razinu kolesterola i štite krvne žile od začepljavanja. Sok crvenog grejpa također štiti krvne žile od LDL-a (lošeg kolesterola), a sadrži sve minerale i vitamine kao i voćka no iz soka ne možete dobiti korisna vlakna. Studija objavljena u časopisu British Journal of Nutrition pokazala je kako pijenje dvije do četiri čaše prirodnog soka od grejpa, jabuke ili naranče smanjuju rizik od nastanka bubrežnih kamenaca, a sok od grejpa pokazao se i vrlo dobrim u detoksikaciji jetre. Druga studija objavljena u časopisu Journal of Nutritional Biochemistry pokazala je i kako se konzumacijom grejpa mogu popraviti oštećenja DNK zbog kojih nastaje rak prostate. A to nije sve. Osim što grejp čuva i popravlja narušeno zdravlje, također može pomoći kod gubitka suvišnih kilograma. Istraživanje provedeno u kalifornijskoj klinici Crisp u suradnji s Centrom za izučavanje prehrane i metabolizma pokazalo je kako konzumacija grejpa ili pijenje soka od grejpa uvelike pomaže u gubljenju viška kilograma. U studiji je sudjelovalo 100 sudionika koji su 12 tjedana konzumirali uobičajene količine hrane i bavili se fizičkom aktivnošću. Bili su podijeljeni u tri skupine: jedna je pila sok od grejpa prije jela, druga je jela pola grejpa prije jela, a treća uopće nije konzumirala grejp. Kod prve dvije skupine zamijećeno je kako su tijekom ispitivanja izgubili od jedne do pet kilograma na potpuno prirodan način, bez izgladnjivanja. Ukratko, grejp je odlična namirnica za popravljanje narušenog zdravlja i zdravo mršavljenje te ju nikako ne bi trebalo izbjegavati jer njegova gorčina donosi slatke rezultate. Ipak, imajte na umu da sok grejpa blokira enzim CYP3A4 koji se nalazi u lijekovima protiv kolesterola, ali i estrogena u kontracepcijskoj piluli čineći te lijekove potencijalno toksičnima pa je, kao na kraju krajeva i kod svake druge dijete ili promjene prehrambenih navika, potrebno obratiti pozornost na lijekove koje konzumirate.

Neke savjete o zdravlju i onome što je dobro za nas jednostavno prihvatamo kao zdravo za gotovo, a ne razmišljamo o tome da nije sve dobro za svakoga. Preporuke o zdravlju ponekad su zasnovane na istraživanjima koja nisu napravljena na reprezentativnom uzorku i ne vrijede baš za svakoga. Evo nekoliko najvažnijih:

Plivanje je idealna vježba
Da, plivanje je odlično za naše zdravlje, ali ne i za ljude koji boluju od astme jer klor u bazenu može izazvati napad astme. U djece čak može i povećati mogućnost za razvoj ove bolesti. Dakle, ako imate astmu, sigurnije je pronaći neki drugi oblik vježbanja, a ako vaša djeca mlađa od sedam godina pate od alergija, ne vodite ih u bazen u kojem se jako osjeti miris hlora.

Zdravo je jesti puno lisnatog zelenog povrća
Da, osim ako uzimate lijek varfarin koji sprječava opasno zgrušavanje krvi tako što blokira djelovanje vitamina K koji je potreban za stvaranje ugrušaka. Previše vitamina K može, dakle, biti loše, a taj je vitamin posebno prisutan u tamnozelenom lisnatom povrću: špinatu, blitvi ili kelju. Zato, ako uzimate ovaj lijek, ne jedite više od jedne porcije ovog povrća dnevno.

Pijte barem osam čaša vode dnevno
Ako imate problema s mjehurom, bolje je piti malo manje tekućine. Najbolje je pitati doktora koliko biste trebali piti tekućine dnevno. Osim toga, znajte da gotovo 20 posto vode dobivate iz hrane. Acetaminofen je najsigurniji lijek protiv bolova Da, osim ako popijete čašu vina ili neke druge vrste alkohola na dan. Naime, poznato je da acetaminofen može oštetiti jetru ako se uzima u velikim dozama, posebno ako puno pijete. Iako je 3,900 mg acetaminofena maksimalna preporučena dnevna doza, ne biste smjeli uzimati više od 2,000 mg dnevno ako popijete i jedno piće.

Hranjive tvari bolje je uzimati iz hrane nego u obliku tableta
Ako ste vegetarijanac, a pogotovo ako ne jedete ni jaja i ne pijete mlijeko, možda vam trebaju nadomjestci prehrani i dovoljno dodatnih doza vitamina B12 i D. Važan je i unos željeza - iako ga ima dosta u vegetarijanskoj prehrani, možda vam treba i više.

Koliko ste smo novca potrošili na skupocjene preparate, tablete, napitke, savjete i sve ostale čudotvorne strategije za gubljenje kilograma i to bez ikakvih rezultata! A rješenje za probleme vam je bilo pred nosom sve vrijeme. Osobe koje popiju dvije čaše vode prije svakog obroka brže gube kilograme od onih koji samo broje kalorije. Sredstva i medikamenti za mršavljenje smanjuju sposobnost tijela da nakuplja masnoće ili se miješaju u hemijske procese mozga, voda (koja je bez masnoća i uvijek dostupna) ne radi ništa od toga već samo puni trbuh. Američki su istraživači uspoređivali dinamiku gubljenja kilograma kod osoba koje su pile dvije čaše vode prije jela i kod osoba koje su 'pazile' na ono što jedu. Tri mjeseca kasnije pokazalo se da su vodopije izgubile oko sedam kilograma, odnosno preko 2,5 kilograma više od onih koji su pazili šta jedu, rečeno je na konferenciji Američkog hemijskog društva. Istraživačica dr. Brenda Davy s Virginia Techa kaže da je stvar prejednostavna - potrebno je piti više vode i manje zaslađenih pića. U prijašnjem istraživanju ona je dokazala da oni koji piju vodu umjesto drugih pića unose i do 90 kalorija manje po obroku. Tokom dana to se može značiti i do 300 kalorija manje. Tajna vode je nevjerojatno jednostavna, objašnjava Davy:
„Ako je trbuh pun vode, ljudi se osjećaju sitijima pa manje jedu." Međutim, prema uvjerenju druge grupe stručnjaka, supe, gulaši i ostala tečna jela temeljena na vodi bolja su od same vode. Mike Lean, stručnjak u području problema s pretilošću, kaže da svoje pacijente savjetuje da uvijek prije jela popiju čašu vode, naročito ako planiraju smanjiti težinu. No pored toga savjetuje da isti učinak pokušamo postići voćem, povrćem i kašama jer previše vode u kratkom periodu može izazvati razne napadaje, otekline na mozgu, a time i smrt.

1. Tajland - tajlandska hrana spada među najzačinjenije u cijelom svijetu. Feferoni ubrzavaju metabolizam, ali prava korist tako začinjene hrane jest da ublažava apetit u malim količinama. Naime, mnogi ljudi jedu prebrzo i na taj način unesu u organizam više no što im je potrebno. Sporije jedenje dobra je metoda za mršavljenje, a začinjena hrana to samo olakšava.

2. Brazil - tradiocionalna brazilska prehrana koja se sastoji uglavnom od riže i graha smanjuje rizik od pretilosti za 14 posto u odnosu na tipičnu zapadnjačku kuhinju. Razlog tome jest što je bogata vlaknima te ne sadrži mnogo masti, što stabilizira nivo šećera u krvi.

3. Indonezija - islam, vodeća religija u toj zemlji, potiče na povremeni post. Premda stručnjaci ne preporučaju post kao metodu mršavljenja, umjerena primjena može pomoći kontroli apetita, kao i očuvanju zdravlja jer se na taj način izbacuju toksini iz tijela.

4. Poljska - Poljaci tipično potroše samo 5 posto obiteljskog budžeta jedući po restoranima. Kako biste uštedjeli novac, i zadržali kilograme, obratite pažnju na to koliko često jedete vani. Ljudi koji se tako hrane, uglavnom po fast food restoranima, konzumiraju manje zdravu hranu i brže dobivaju na težini.

5. Njemačka - impresivnih 75 posto Njemaca svakodnevno doručkuje. Nutricionisti često upozoravaju kako nije dobro preskakati doručak, no nedavne studije to samo potvrđuju. Britanski naučnici otkrili su da ako preskočite doručak, mozak će slati signale poradi kojih će vas više privlačiti visokokalorična hrana.

6. Holandija - broj bicikala nadmašuje broj stanovnika u toj zemlji, a iznosi 18 miliona : 16,5 miliona. 54 posto Holanđana koristi bicikl za dnevne aktivnosti poput šopinga ili odlaska na posao. Prosječni Holanđanin prijeđe 870 km godišnje biciklom. Ako ste prosječne težine i pedalirate umjerenim tempom, možete potrošiti oko 550 kalorija u sat vremena.

7. Južna Afrika - rooibos čaj pije se u cijeloj zemlji, a prirodno je sladak pa ga se ne treba dodatno zaslađivati. Mnoge kulture pijenja čaja generalno imaju niži nivo pretilosti. To može biti zbog posebnih sastojaka, poput katehina, koje sadrže određeni čajevi, a pijenjem čaja ublažava se i glad.

8. Mađarska - Mađari vole ukiseljeno povrće, a njegova konzumacija pomaže mršavljenju vjerojatno zbog octa u kojem se nalazi. Sve je više dokaza da octena kiselina snižava krvni tlak, nivo šećera u krvi, a spriječava i formiranje masnih naslaga.

9. Indija - nedavne studije pokazale su da praktikanti joge imaju manji indeks tjelesnih masnoća od ostalih vježbača. Za to vjerojatno ima više razloga. Joga se uglavnom vježba na prazan želudac, te može izgraditi mišiće što poboljšava metabolizam. Osim toga, umiruje te potiče pažnju što također pomaže prilikom procesa mršavljenja.

10. Japan - u ovoj zemlji većina ljudi prakticira dnevni drijemež od 20 do 30 minuta. Sve je više dokaza koji upućuju na to da nedostatak sna povećava rizik od pretilosti. Za to su odgovorna dva hormona: leptin, koji signalizira sitost i grelin, koji potiče glad. Što manje spavate veći će biti nivo grelina, a manji nivo leptina u krvi.

Bosiljak je biljka jedinstvene arome i svi će se složiti u tome da nikoga ne može ostaviti ravnodušnim. Zbog njegova osebujnog mirisa mnogi će se kuhari - i profesionalci i amateri složiti s tim da, čim ga pomirišu, dobiju neku ideju za jelo. Znalci još dodaju da je listove bosiljka bolje natrgati nego sjeckati, a odličan je u kombinaciji s bijelim lukom i paradajzom stoga i ne čudi da je odličan dodatak na pizzama. Bosiljak ulazi u onu kategoriju biljaka koje rado koristimo kao začin i dodatak jelu, ali u njegovom doziranju valja biti oprezan jer će inače dominirati nad ostalim okusima. Razlog je taj što se kuhanjem njegova aroma pojačava, stoga ga je dobro dodavati tek pri samom kraju kuhanja. Ako niste znali, sušeni bosiljak jačeg je okusa od onog svježe ubranog! Pradomovina bosiljka je Indija. O starosti uzgajanja i uporabe bosiljka možda najbolje govori podatak da su ostaci te mirisne i ljekovite biljke nađeni u Egipatskim piramidama, u ostacima faraonskih grobnica iz vremena 3500. godine prije Krista! U Indiji, gdje je bosiljak sveta biljka, odmah nakon lotosa, vjeruje se da on štiti dušu, te se često koristi pri meditacijama. Tek su ga u XII. stoljeću u Europu s Istoka donijeli svećenici, gdje se ubrzo udomaćio i gdje se i danas uzgaja, tako je bosiljak postao osnovna začinska biljka talijanske i općenito mediteranske kuhinje.

Uzgoj
Bosiljak je jednogodišnja biljka iz porodice usnjača i raste na sunčanim, ali i zaštićenim mjesta, te treba dosta vode. Osjetljiv je na zimu, pa ako ga želite imati pri ruci tijekom cijele godine slobodno ga posadite u teglu koju možete držati u kuhinji – uljepšat će prostor u kojem živite i oplemeniti jela na vašem stolu. Svaki se bosiljak može uzgojiti iz sjemena, stoga ga sijte izravno u lonce ili višedjelne plitice. Dobro je znati da bosiljak ne voli često presađivanje. Prilikom rasta, kada malo ojača morate trgati vrhove mladih biljaka, time će te potaknuti rast novih listova koje možete odmah koristiti u kuhinji ili ih sušiti, a time će te spriječiti cvatnju biljke. Bosiljak je i dobar ukras na prozorskoj dasci te u loncima u zatvorenim dvorištima. Držite li ga u prostoru gdje živite miris bosiljka otjerat će muhe, a zgnječite li nekoliko listova i tom masom istrljate kožu ljeti će otjerati i komarce. Iako je uobičajen zeleni bosiljak, dobro je znati da postoje još i ljubičasti i tamni bosiljak. Tako ljubičasti bosiljak ima kovrčave listove s lijepim nazubljenim rubovima i može se koristiti kao nadomjestak jelima jednako poput svojih zelenih rođaka. Listovi bosiljka mogu biti sitnji ili krupniji, do cvate sitnim bijelim, ružičastim ili purpurnim cvjetovima.

Zdravlje
Još je Hipokrat , otac medicine rekao 'Tvoja hrana treba biti lijek, tvoji lijekovi trebaju biti hrana'. Bosiljak se nekada koristio kao sedativ kod želučanih grčeva te kao laksativ, ali danas se rijetko koristi u medicini. No listovi bosiljka dodani hrani svakako će pomoći probavi. Bosiljak može djelovati i kao sredstvo za umirenje, otklanja nesanicu i ublažava nervozu te potiče apetit. Ako pomirišete esencijalno ulje bosiljka otjerat će mentalni umor, a djeluje i kao antiseptik kod bolesnih mokraćnih putova, zaustavlja bijelo pranje, a navodi se da liječi i bolesna jetra. U knjigama koje govore o hrani kao prirodnoj medicini navodi se da bosiljak regulira razinu šećera u krvi. Osim toga, dodatno smanjuje opasnost od pojave šećera u mokraći. Bosiljak se pokazao korisnim i kod plućnih bolesti, a posebno kod početnih stanja tuberkuloze pluća. Znalci tvrde da bosiljak ubran u julu, u vrijeme cvatnje, ima veću ljekovitost od onog branog u jesen!

Pesto - umak od bosiljka
Pesto je talijanski specijalitet i koristi se kao temelj za pripremu drugih jela, kao umak ili kao dodatak raznim jelima. Pesto do bosiljka možete pripremiti na sljedeći način: Jednu vezicu svježeg bosiljka (2 - 4 dekagrama) i četiri češnja češnjaka stavite u mužar (ili sličnu posudu) i dobro izgnječiti.- Ako nemate mužar možete sve na sitno isjeckati. Dobivenu smjesu stavite u mikser i dodajte 2,5 dl maslinovog ulja. Prema ukusu dodajte malo soli i mljevenoga papra. Sve sastojke miksajte dok ne dobijete zelenu kremu. Zatim u mikser dodajte 10 dkg ribanog parmezana i ponovno sve dobro izmiješajte. Dobiveni pesto - možete čuvati u hladnjaku i nekoliko tjedana. Dodaje se tjestenini, riži, mesu i ribama s roštilja.

Ne znate što učiniti s hranom koja vam je ostala nakon ručka ili večere? Dajte joj drugu šansu i uz nekoliko malih trikova pripremite ukusan obrok. Na taj način ćete sačuvati hranu i iznenaditi ukućane maštovitim jelima.

Tjestenina s nadjevom od crvenog kupusa
Tjestenina s nadjevom od crvenog kupusa odličan je obrok koji je uz to i brzo gotov. Potreban vam je crveni luk i bijeli luk, crveni kupus, feta sir i zeleni biber. Na vrućem ulju popržite luk, a zatim dodajte malo vode i pustite da se krčka na laganoj vatri dok luk ne omekša. Dodajte bijeli luk i narezani kupus te dinstajte na laganoj vatri dok ne omekša, oko 20 minuta. Ostatak tjestenine zagrijte na tavi na koju ste prethodno stavili malo maslinovog ulja, dodajte kupus i promiješajte. Stavite na tanjir, posipajte feta sirom, posolite i pobiberite zelenim biberom. Ukusni obrok je gotov!

Neobični rižoto
Ostatke riže pretvorite u ukusnu salatu koja će vas osvježiti i oduševiti ukućane. Potreban vam je jogurt, luk, bijeli luk, mladi luk, cvjetača, krompir, đumbir, kumin i grožđice. Narezani luk popržite na laganoj vatri, dodajte bijeli luk, đumbir i kašičicu senfa, posolite i pržite nekoliko minuta. Dodajte cvjetaču i krompir narezan na kockice te grožđice, zalijte vodom i kuhajte dok krompir i cvjetača ne omekšaju. Dodajte rižu u koju ste prethodno umiješali jogurt, dvije kašike jabučnog octa i mladi luk narezan na kolutiće. Kratko držite na vatri i zatim poslužite. Ovu salatu možete ohladiti u frižideru i poslužiti je nakon nekoliko sati.