Dukan dijeta kaže da je naša veličina određena brojem masnih stanica (adipocita) s kojima smo rođeni. Što ih više imamo veća je mogućnost za dobivanjem viška kilograma (žene ih nažalost imaju više od muškaraca.) Kako tvrdi dr. Pierre Dukan, problem je u tome što kada se lošim prehrambenim navikama dobije višak kilograma, adipociti također povećavaju obim. Ako se ovo nastavi, oni dolaze u stanje hipertrofije i gube svoju elastičnost. U tom kritičnom momentu, ako nastavite živjeti nezdravo, svaki adipocit će se podijeliti na novu stanicu i povećati vašu tjelesnu masu. To također otežava i mršavljenje jer ova nova stanica više nikad neće postati jedna. Radeći s hiljadama pacijenata, dr. Dukan vjeruje kako kritična tačka nastaje kada indeks tjelesne mase premaši 28, što otežava kontrolu težine i mršavljanje. No nakon 10 godina prakse u Francuskoj, Dukan dijeta pokazala se učinkovitom na pretilim osobama, kao i kod onih koji se žele riješiti samo manjeg viška kilograma. Postoje 4 faze Dukan dijete. To su faza napada, faza izmjene, faza konsolidacije i faza stabilizacije. Pogledajte neka opća pravila dijete.

Faza napada
Tokom faze napada ili isključivo proteinske faze ne smijete konzumirati ništa što nije navedeno na sljedećoj listi.
1. Malomasna govedina, teletina ili zečetina, ne svinjetina ili janjetina. Jedite meso grilano ili kuhano bez ulja ili masti.
2. Sva piletina i puretina, no uklonite kožicu, te izbjegavajte krilca jer sadrže previše masti i kolesterola.
3. Šunka ako nije masna. Najbolje su salame od pilećeg ili purećeg mesa s većim udjelom proteina.
4. Sva riba je dozvoljena, svježa, smrznuta ili konzervirana (ali ne u ulju ili umaku koji sadrži masnoće), kao i ostali morski plodovi poput školjki.
5. Do dva jaja dnevno. Neka budu kuhana. Konzumirajte 3 do 4 žumanca sedmično ako imate visok kolesterol, no bjelanjci se mogu jesti bez ograničenja.
6. Nemasni mliječni proizvodi poput jogurta, svježeg sira i obranog mlijeka.
7. Umjetni zaslađivači, ocat, začini,bijeli luk, luk, žvakaće gume bez šećera su također dozovljeni.

Dodatna pravila - pijte 1,5 litara vode dnevno kako bi se osjećali sito. Čaj i kafa su dozvoljeni ali bez šećera. Konzumirajte jednu i po čajnu kašičicu zobenih pahuljica dnevno, što također pomaže osjećaju sitosti i daje energiju. Hodajte brže 20 minuta dnevno (ovo je pod obavezno). Izbjegavajte ulje, mast i maslac.

Faza izmjene
Faza izmjene uključuje dan kada konzumirate samo proteine s danom kada proteinima dodajete samo povrće u neograničenim količinama.

Dodatna pravila - možete osim izmjene proteini i proteini/povrće, pet dana jesti samo proteine, a pet proteine s povrćem ako vam tako više odgovara. Povećajte unos zobenih pahuljica na 2 čajne kašičice. Povećajte tjelesnu aktivnost na 30 minuta brzog hodanja dnevno. Nastavite piti 1,5 litara vode dnevno.

Tipičan dan s proteinima i povrćem
Doručak: kafa ili čaj, ili dva mala nemasna jogurta ili 225 grama svježeg sira ili jedan komad puretine, piletine, nemasne šunke ili jedno kuhano jaje.
Međuobrok: 1 mali nemasni jogurt ili 115 grama svježeg sira Ručak: gljive s povrćem, tuna, piletina, puretina po izboru Međuobrok: palačinke od zobenog brašna s komadom šunke ili dimljenog lososa.
Večera: juha od povrća, goveđi ražnjići s povrćem.

Mogu li vam grickalice i užina pomoći da izgubite kilograme? Pa sve zavisi od toga šta smatrate pod grickalicama i užinom te kakve je vrste ostala hrana koju unosite. Danas je život poprilično užurban zbog čega neredovno jedemo ili pak jedemo previše. Glavna prednost dobre užine je varanje osjećaja gladi prije pravog obroka čime se sprječava prežderavanje. No, uzmemo li u obzir da su današnji keksići veličine Frisbeeja, kako uopće izgleda nešto što je "malo"? Bilo kako bilo, užina vam može pomoći da izbjegnete pretjeran unos hrane tokom ručka ili večere. Ipak, morate slijediti nekoliko pravila.

* Hrana se neće magično pojaviti u vašem frižideru. Barem jednom sedmično otiđite u nabavku namirnica. Operite ih, ogulite, isjeckajte, štogod treba da budu spremne za jelo. Ako je užina u frižideru i pripremljena, nju ćete i pojesti. Ako nije, najvjerojatnije ćete posegnuti za vrećicom čipsa.

* Nema ništa gore nego kad ste gladni a kraj sebe imate užinu koja vam se ne jede. Ne pravite sendvič od tunjevine ako vam ne sjeda. Ponesite jabuku ili neko drugo voće. Napravite sendvič s maslcem od kikirikija. Pojedite malo slanog sira. Uzmite malo paštete. Bilo što a da je lagano i što volite jesti. Naravno, samo nešto od toga, ne sve zajedno.

* Ne zaboravite, radi se o užini, ne o kompletnom obroku. Užina bi trebala imati od 175 do 225 kalorija. Ako niste voljni mjeriti kalorije u hrani (a većina nije), birajte onda posebno pakovane namirnice. Narezana mozzarella, narezani sir, polumasni jogurt, bilo koje voće - bilo svježe bilo sušeno, iako sušeno sadrži nešto više šećera.

* Ne nasjedajte na napise koji tvrde da namirnica ima malo masnoće, ili da je potpuno prirodna. Te "potpuno prirodne" namirnice često su pune šećera kojeg ne valja previše konzumirati (iako je šećer prirodni sastojak). Polumasne, niskomasne, nemasne i slične namirnice često su kalorične koliko i one punomasne. Zato ih ili izbjegavajte ili jedite umjereno.

Na kraju, ne podcjenjujte važnost užine u svakodnevnih hranidbenim ritualima. Ona vam može pomoći da se ne pretrpavate hranom tokom glavnih obroka, a time ćete sigurno izbjeći nagomilavanje neželjenih kilograma.

Jedite cjelovite žitarice umjesto rafiniranih i vaš će vam struk biti zahvalan. Odrasli koji konzumiraju tri ili više obroka od cjelovitih žitarica na dan i koji ograničavaju unos rafinirianih i obrađenih žitarica na jedan obrok na dan imaju oko 10 posto manje masnoće u području trbuha i struka od ljudi koji se ne hrane na opisani način. Nicola McKeown, stručnjakinja pri istraživačkom centru za prehranu ljudi sa fakulteta Tufts, uvjerava da ovakav oblik dijete zaista djeluje. Na primjer, kriška 100-postotnog hljeba od cjelovitih žitarica ili pola šoljice zobene kaše predstavlja jedno serviranje cjelovitih žitarica na dan (jedite najmanje tri); kriška bijelog hljeba i pola šoljice bijele riže predstavlja jedno serviranje rafiniranih žitarica. Kad su istraživači pridodali i ostale varijable poput pušenja, konzumiranja alkohola, voća, povrća, količinu vježbanja, postojeće tjelesno stanje rezultati su i dalje bili identični. Dakle, jedite cjelovite žitarice. U istraživanju su sudjelovale 2.834 osobe (i muškarci i žene) u dobi između 32 i 83 godine. Osim popunjavanja upitnika o svojim životnim navikama, sudionici su prošli i skeniranje tijela kako bi im se definirala raspoređenost masnoća. Međutim, važno je napomenuti da konzumacija cjelovitih žitarica nije imala pozitivan učinak ako se istovremeno konzumirala jednaka količina rafinirane hrane i žitarica - na primjer, oni koji su jeli i do četiri serviranja takve hrane (1 serviranje - na primjer, pola šoljice bijele riže ili kriška bijelog hljeba) nisu mogli primijetiti poboljšanja na struku i trbuhu čak iako su jeli cjelovite žitarice. Zaključak je da je potrebno izmijeniti način prehrane u smislu da se određene stvari zamijene drugima - a ne samo da u prehranu ubacite i dodate cjelovite žitarice. Stvar je jednostavna, smeđa riža umjesto bijele, sendvič s hljebom od cjelovitih žitarica umjesto bijelog i tako dalje. Istraživači priznaju da je analizu potrebno provesti na većem uzorku ljudi, ali bez obzira na, postojeći rezultati već sad ukazuju na važnost zdrave prehrane. Istraživanje je detaljnije opisano u časopisu The American Journal of Clinical Nutrition.

Britanski naučnici s Hull University tvrde kako sastojak tamne čokolade dijabetičarima može pomoći u kontroli povišene koncentracije kolesterola u krvi. U novom istraživanju je sudjelovalo 12 ispitanika s dijabetesom tipa 2 koji su praćeni 26 sedmica. Već je poznato kako čokolade s visokim udjelom kakaa sadrže veće količine polifenola, antioksidansa ranije povezivanog sa smanjenjem rizika obolijevanja od bolesti srca. Stručnjaci napominju kako čokolade sadrže velike količine masti i šećera koji mogu negativno utjecati na zdravlje osoba s dijabetesom. Povećana koncentracija kolesterola je čest problem kod osoba s dijabetesom, dodaje časopis Diabetic Medicine.

Prvo što nam padne na pamet pri spominjanju origana jest pizza. Origano i pizza su toliko sljubljeni pojmovi, da se često govori o njemu kao pizza začinu, kao da mu je to jedina namjena.

Zaista, možete li zamisliti pizzu bez origana, njegove intenzivne, opore arome i okusa? Na primjeru origana možemo vidjeti važnost začina u spravljanju jela – ono mu određuju karakter, daju okus i aromu. Kada negdje osjetimo miris origana, uvijek pomislimo na pizzu. Jer, začini čine jela – jelima. No, origano se u nekim kuhinjama koristi i u drugim jelima. Primjerice, kao dodatak raznim omletima, umacima, jelima s tjesteninom, paradajzom ili povrćem. U meksičkoj kuhinji se koristi uz kim, čili, bijeli i crveni luk, naročito u jelu Chilli con Carne, a obilno se koristi i u grčkoj, španskoj, turskoj i talijanskoj kuhinji.

Najcjenjeniji je grčki origano
Riječ je zapravo o divljem majoranu, mediteranskoj biljci nepoznatog porijekla koja se ne koristi samo kao začin, nego i kao lijek. Postoje različite vrste origana koje se uveliko razlikuju po količini i sastavu eteričnih ulja, a najcjenjeniji je grčki origano. Sve češće o origanu se govori i kao ljekovitoj biljci koja ima raznorodna svojstva. Esencijalno ulje origana i njegovi aromatični sastojci predstavljaju ljekovitu komponentu u njemu, tako da je origano svoj djelokrug proširio i izvan kuhinjskih zidova kako bi bio podrška zdravlju. U početku je ulje origana korišteno u aromaterapiji te se i danas može nabaviti u malim bočicama. U davnim danima origano se koristio i kao prirodni antibotik te kao sredstvo za iskašljavanje. Danas se najčešće koristi suh i mljeven te u kapsulama.

Origanom protiv oboljenja srca
Sljedeća dobra osobina origana je njegova antioksidativna aktivnost. Znamo da je oksidativni stres najmodernija bolest današnjice, a borba protiv slobodnih radikala tiče se liječenja mnogih bolesti, posebno oboljenja srca i moždanog udara. Istraživanja Ministarstva poljoprivrede SAD-a ustanovila su da biljke imaju izraženo antioksidativno svojstvo jače nego povrće i voće dok origano posjeduje 2 do 3 puta veće antioksidativno svojstvo nego druge biljke.Također origano ima 42 puta više antioksidativne aktivnosti nego jabuke, 30 puta veće nego krumpir, 12 puta jače nego naranče i 4 puta nego borovnice.

Suho voće jedna je od onih čarobnih namirnica koje ti mogu pomoći u mršavljenju, jer nije jako kalorično, a uz to zadovoljava žudnju za slatkim. Zbog koncentracije slatkog okusa, suho voće može biti odlična zamjena za deserte sa šećerom, pogotovo zimi kada nema puno sezonskog voća. Ono sadrži manje vode od svježeg voća pa se općenito, neovisno o godišnjem dobu, preporučuje kao zamjena za svježe voće kod ljudi s osjetljivom probavom ili nekim drugim većim zdravstvenim problemom. Zanimljivo je da se od suhog voća, jednako kao od svježeg, mogu raditi kompoti, nadjevi za pite te zdravi pekmezi.

Limun je zimzeleno drvo visine do 10 metara. Listovi su duguljasti i kožasti. Cvjetovi su obično pojedinačni, a boja irn je bijela, s vanjske strane ružičasta. Cvjetovi lako opadaju. Plod limuna mesnata je i sočna boba. Meso ploda dijeli se na 8 do 12 kriški s mnogo sjemenki. Plod je sočan i kisela ukusa.. Stanište: limun je suptropska biljka osetljiva na niske temperature. Ljekoviti dio biljke: za lijek se upotrebljava plod . Ljekovito delovanje: limun izvanredno deluje na srce i bubrege, zatim, protiv gihta (uloga) i reumatizma, neuroza, skorbuta i hemoroida i sl..

Istraživači iz britanskog Institute of Food Research su objavili kako nekoliko obroka brokule sedmično smanjuje rizik obolijevanja od raka prostate. Njihovo je istraživanje pokazalo kako hemijski spoj prisutan u brokuli utječe na aktivaciju gena nužnih za borbu protiv karcinoma te istovremeno "isključuje" gene čija aktivnost pogoduje razvoju tumora, objavio je znanstveni časopis PLoS One. Riječ je o prvoj studiji tokom koje su na ljudima praćeni biološki mehanizmi povezani s konzumacijom brokule. Istraživači dodaju kako ovakav učinak vjerojatno imaju i druge slične vrste povrća koje sadrže ključni spoj izotiocijanat, primjerice kupus i cvjetača. Brokula sadrži i spoj sulforafan koji se već pokazao snažnim oružjem u borbi protiv raka, upozoravaju znanstvenici. Rezultati su pokazali i da je brokula nadjelotvornija kod ispitanika koji su imali gen nazvan GSTM1, inače prisutan kod polovice populacije. Istraživači vjeruju da brokula ovakav učinak ima i na druge oblike karcinoma. Procjenjuje se da je rak prostate drugi najsmrtonosniji oblik karcinoma kod muškaraca, odmah iz raka pluća.

Opis biljke: Breskva (Prunus persica) je veoma raširena voćka u svijetu (postoji oko 2 500 sorti). Iako se, prevedeno s latinskog, zove persijska šljiva, breskva je, zapravo, porijeklom iz Kine i smatra se da je u Evropu donio Marko Polo. Postojbina joj je Kina odakle je preko Persije i Grčke dospjela u tople vinogradarske krajeve svijeta. Koristi se u sirovom stanju a pogodna je i za pravljenje kompota, sokova, dzemova kao i za sušenje. Cvijet breskve se bere u martu, aprilu i maju a plod od početka juna do septembra. U plodu breskve ima sećera, karotina, voćnih kiselina, bjelančevina, škroba, mineralnih sastojaka, vitamina A, B, C i gvozdja. Koristi se u ishrani, industriji i medicini. Izuzetno je poznata u narodnoj medicini kao sredstvo za ciscenje crijeva. Poznata su i ljekovita svojstva sokova, sirupa i čajeva od breskve. Od vitamina, ove voćke su prava riznica beta-karotina (to jest provitamina A) – u breskvama ga ima 0,5 a u nektarinama 0,44 miligrama. Tu je i vecina vitamina grupe B, uključujući folacin (B9) i nijacin (B3, odnosno PP), vitamin C (10 mg% u breskvama, upola u nektarinama), Vitamin E (1,5 mg%), i biotin (vitamin H), kojeg ima 0,4 mikrograma.. Ljekoviti dio biljke: Plod, cvijet i list.

Ljekovito djelovanje:
Važno je naglasiti da je odnos kalijuma i natrijuma sedam naprama jedan, zbog čega su ove aromatične i sočne voćke korisne onima koji imaju problema s oticanjem. Dobre su i protiv malokrvnosti, za crevna oboljenja, smanjenje žučne kese. Sok od breskve preporučuje se onima sa srčanom aritmijom, smanjenim lučenjem želudacne kiseline, osjetljivim nervnim sistemom, kao i za cišcenje organizma. Breskve i njihov sok ne preporučuju se dijabetičarima i alergičnim osobama.. Breskva se koristi u ishrani, kozmetici i industriji. U ishrani je pogodna kod probavnih poremecaja, a ima laksativno i diuretsko djelovanje. Dobra je za smirenje živaca i uopste za rad probavnih organa. 

Pizza je također okosnica mediteranske prehrane ma što neki mislili o tome! Je li onda pizza zdrava?

Na sreću, odgovor na ovo pitanje je DA! Na određeni način pizza je zdrava, a to je moguće zbog velike količine paradajza koju sadrži - stoga se ona može ubrojiti u zdrave namirnice. Naime, paradajz u sebi sadrži pigment likopen koji djeluje kao antioksidans, štiti od srčanog udara i blagonaklono djeluje na zdravlje prostate. Likopen se oslobađa tek prilikom kuhanja paradajza, pa ga u pizzi možemo naći u zadovoljavajućoj količini, dok svjež paradajz ne oslobađa ovaj dragocjeni pigment. Likopen, tvar koja paradajzu daje divnu crvenu boju pokazao se djelotvornim i u borbi proiv raka. Nedavno provedena istraživanja upućuju na to da je likopen vjerojatno najsnažniji od svih antioksidansa. Pa su tako talijanski istraživači otkrili da su muškarci i žene koji su imali šest do sedam obroka s paradajzom sedmično, bili izloženi manjem riziku od raka želuca, debelog crijeva i stražnjeg crijeva nego oni koji su sedmično imali samo dva takva obroka. Premda su zdravi Talijani u tom ispitivanju jeli sirov paradajz, postoji čvrsti dokaz da je likopen u nekuhanom paradajzu manje prihvatljiv (bioraspoloživ) za tjelesne stanice nego onaj koji dolazi na pizzu! Slično je istraživanje provedeno i na 48.000 muških zdravstvenih radnika na harvardskom fakultetu. Također je utvrđena značajno manja učestalost raka prostate među muškarcima koji su jeli pizzu ili drugu hranu sa sokom od paradajza najmanje dvaput sedmično. Muškarci koji nisu nikad uzimali sok od paradajza imali su od 21 do 34 posto veću vjerojatnost da će oboljeti. Prehrana bogata paradajzom pokazala se korisnom i za žene. U studiji objavljenoj 2002. godine utvrđeno je da su žene koje su u tkivu dojki imale veće koncentracije likopena i drugih karotenoida imale manju vjerojatnost oboljevanja od raka dojke nego druge žene Kao neizostavan sastojak nekih pizza je i maslinovo ulje - njegova ljekovitost se krije u tome što je njegov glavni sastojak oleinska kiselina. Riječ je o monozasićenoj masnoj kiselini koja vrlo otporna na proces oksidacije, to znači da će se maslinovo ulje puno sporije zasititi štetnim tvarima koje nastaju oksidacijom što je od iznimne važnosti za ljusko zdravlje. Rezultat redovnog konzumiranja maslinovog ulja dovodi do smanjenja nivoa kolesterola u krvi.

Uz dobru pizzu bogatu paradajzom i maslinovim uljem ide i dobra kapljica?
U mediteranskoj kuhinji je uz hranu poznato konzumiranje crnog vina. Preporučljiva količina od 1-2 čaše dnevno povoljno djeluje na zdravlje, budući da sadržava polifenole koji djeluju kao jedni od najsnažnijih antioksidansa te usporavaju zgrušavanje krvi, a tako se i smanjuje opasnost od srčanog udara. U svemu ovome važno je znati odabrati pravu - zdravu pizzu! Razlog je vrlo jednostavan! Pizze sa mnogo masnog sira, kobasicama, feferonime i svim onim ('finim masnim') dodacima koji bogate vašu savršenu pizzu poništavaju njenu ljekovitost - zato jer umanjuju učinak likopena! Kakvu će te sljedeću pizzu odabrati? Izbor je samo vaš!