Stigla je sezona kestena koji su mnogima omiljena jesenska poslastica u svim oblicima - od vrućih kestena kod kestenjara na ulici do kesten pirea ili kolača. Kesten je inače jedna od prvih namirnica koju je čovjek jeo, a za to postoje i arheološki dokazi. Glavni sastojak mu je škrob (oko 44 posto) u sirovoj sjemenci, po čijoj se količini može uporediti s krompirom, pa se iz kestena može dobiti i brašno koje se upotrebljava kod pripreme kolača, posebno u poznatim kulinarskim zemljama Italiji i Francuskoj. Kesten sadrži puno vitamina A i C te većinu vitamina B skupine. Osim toga, bogat je i kalijem, kalcijem, željezom i fosforom koji su nužno potrebni za naš organizam. Lako se probavlja, a ima i mnoga ljekovita svojstva. Naime, kesten je zbog svog kasnog cvata odlična ispaša za pčele i njihov izvor peluda i nektara. Kestenov med je zato vrlo zdrav i pospješuje cirkulaciju, štiti jetra, pomaže kod gastritisa, anemije te fizičke i intelektualne iscrpljenosti. Može se jesti svjež, pečen, kuhan, pržen ili kao pire. Oguljeni kesteni mogu se kuhati, poširati u crvenom vinu ili mlijeku te pirjati na maslacu za ukrašavanje jela. Kesten pire uz dodatak šlaga također je izvrsna jesenska poslastica, a može se dodati i u supu ili umake koji se poslužuju uz divljač.

Spavaj osam sati, ne propuštaj vježbanje, pij osam čaša vode, uzimaj pet do sedam porcija voća i povrća... Savjeta za zdravlje ima toliko da ih je naporno i nabrajati, kamoli držati se svih njih. Neke od njih smiješ zanemariti, pa čak i prekršiti!

Spavaj osam sati dnevno
Većina ljudi spava približno osam sati, no nekima je prirodna potrebna doza sedam sati, a istraživanja pokazuju da takvi žive duže. Prisilno produžavanje spavanja kad više nisi pospan može dovesti do tromosti i letargije tokom dana. Bitan kriterij jeste li dovoljno spavali je kako se osjećate preko dana – svježe ili neispavano.

Pij osam čaša vode dnevno
Organizam treba biti kontinuirano opskrbljen vodom, ali voda se ne nalazi samo u čistom stanju. Ona je sastojak čajeva, sokova i mliječnih napitaka, kao i supa, voća i povrća. Dovoljno je kombinovati nekoliko čaša napitaka sa supom i par plodova da bi tijelo ostalo hidrirano.

Jedi šest porcija voća i povrća
Zdravo je jesti voće i povrće, no ne trebate biti opsjednuti s brojkom od šest porcija. Nisu provedena istraživanja koja bi pokazala da je baš ta količina idealna. Nije bitno preskočite li ponekad tu dozu. I ne zaboravite da se u porcije računaju i voćni sokovi.

Ne jedi hranu palu na pod
Na podu ima mnogo bakterija koje će prijeći na palu hranu, ali većina nije opasna, tvrde doktori i bakteriolozi. Ako se hrana zadrži na podu samo par sekundi, obično ju je sigurno pojesti. Pod uvjetom da se pod redovno čisti. No, ako je hrana provela duže vrijeme na podu, u nju su možda ušli veći zlotvori, pa je bacite u smeće.

Kloni se prehlađenih
Ako nemate upalu pluća ili jaku astmu, ne trebate izbjegavati prehlađene ljude. Rizik je premali da bi nedruštvenost bila opravdana. Da bi ipak smanjila opasnost od prehlade, nakon društvenog kontakta operite ruke sapunom i toplom vodom ili primijenite sredstvo za dezinfekciju ruku.

Vježbanje bez muke ne vrijedi
Tjelesna aktivnost mora uključiti napor, ali ne i iscrpljivanje. Ko nije profesionalni sportaš ili pustolov, ne treba iskušavati granice organizma. Prohodate li 7 kilometara za jedan sat, potrošit ćete oko 400 kalorija, jednako koliko i trčite li pola sata brzinom od 15 km na sat. Razlika u intenzitetu je znatna u korist trčanja, ali zdravi učinci bit će jednaki i ako samo pješačite. Dovoljno je baviti se umjerenom, ali redovnom tjelovježbom.

Ne smijete preskakati vježbanje
Bavljenje tjelovježbom je povoljno po zdravlje, no povremeni predasi neće ti škoditi. Odmor je potreban tijelu, jer sprječava oštećenje mišića i gomilanje toksičnih tvari. Posebno je poželjno privremeno odustati od vježbanja tokom bolesti, ozljede ili iscrpljenosti.

Žene ne smiju dizati tegove
Mit je da će žena koja diže tegove postati premišićava i muškobanjasta. Osim ako ne uzima steroide. Mišići ne mogu nabujati bez dovoljno muških spolnih hormona pa slobodno dižite lakše ili srednje teške tegove. Osim što umjereno osnažuje mišiće, dizanje utega dobro je i za snagu i gustoću kostiju.

Osim što se mogu pripremiti na stotine načina i posluživati se kao samostalno jelo izvrstan su dodatak drugim jelima od mesa i peradi, kao i u umacima pa čak i supama. Ugodan, gotovo neutralan okus, mekana kora i sočno bijelo meso, tikvice čine idealnom namirnicom. Kod tikvica se koristi ama baš sve! Kada kupujete tikvice kao sezonsko povrće ili one iz uvoza uvijek birajte plodove koji su teški, blistavi, i nisu smežurani. Kupujte tikvice srednje veličine ili one manjih dimenzija koje i imaju najbolji okus.
Tikvice su idealna hrana u raznim dijetama (100 g tikvica ima samo 11 kalorija!!) i bogate su hranjivim tvarima. Kora tikvica bogata je karotenima i magnezijem, zato mlade tikvice nije potrebno guliti. To je izvrsna kombinacija za izmjenu tvari u organizmu, jer sadržavaju visok postotak vode - 93%. Tikvice su također bogate vitaminima C i A, ali sadrže i dobar udio fosfora, magnezija, kalija, željeza i biljnih vlakana. One su i dobar stimulans kod izmjene tvari u stanicama, djeluju umirujuće, povećavaju koncetraciju, jačaju imunitet, mišiće i srce, pomažu pri izlučivanju otrova iz crijeva i vezuju masne tvari na sebe i stimuliraju rad bubrega. Tikvice su izvanredan izvor mangana neophodnog za metabolizam bjelančevina i ugljikohidrata te antioksidansa, a sadrže i beta-karoten te lutein i zeaksantin - karotenoide koji štite oči od štetnog djelovanja slobodnih radikala. U nekim knjigama stoji kako je porijeklo tikvica Meksiko i da su u gastronomiji poznate duže od 10 000 godina, dok se pak u drugim spisima nailazi na podatak gdje se kao njihova pradomovina označava Indija. Ipak ne možemo se oteti dojmu da koliko ih god čovječanstvo dugo konzumira, tikvice su svima iznova zanimljive; još se uvijek istražuju njezina nutritivna svojstva kao i njezine primjene u novoj gastronomiji. Tikvice na stolu izvor su zdravlja, a postale su toliko omiljene, da ih se uzgaja u gotovo svim našim vrtovima - ako baš želite jesti tikvice sezona im počinje u maju i traje dok ih god ima.

Broj oboljelih od gripe svakog dana je sve veći, a u jeku je i sezona respiratornih infekcija. Kako biste spriječili ove, ali i mnoge druge bolesti, vaš najveći saveznik nisu tablete i sirupi, već hrana.

Predstavljamo vam voće i povrće koje je prava imunitetska bomba koja djelotvorno suzbija razne bolesti. Što se voća tiče, tu se izdvajaju smokve, borovnice i šipak. Borovnice spadaju u superhranu izrazito bogatu antioksidansima. Ako ih poprskate s malo limunovog soka i pomiješate s jagodama (mogu i iz zamrzivača), dobit ćete izuzetno zdrav voćni obrok. Kalij, magnezij i antioksidansi koji se nalaze u smokvi smanjuju šećer u krvi i jačaju metabolizam. Izaberite smokve s tamnijom kožicom, jer sadrže više hranjivih sastojaka. Djelotvoran je i šipak, koji ima snažna antioksidansna i protuupalna svojstva, zbog čega ima sposobnost zaustavljanja rasta i ubijanja stanica karcinoma prostate. Od povrća obratite pažnju na gljive i paradajz. Paradajz sadrži likopen koji štiti od degenerativnih bolesti. Ukoliko nije sezona tog izvrsnog povrća, poslužite se sokom od paradajza. Gljive općenito, a naročito shitake, bogate su antioksidansima. Ako ih kuhate s crnim vinom, koje sadrži resveratrol, imunološki sistem će vam biti izuzetno zahvalan. Začini su također jako dobri u borbi protiv raznih bolesti. Čili papričice stimuliraju metabolizam, razrjeđuju krv i pomažu u oslobađanju endorfina (hormona sreće). Osim toga, idealni su pojačivač ukusa, koji ne povećava broj kalorija u obroku. Čili papričice bogate su beta-karotenom koji se u krvi pretvara u vitamin A i tako se bore protiv infekcija.
Đumbir, pikantan dodatak azijskim jelima, nije korijen već stabljika, što znači da sadrži žive komponente koje poboljšavaju zdravlje. Glavni među njima je gingerol, antikancerogeni sastojak koji je najefektivniji kod raka debelog crijeva. Svjež, osušen ili u prahu, u svakom obliku podjednako je djelotvoran. Također, imajte na umu da je vrlo zdrav začin i cimet. Naime, osim što je nezaobilazan u kolačima s jabukama, cimet bi trebao biti obavezan sastojak zdrave prehrane. Ovaj začin snižava nivo kolesterola, štiti organizam od dijabetesa i sprječava razvoj bakterija i nastajanje lošeg zadaha iz usta. Tu je još i zeleni čaj, čija su ljekovita svojstva odavno poznata. Zahvaljujući antoksidansima koje sadrži, zeleni čaj smanjuje rizik od pojave najvećeg broja kancerogenih bolesti. Također sadrži fitonutrijente, koji potiču razvoj prijateljskih crijevnih bakterija.

Kada krenu na dijetu ili žele pripaziti na prehranu, većini prvo padne na pamet nekoliko omiljenih namirnica i jela kojih će se morati odreći, ukoliko žele da im vaga iz dana u dan pokazuje manje kilograma.

Jedno od 'nepoželjnih' jela svakako je pizza, jer je prilično kalorična zbog količine tijesta i sira te ostalih 'slasnih' dodataka poput šunke, salame, kobasice... No, čini se da je i tim jadima došao kraj. Name, ljubitelji pizze uskoro će biti u prilici naručiti laganiju, manje kaloričnu verziju svog omiljenog jela. Ugostitelji u Velikoj Britaniji od sada namjeravaju 'izbaciti' dio tijesta sa pizze te ga zamijeniti povrćem kako bi udovoljili gostima koji su na dijeti i koji žele ostati vitki. Iako mnogima ta ideja zvuči kao bacanje novaca, najpoznatiji svjetski dijetni režim podržao je ovu novost. Riječ je o međunarodnoj kompaniji koja preporučuje hranu za mršavljenje i daje savjete za održavanje željene tjelesne težine i trenutno broji desetine miliona poklonika na svijetu. Prije nekoliko godina počeli su prodavati gotovu hranu po trgovačkim lancima za sve koji su na dijeti, a nemaju vremena kuhati.

Možda možete i sami?!
Novi potez bit će im gotova pizza koju će također nuditi na policama u dućanima. 'Pizza je do sada bila zabranjena za one koji žele popraviti liniju i izgubiti nekoliko kilograma. No, nijedna hrana ne smije biti nepristupačna za nas', izjavila je jedna od predstavnica kompanije. Nova pizza zvat će se Leggera, što na talijanskom znači 'lagana', a 50 grama tijesta bit će zamijenjeno špinatom i paradajzom. Cijela pizza će imati samo 500 kalorija i pet grama zasićenih masti. Dok se takva pizza ne nađe i u našim trgovinama neke od ovih ideja možete lako primjeniti i kod kuće.

Stanovnici Iztapalape, jedne od šesnaest administrativnih četvrti Grada Mexica, pripremili su u nedjelju 70 metara dugu i tonu i po tešku enchiladu, tradicionalno meksičko jelo, objavili su mjesni mediji. Gigantsku enchiladu, pripremljenu, između ostalog, od tortilja, bijelog luka, čilija, zelenog paradajza, avokada, sira i ogromnih količina salse, službenici iz Guinnessove knjige rekorda odmah su verificirali kao najveću na svijetu. Grad Mexico u posljednje je vrijeme oborio nekoliko Guinnessovih rekorda, uključujući najveći broj plesača plesa Michaela Jacksona iz 'Thrillera' i najveći broj ljudi koji se istovremeno ljube.

Tokom posljednjih godina sve je više ''činjenica'' o mesu: crveno meso nije dobro za zdravlje, jedite što manje svinjetine, uzgoj stoke uništava eko sisteme... Pogledajte što je od toga istina, a što laž.

Svinjetina samo deblja
Vrlo raširen mit da je svinjetina jako nezdrava nije istinit. Šunka od svinjetine čak se preporučuje i ljudima koji su na dijeti i moraju iz prehrane izbaciti suvišne masnoće. Neki dijelovi svinjetine imaju jednaku količinu masti kao i neka mesa koja se smatraju niskokaloričnima, na primjer teleća prsa. Naravno da sve ovisi i o načinu pripreme, pa pohovana svinjetina na puno masti ili ulja sigurno nije zdrava.

Jedenje govedine nije ekološki
Riječ je o spornoj tvrdnji koju zasad još nitko nije dokazao. Stoka doduše proizvodi metan, ali stručnjaci kažu da samo vraća u atmosferu ono što je u sebe već uvukla. Osim toga, potreba za goveđim mesom sve više opada, posebice u posljednjih 20 godina, tako da stoka teško može biti uzrok nekih ekoloških problema.

Riba je uvijek zdrava
Istina je da je riba općenito zdrava, ali u sebi može sadržavati razne teške metale. Neke ribe su opasne za majke i malu djecu, a živa koja se nalazi u nekim vrstama riba može oštetiti mozak u razvoju. Rizične skupine bi zato trebale izbjegavati ribe koje sadrže mnogo žive: sabljarke i velike slatkovodne ribe - štuku i smuđa.

Wok je kod nas stekao svoju popularnost zahvaljujući prodoru kineskih restorana. Oni koji ga imaju kažu da je u njemu pripremanje hrane zdravo i zabavno.

Wok je danas jednostavno 'must have' svakog gastronoma koji imalo drži do sebe. Mnogi ponosni vlasnici kvalitetnog i ne baš jeftinog woka prije nego su se odlučili na kupnju, privučeni su načinom pripreme kineskih jela, začinima, okusima i raznovrsnošću pripreme. Takve stvari lako probude želju za novim eksperimentiranjima u kuhinji i na kraju, svako će se barem jednom htjeti oprobati u pripremi kakvog jednostavnijeg kineskog jela. Namirnice pripremljene u woku imaju karakterističan okus što je i glavno obilježje kineskih jela, a tome doprinose visoki ugrijani rubovi wok tave. Naravno ne smijemo smetnuti s uma da se kineska kuhinja sastoji od mnogih mariniranih namirnica, od slatko-kiselih do slatko-ljutih umaka, soja sosa, klica i ostalih osobitih namirnica koje su nama na ovim prostorima još uvijek okusom i izgledom vrlo neobične. Specifičan oblik woka kakav se i danas može kupiti nastao je prije više od 3000 godina i gotovo je neizmjenjen. Jedina razlika između tradicionalnog i novog, modernog woka jest zaobljeno dno koje je prilagođeno kuhanju na modernom štednjaku. Posebnost woka, a ujedno i glavna razlika od standardnih posuda koje se nalaze u našim kuhinjskim ormarićima jest to što u njemu zaista možemo pripremati mnogo stvari. Jednako je koristan i kod kuhanja i kod prženja, pirjanja i ostalih načina obrade hrane. Također jedna od prednosti woka je u tome što se ispržene namirnice mogu jednostavno pomaknuti na njegove stranice i pri tome lagano držati na toplini dok se druge namirnice u sredini i dalje prže. Ono što mnogi posebno hvale jest brzina pripreme, samo nemojte se zavaravati do samog čina 'brzog' kuhanja priprema dugo traje (što mislite tko će nasjeckati svo meso i povrće koje ćete pripremati u woku???). Oni sa više iskustva i profesionalci kažu da je samo jedan pravi wok, onaj od lijevanog željeza, dok se na tržištu nude wokovi i od aluminija, teflona, rostfraja i ostalih materijala kao i razne inačice originalne wok tave. Ako ste se odlučili za wok od lijevanog željeza vjerojatno ste kupili posudu u kojoj će hranu pripremati i vaši unuci. Održava se kao i druge posude od takvoga materijala. Ovisno koliko ga često upotrebljavate, ali bilo bi poželjno da ga barem dva puta godišnje nauljite običnim jestivim uljem izvana i iznutra i zagrijete na najvećoj mogućoj temperaturi, gotovo do usijanja. Tada ga ostavite da se ohladi i još jednom ponovite postupak. Na taj način će se na woku napraviti fini sloj (film) koji će omogućiti lakše čišćenje, ali i hrana vam se više neće lijepiti za rubove posude.

Sušeno voće i povrće ima niz prednosti u odnosu na ukiseljeno, zamrznuto ili ukuhano!

Budući da se ono ne prokuhava, većina vitamina, minerala i ostalih korisnih sastojaka u njemu ostaje sačuvana, a i odličnog je okusa. Vrlo važno - sušenom voću/povrću ne moramo dodavati nikakva hemijska sredstva i konzervanse kao što to često radimo kad voće/povrće ukuhavamo ili ga kiselimo kako nam se ne bi pokvarilo. Zato se osušeni proizvodi smatraju zdravom hranom. A dobro je znati da gotovo svako voće ili povrće sušenjem možemo konzervirati. Posljednjih godina kako se ljudi okreću prirodi i usvajaju mnoge metode zdrave prehrane tako raste zanimanje i za sušenje voća i povrća. No glavno pitanje je kako i koliko sušiti voće da bi nam ono bilo ukusno i kako bi se moglo dugo i dobro čuvati? Najbolji odgovor je ni presporo, ni prebrzo! Naime, svježe namirnice biljnog porijekla sastoje se od gotovo 80 do 90 % vode, a bakterije i mikroskopski sitne gljivice koje se nalaze na kožici ploda, pri normalnoj temperaturi se razmnožavaju i izazivaju fermentaciju i truljenje ploda. Stoga, ako smanjimo vlagu u plodu tako da ona bude manja od 15 do 20 %, zaustavit ćemo razvoj tih mikroorganizama. Za sušenje različitog voća potrebna je i različita temperatura koja se najčešće kreće izmedu 30 i 70 °C. Predugo sušenje na niskoj temperaturi treba izbjegavati jer se na voću mogu naseliti plijesni i uzročnici truleži još i prije nego se ono osuši pa takvo voće neće biti upotrebljivo za hranu. No, ne treba voće sušiti ni prebrzo na visokoj temperaturi jer će se vrijedni sastojci razgraditi i ubrzat će se oksidacija, a suho će voće biti manje ukusno. Sušenje na zraku je najjednostavniji i najstariji oblik sušenja. Plodove se preporuča narezati na tanke ploške koje možete nanizati na konac / špagu ili položiti na sito za sušenje (bilo kakva mreža, važno je da je površina na koju polažemo voće i povrće prozračna). Plodove treba redovno provjeravati i okretati kako ne bi došlo do stvaranja gljivica. Sistem je jednostavan, zagrijani zrak koji struji oko plodova, isparava odnosno suši sloj vlage na površini ploške ploda. Sušite li na svježem zraku najbolje je to činiti u sjenovitom i lagano vjetrovitom dijelu, naravno pri tom valja izbjegavati prašinu. Ormar za sušenje potreban je onima koj žele suušiti plodove tokom cijele godine. Ako ga ne znate izraditi sami danas na tržištu ima različitih modela i dimenzija. On se sastoji od više katova položenih sita za sušenje. Na njegovu dnu odnosno donjoj strani nalazi se izvor topline (karolifer ili kakva druga pećica) koji zagrijava ormar i suši plodove, dok se na vrhu pod 'poklopcem', nalaze mali otvori kroz koje izlazi vlažan zrak (ili se na nekim modelima poklopac jedno 5cm otvori). Sušenje u pećnici idealna je za brzinska sušenja bilo kakvih plodova i raznolikog bilja. Narezano voće možete nanizati na štapove ili ih staviti na rešetku koja se nalazi u pećnici. Ako plodove stavljate na rešetku, na nju prije stavite čistu gazu pa tek onda voće. Morate pripaziti da vrata od pećnice ostavite malo otvorena kako bi isparena vlaga mogla odlaziti van. Nekoliko je zlatnih pravila kod sušenja:
- Svi plodovi koja namjeravate sušiti moraju biti kvalitetni, zreli i čisti.
- Pri sušenju plodove nikada ne slažite jedan na drugi nego uvijek jedne pored drugih.
- Prije sušenj morate ukloniti sve košpice, peteljke. Koru s npr. jabuka obavezno treba oguliti.
- Kod sušenja vrijedi pravilo da zrak mora biti suh i topao, a konstantna temperatura spriječit će gubitak hrnjivih tvari, stvaranje plijesni i gljivica.
- Plodove koje sušite ne smijete izlagati jakom suncu jer će na taj način izgubiti vitamine i hranjive tvari.
- Osušene i gotove plodove pohranite u tamne zatvorene tegle ili papirnate vrećice.

Jabuke
Prvo ih operite, ogulite i izvadite im sredinu s košpicama, a zatim narežite na kolutiće. Dobro ih je uroniti ili poprskati slabom otopinom limunske kiseline od 0,5 do 1 % kako ne bi potamnjele. Jabuke sušimo na okvirima s mrežom u tankom sloju ili nanizane u nisku. U pećnici to možete učiniti na temperaturi od 50 do 65 °C cca 8 sati. Sorte koje biramo za sušenje moraju biti izrazito slatke i punog okusa, od 6 kg svježih jabuka dobit će te 1 kg sušenih.

Kruške
Kruške prije sušenja najčešće ne gulimo nego im samo izvadimo sredinu s košpicama. Narežemo ih na kriške ili kolutove, a ako su manje možemo ih sušiti kao polovice. I njih kao i jabuke možemo prije sušenja namočiti u razrijeđenu limunsku kiselinu, a sušimo ih nešto duže. Ako ih stavljate u pećnicu, debelim kolutovima cca 0.50cm, trebat će oko 6 sati sušenja pri temperaturi od 70°C.

Šljive
Sušenje šljiva zbog velikog sadržaja vode traje prilično dugo, a tada se na plodovima može napraviti plijesan i takvi plodovi su nejestivi.. Stoga je najbolje napraviti brzo predsušenje u pećnici. Šljive je najbolje pripremiti prije sušenja tako da ih kratko potopimo u vrelu vodu kako bi im odstranili voštani sloj. Naime, one se tada brže suše. Šljive možemo sušiti s košpicom ili bez nje ili ih raspoloviti prije sušenja. Ovisno o tome sušenje traje od 15 do 19 sati, a od 3 do 4 kg svježih šljiva dobijemo 1 kg sušenih.

Začinsko i ljekovito bilje
Od začinskog i ljekovitog bilja najčešće sušimo peršinovo lišće, bosiljak, mentu, kadulju, kamilicu, ružmarin, lovor i drugo. Ono je idealno za sušenje na zraku. Vezano u snopiće objesite u sjenovito mjesto, temperatura sušenja ne smije prijeci 35°C kako bi se sačuvali vrijedni sastojci. Takvo je bilje idealno brati za suha i sunčanog vremena i kada je biljka prepuna sokova i aromatičnih ulja.

Gljive
Iako u sebi sadrže gotovo 95% vode izvrsno se mogu sušiti ama baš sve vrste gljiva. Važno je da prije sušenja uklonite sve neupotrebljive dijelove kao što su razna nagnječenja, crvljivi dijelovi stapke ili klobuka, stari, sagnjili i nejestivi dijelovi. Očišćene gljve narežite na ploške, nanižite na konac ili špagu i sušite na zraku.