Svestrano blagotvoran vitamin D pokazao se učinkovitim i kad je u pitanju lijepa koža. Naučnici su u novom istraživanju upoređivali nivo vitamina D u krvi ženama starijim od 40 godina sa nesavršenostima lica koje su procjenjivali na temelju izrađenih standardiziranih digitalnih fotografija lica ispitanica. Rezultati su pokazali kako žene sa najvećim svjetlosnim oštećenjima lica imaju pet puta veće šanse da pate od manjka vitamina D u poređenju sa ženama s manjim oštećenjima lica. Dodatno, nizak nivo vitamina D dovedena je u vezu i sa hiperpigmentacijom kože, borama, osipima i proširenim kapilarama.

Tekućinu izgubljenu napornim treningom uspješnije će nadoknaditi proteini mlijeka u poređenju s ugljikohidratima iz standardnog sportskog napitka, izjavili su britanski naučnici. Nakon tjelovježbe važno je unijeti količinu tekućine koja je veća od količine izgubljene putem znoja, no za duže održavanje ravnoteže tekućine u organizmu važan je sastav tekućine kojom se nadoknađuje gubitak. Rezultati nove studije su pokazali kako bi sportski napitci bili sportašima od veće koristi ako bi se 25 g ugljikohidrata, od ukupno 65 g ugljikohidrata po litri sportskog napitka, zamijenilo proteinima mlijeka. Unosom kombinacije ugljikohidrata i proteina mlijeka postiže se bolje zadržavanje tekućine u tijelu u poređenju sa sportskim napicima koji najčešće sadrže ugljikohidrate u obliku maltodekstrina.
Moguć razlog rehidratacijskog djelovanja kombinacije ugljikohidrata i proteina mlijeka leži u činjenici da se takav napitak sporije otpušta iz želuca u crijevo što utječe na povećanje zadržavanja tekućine, dodali su autori studije.

Iskoristite kućne namirnice i napravite domaći i svježi sir. Trebat ćete šoljicu mlijeka, so i dvije kašičice octa. Zakuhajte šoljicu mlijeka sa konstantnim miješanjem da mlijeko ne zagori. Kad mlijeko zavrije isključite plamenik ili ploču ako je imate, no posudu u kojoj se mlijeko kuhalo ostavite. Dodajte 2 kašičice octa i gledajte kako se mlijeko pretvara u skute i sirutku. Dobro promješajte i ostavite da stoji 5 do 10 minuta. Odvojite skute od sirutke kroz gazu ili propusnu maramu. Istisnite što više tekućine možete iz sirnog pripravka. Stavite kratko sir na hlađenje i uživajte u domaćem siru. Slobodno možete dodati malo soli ako želite.

Da li ste znali da danas postoji više od 2.000 vrsta šljiva? Međutim osim za praznike rijetko kome tokom godine padne na pamet da se počasti ovim izuzetno korisnim voćem. A kako vam tek zvuči podatak da je jedan od najstarijih kineskih lijekova napravljen upravo od suhe (dimljene) šljive i nosi naziv ubai. Ovaj lijek ublažava simptome mučnine, groznice i kašlja. Na vrhu liste od 24 vrste voća antioksidantne moći nalazi se svježa šljiva (prunus domestica), dok je suha šljiva daleko ispred suhih smokvi, grožđa,... i to dva puta većom antioksidantom snagom. U sastavu suhih šljiva nalazi se koncentrirani sorbotol i vlakna, što im pruža veći laksativni efekt od svježih šljiva. Kako svježe, tako i ove suhe šljive predstavljaju pravu malu riznicu kalija, vlakana, vitamina K, dok se u tragovima može naći magnezij i željezo. U bilo kom obliku šljiva je nevjerovatno bogata jedinstvenim fitonutrijentima, neoklorogenskom i klorogenskom kiselinom. Te supstance su klasificirane kao fenoli, a njihova uloga antioksidanata potvrđena je u više naučnih istraživanja. Od izuzetnog značaja je sposobnost svježe i suhe šljive da se željezo u organizmu bolje iskoristi, a što se dovodi u vezu sa vitaminom C u plodovima tog voća. Ako spadate u dame koje vode računa o izgledu i zdravlju svog organizma, onda treba da znate da suhe šljive uništavaju slobodne radikale u krvi, a što je manje slobodnih radikala, manja je mogućnost da koža vašeg lica poprimi izgled suhe šljive. Prema tome, drage dame i draga gospodo, što češće se bacite na suhe šljive, jer ćete na taj način vaš organizam održati u formi, a drugi neće znati tajnu vašeg uspjeha!

Grah - snižava holesterol i šećer u krvi. Odlična je hrana za dijabetičare.

Grejpfrut - (cijela pulpa ili meso, ne samo sok) bogat vitaminom C. Snižava holesterol i smanjuje arteriosklerozu. Pripisuju mu se i antibiotska svojstva.

Jabuka - smanjuje štetni holesterol. Ima blago antibiotičko i antiinflamatorno djelovanje.

Jezgrasto voće - (orah, badem, lješnik) sadrži antioksidantnu oleinsku kiselinu i vitamin E koji smanjuju štetni holesterol i štite srce. Orah je bogat vrlo korisnim uljem omega-3.

Jogurt - djeluje antibiotski. Stimulira stvaranje gama-interferona. Smanjuje proljev, prehladu i upalu grla. Zbog bogatstva kalcijem koristan je protiv osteoporoze.

Kafa - podstiče mentalnu aktivnost. Ublažava astmu. Veća količina kafe može izazvati nesanicu, stanje straha, povećano lučenje kiseline u želucu i proliv. Izaziva ovisnost.

Karfiol - kao i ostale kupusnjače (iz porodice krstašica) ima antivirusno dejstvo, navodno i protiv raka.

Kelj - bogat karotinom i drugim antioksidansima. Djeluje antibiotički.

Kivi - vrlo bogat vitaminom C, pa liječi ili sprječava razne bolesti.

Krompir - bogat kalcijem, pa smanjuje krvni pritisak i pojavu moždanog udara.

Kupus - sadrži mnoge antioksidanse i neke antikancerogene materije. Sok od kupusa liječi čir na želucu. Pošto se neki korisni sastojci kupusa uništavaju kuhanjem, bolji je svjež ili kiseli kupus.

Lubenica - vrlo bogata antioksidansima likopinom i glutacionom. Djeluje blago antibakterijski i antikoagulantno.

Malina - djeluje antivirusno. Ima u sebi prirodan aspirin.

Maslinovo ulje - smanjuje štetni holesterol i štiti arterije. Sprečava pretvaranje korisnog holesterola u štetni. Reguliše krvni pritisak i šećer.

Med - ima antibiotske osobine. Koristan je protiv mnogih bolesti. Djeluje umirujuće.

Mlijeko - sa malom količinom masti snižava holesterol i krvni pritisak. Mliječna masnoća može da uzrokuje razne zdravstvene smetnje.

Mrkva - vrlo bogata beta karotinom, štiti arterije i oči, pojačava imunitet, smanjuje infekcije, pojavu angine pektoris, raka i moždanog udara. Smanjuje holesterol u krvi. Kuhanjem se beta karotin ne uništava, a organizam ga lakše apsorbuje.

Narandža - sadrži vrlo značajne karotinoide, terpene i flavonide, zbog čega se smatra da pomaže u sprečavanju i liječenju raka pankreasa, želuca i dojke. Bogata je C vitaminom i beta karotinom. Smanjuje napade astme, pojavu bronhitisa i oboljenja desni.

Paprika (babura) - vrlo bogata antioksidansom vitaminom C. Korisna je protiv prehlade, bronhitisa, astme, respiratornih infekcija, katarakte, arterioskleroze i angine pektoris.

Paradajz - vrlo bogat antioksidansom likopinom, kojem se pripisuju antikancerogena svojstva.

Patlidžan - snižava holesterol u krvi i smanjuje negativne efekte masne hrane.

Peršun - bogat antioksidansima monoterpenima, ftalidima i poliacetilenima. Neutrališe kancerogene u duhanskom dimu.

Prokelj - sadrži antioksidanse koji ga čine antibiotskim. Ima slične efekte brokule i kupusa.

Pšenica - Puno zrno pšenice (crno brašno) smanjuje opstipaciju (zatvor), sprečava rast polipa u debelom crijevu. Neki su ljudi alergični na pojedine sastojke pšenice. Raštika (raštan, lisnati kelj) - vrlo bogata antioksidansima, kao što su lutein, beta karotin i vitamin C. Smanjuje pojavu raka. Zbog bogatstva oksalatima ne preporučuje se ljudima sa kamenom u bubregu.

Riba i riblje ulje - vrlo ljekoviti i sprečavaju pojavu više bolesti. Štite srce, smanjuju pojavu moždanog udara, reumatski artritis, artrozu, astmu, psorijazu, visoki pritisak, tip II dijabetesa, migrenu, ulcerozni kolitis. Djeluje kao antikoagulans i protiv upala. Povećavaju korisni holesterol, a smanjuju trigliceride. Neke ribe su bogate antioksidansima selenom, koenzimom Q-10, kao i masnim kiselinama omega-3, pa smanjuju pojavu raka debelog crijeva i dojke. Po ljekovitim svojstvima najbolje su sardina, skuša, haringa, losos i tunj.

Riža - djeluje protiv proliva, dok su rižine mekinje dobre protiv zatvora.

Senf - smanjuje otok sluzokože, nakupljanje sluzi u dišnim putevima, smanjuje „zapušenost“ izazvanu prehladom i upalom sinusa. Smokva - djeluje laksativno, antiulcerozno, antibakterijski i antiparazitski.

Soja - bogata hormonima. Smanjuje pojavu raka dojke i prostate. Snižava krvni pritisak.

Špinat - vrlo bogat antioksidansima, naročito beta karotinom, i luteinom. Snižava holesterol. Zbog bogatstva oksalatima ne preporučuje se bolesnicima sa kamenom u bubregu.

Šećer - djeluje umirujuće i smanjuje bol. Veća količina šećera doprinosi dijabetesu.

Šljiva - djeluje laksativno i antibakterijski.

Ljekovitost pojedinih namirnica

Ananas - djeluje antibakterijski i protiv upala, pomaže varenje, pomaže rastvaranju krvnih ugrušaka, smanjuje pojavu osteoporoze i lomova kostiju.

Banana - smiruje želudac, smanjuje pojavu čira u želucu smanjenjem lučenja kiseline.

Bijeli luk - smatraju ga čudom od lijeka. Djeluje kako antibiotik (smatra se da pomaže u sprečavanju i liječenju raka), snižava krvni pritisak i holesterol, smanjuje pojavu srčanih napada, prehlada i upala.

Borovnica - liječi proliv, djeluje kao antibiotik kod upale mokraćnih puteva.

Brokula - vrlo bogata antioksidansima (kvercetin, glutation, beta karotin, vitamin C, indoli, lutein, glukarat, sulforafan). Smatra se antikancerogenom i koristi se protiv čira. Reguliše holesterol i šećer u krvi. Kuhanjem se neki antioksidansi uništavaju.

Tikva - vrlo bogata beta karotinom, antioksidansom koji sprečava srčane napade i kataraktu.

Celer - vrlo bogat antioksidansima koji neutrališu kancerogene u duhanskom dimu. Djeluje diuretično i protiv visokog pritiska.

Crni luk - najbogatiji najsnažnijim antioksidansom kvercetinom zahvaljujući kome smanjuje pojavu raka želuca. Povećava korisni holesterol (HDL-high density lipoprotein - lipoprotein visoke gustoće), a smanjuje štetni (LDL-low-densitiy lipoprotein - lipoprotein niske gustoće). Djeluje protiv krvnih ugrušaka, astme, hroničnog bronhitisa, polenske kihavice, dijabetesa, arterioskleroze, dijabetesa i infekcija. Djeluje antibiotski.

Dinja - sadrži antioksidans beta karotin i ima antikoabulantno dejstvo.

Gljiva šiitake - odavno se u Aziji koristi kao lijek za srce, protiv raka dojke i leukemije. Liječi i gripu, dječiju paralizu, visoki holesterol i krvni pritisak. Sastojak lentinan pokazao je antivirusno djelovanje širokog spektra. Sastojak B glukan je navodno efikasan i protiv side.

Poznato je da su neke vrste hrane ljekovite, tj. mogu doprinijeti sprečavanju i liječenju nekih bolesti, isto kao što neke mogu da izazovu ili pogoršaju bolest. Kupus liječi 87 bolesti, a crni luk 28. Nova naučna saznanja daju mnogo podataka o farmakološkim osobinama pojedinih namirnica. Neke od njih djeluju kao antikoagulansi (protiv zgrušavanja krvi), druge ako analgetici (protiv bolova), sedativi (za smirenje), antidiuretici (protiv proliva), antihipertenzivi (protiv visokog krvnog pritiska), antipiretici (protiv visoke temperature), vazodilatatori (za širenje krvnih sudova), antitusici (protiv kašlja), antibiotici (protiv mikroba uzročnika bolesti) itd.
Danas se smatra da se oko 25% lijekova koji se prepisuju dobija iz biljaka, uključujući i novi moćni lijek protiv raka «taxol». Veliki dio ljekovitih svojstava pojedinih vrsta hrane pripisuje se sadržaju antioksidansa u njima. Oni neutraliziraju štetno djelovanje toksičnih oblika molekula kisika poznatih kao slobodni radikali ili oksidansi, koji nastaju u organizmu kao rezultat metabolizma. Ti radikali oštećuju ćelije i izazivaju mnoge bolesti. Antioksidansi se u tijelo unose uglavnom putem hrane, pa se smatra da je zdravija ona hrana koja ih ima više. Najviše antioksidansa ima u crnom i bijelom luku, brokuli, crnom grožđu, raznom povrću (svježe, smrznuto, pripremljeno u mikrovalnoj pećnici umjesto uobičajenog kuhanja i pečenja), maslinovom ulju, ružičastom grejpfrutu, raznom voću (cijeli plodovi, a ne samo sok), mrkvi, tikvi i lubenici. Zato se ove namirnice zovu vrlo zdravom hranom, a za najnezdraviju se smatraju životinjske masnoće (loj, mliječne masnoće) i kuhinjska so u većoj količini. Kad su masnoće u pitanju, najzdravije su one iz grupe omega-3, koje se nalaze u ribama (skuša, haringa, srdela, losos, pastrmka i tunj). Zato riba spada u najzdraviju hranu. Bijelo meso (ribe i peradi) mnogo je zdravije od crvenog (govedina, ovčetina). Od biljnih ulja je najkorisnije maslinovo. Mnogo je knjiga i drugih radova napisano o ljekovitosti hrane. Većina njih je bazirana na narodnom predanju ili iskustvu pojedinih stručnjaka. 

Iako bi proizvođači htjeli da razmišljate drugačije, mnogo puta proizvodi koji vam trebaju nisu najbolji za popravak neprotočnosti slivnika. To vas može uvjeriti da trebate usluge vodoinstalatera, no u većini slučajeva možete sami popraviti slivnik samo trebate uložiti malo vremena. Počnite sakupljanjem materijala koje ćete trebati za popravak. Kad imate sav potreban material, počnite sipanjem pola šoljice sode bikarbone i pola šoljice bijelog octa niz slivnik. Ostavite da soda bikarbona i bijeli ocat stoji u slivniku 30 minuta. Nalijte 2 litre kipuće vode niz slivnik da isperete sodu i ocat. Testirajte slivnik da li se otjecanje vode vratilo u normalu. Ako je ne morate postupati prema slijedećim uputama. Ako voda ne otječe kako bi trebala, uzmite žičanu vješalicu i izravnajte žicu. Podignite poklopac slivnika i gurnite žicu u kanal da vidite da li je unutra nešto što je zaštopalo normalno otjecanje. Najčešće ćete naći kosu u slivniku. Nakon toga opet testirajte otjecanje. Ako je otjecanje i dalje sumnjivo tada pozovite vodoinstalatera na intervenciju.

Pogledajte posljednja istraživanja koja podržavaju korisnost čokolade sa 70 posto ili više udjela kakaa.

Srce - istraživanja provedena na fakultetu Aberdeen pokazuju da flavanoli, oblik antioksidansa prisutan u čokoladi s visokim udjelom kakaa, pomažu prevenciji od stvaranja uguršaka u krvi, što dovodi do srčanih bolesti. Još jedna studija, provedena u Dusseldorfu, sugerira kako konzumacija flavanola može čak i pomoći oporavku arterija oštećenih pušenjem. A prošle je godine profesor Carl Keen sa fakulteta California, izjavio kako konzumacija malih količina tamne čokolade može imati jak učinak protiv zgrušavanja krvi, kao i aspirin.

Mozak - čokolada je jedan od najboljih izvora magnezija, minerala važnog za zdravlje mozga. Istraživanje provedeno na fakultetu Cornell u New Yorku također je otkrilo da sadrži antioksidans epicatehin koji može štititi od amiloidnih plakova koji uzrokuju Alzheimerovu bolest i ostale bolesti mozga. Studija sa fakulteta Wheeling Jesuit sugerira da čokolada poboljšava pamćenje, koncentraciju i vrijeme reakcije potičući dotok krvi u mozak.

Imunološki sistem - japanska studija objavljena prošle godine navodi da fenoliksi, prirodni antioksidansi koji se nalaze u čokoladi poboljšavaju imunološki sistem, a izvještaj Udruge za istraživanja raka s Havaja iz 2009. dodaje da sastojci po imenu procijanidini, također iz čokolade, imaju isti efekt.

Dugovječnost - studija provedena na skoro 8000 studenata Harvarda tokom 18 godina, otkrila je da su oni koji su jeli čokoladu živjeli skoro godinu dana duže. Loša vijest je ta što su svi bili muškarci, a smatra se da su određene beneficije čokolade efektivnije kod muškaraca nego žena.

Naučnici sa Instituta za istraživanje hrane tvrde da pomoću moderne tehnologije mogu pretvoriti ekscentričnu ideju Willya Wonke (Charlie i tvornica čokolade) u realnost, i to bez neugodnih nuspojava. Naučnik Dave Hart vjeruje kako mogućnosti nanotehnologije nude oslobađanje okusa na kontrolirani način. Hart i njegov tim eksperimentiraju s izradom različitih nivoa okusa odovojenih bezokusnom želatinom koja sprječava mješanje. Naime, naučnici rade na nanostrukturama po imenu koloidosomi, koje se mogu koristiti za zadržavanje sastojaka. Takva otkrića mogu poslužiti za razvoj željene žvakaće gume. "Sićušne nanostrukture u gumi sadržavale bi različite okuse. Nakon određenog vremena strukture bi puknule, te u kontaktu sa slinom oslobodile okus. Zvakaća guma bi i dalje zadržala funkciju slatkiša jer ovom metodom nije moguće stvoriti osjećaj sitosti niti osigurati vitalne hranjive tvari. Hart dodaje kako će ipak proći neko vrijeme prije nego guma dospije na tržište jer "mehanizmi postoje, ali tehnika i okusi trebaju biti usavršeni."