Hladnije vrijeme kao stvoreno je za uživanje u kuhanom vinu. Jedinstven miris i okus zimskog napitka odlično se slaže s ljudskim osjetilima, a visok postotak alkohola brzo nas čini veselijima i opuštenijima. Kuhano vino uglavnom se sastoji od bijelog ili crvenog vina, šećera i začina (klinčića, cimeta,...), a sadrži između 8,8 i 13,1 promila alkohola. Kako tijelo lakše apsorbira vruće napitke, alkohol se brže nego inače iz želuca prosljeđuje u crijevo, a zatim i u krv. Jedan deci kuhanog vina obično sadrži između 80 i 100 kalorija. Doktori savjetuju da bi se kuhano vino trebalo konzumirati pretežno danju. Naime, tijelo mješavinu šećera i ugljikohidrata u kasnim satima pretvara u masno tkivo, što vrlo brzo može dovesti do nakupljanja neželjenih masnih naslaga. Iako dodatak ruma, likera ili konjaka kuhano vino može učiniti još primamljivijim, riječ je o za zdravlje vrlo opasnoj kombinaciji koja može dovesti do mučnine i vrlo ozbiljnog pijanog stanja. Također, redovno ispijanje crvenog kuhanog vina može ofarbati zube plavkastom bojom koja se tokom pripreme oslobađa iz grožđa. Za pripremu kod kuće se savjetuje korištenje "teških" vina iz južnih krajeva, a šećer i začini mogu se dodati u željenim količinama. Umjesto šećera može se koristiti i med, dok se od začina najčešće koriste klinčići, cimet, limun, limunova kora i anis. Odluka između crvenog i bijelog vina ovisi isključivo o ukusu. Prilikom kuhanja treba obratiti pažnju na temperaturu. Naime, ukoliko vino zakuha iz njega će ishlapiti alkohol i ono više neće imati željeni okus. Za nešto lakšu varijantu vina moguće je dodati i čašu obične vode ili soka.

Kuhano vino - recept

1 litra crvenog vina (suhog)
1 limun
2 cimet štangice
8 klinčića
3 velike žlice šećera

Zagrijati vino i u njega dodati narezane kriške limuna, šećer i začine te pustiti da zajedno kuha oko pet minuta. Ugasiti šporet, poklopiti lonac s vinom i ostaviti na sat vremena. Prije serviranja ponovno zagrijati.

Pogledajte zanimljive činjenice o jajima.

1. Ljuska jajeta sastoji se od kalcij karbonata, koji je također glavni sastojak antacida, spojeva želučane kiseline. Ljuska čini 9 do 12 posto ukupne težine jajeta, a sadrži pore koje omogućuju dotok kisika, te izbacivanje ugljičnog dioksida.

2. Bjelance jajeta sastoji se uglavnom od proteina albumena, a sadrži također niacin (vitamin B3), riboflavin (vitamin B2), klor, magnezij, kalij, natrij i sumpor. Bjelance sadrži oko 57 posto ukupnog udjela bjelančevina u jajetu.

3. Boju žumanceta određuje hrana koju kokoš konzumira. Što je više žutih i narančastih pigmenata u zrnju kojim se kokoši hrane, to će jasnija biti boja žumanjca.

4. Druge boje u jajetu variraju ovisno o njegovoj starosti i ostalim faktorima. Bjelanci su indikator koliko je jaje svježe. Rozi ili šareni bjelanci pokazuju da je jaje pokvareno, i takva jaja bi se trebala izbjegavati.

5. Krv koja se ponekad može vidjeti u jajetu dolazi od napuknuća male krvne žilice u žumancetu. No to ne znači da je takvo jaje nije sigurno jesti.

6. Boja kokoši određuje boju jajeta. Bijele kokoši najčešći su tip u SAD-u i izliježu bijela jaja, dok su kokoši smeđeg perja češće u Europi, pa tu prevladavaju i takva jaja. Nema neke bitne razlike u kvaliteti.

7. Potrebno je od 24 do 26 sati da kokoš izleže jaje. Ljuska jajeta stvara se u maternici kokoši. Oko 30 minuta nakon izlijeganja, proces započinje ponovo.

8. Prosječna kokoš izlegne 250 do 270 jaja godišnje. Oko 75 milijardi jaja proizvede se u SAD-u svake godine, što je 10 posto svjetske proizvodnje. Kina je pak, najveći svjetski proizvođač jaja, a godišnje ih se proizvede 390 milijardi, što je polovica svjetske proizvodnje.

9. Purice također ležu jaja, no teže ih je naći na tržištu. Purice trebaju više prostora za gnijezdo, stoga njihovo držanje nije toliko ekonomično, a također imaju i jače majčinske instinkte od kokoši.

10. Dinosaurova jaja pomagla su da se riješi stara zagnonetka što je bilo prvo. Kanadski istraživači ustvrdili su kako su jaja došla prije kokoši jer su dinosauri formirali gnijezda i lijegali jaja puno prije nego su ptice evoluirale.

Žitarice za doručak najbolji su početak svakog dana. Ipak, nisu sve žitarice zdrave, a neke vas čak mogu i udebljati. Mnoge vrste žitarica sadrže veliku količinu šećera i umjetnih tvari, a reklamiraju se kao ''najzdravije za vas''. Sve što morate učiniti jest pažljivo pročitati deklaraciju i pročitati nekoliko korisnih savjeta kako odabrati one zbilja najbolje žitarice.

Šećer!
Vjerovali ili ne, većina žitarica na tržištu sadrže i do 25 posto šećera, što ih zapravo čini vrlo nezdravim obrokom. zato pazte da odaberete one s vrlo malo šećera. Na primjer, muesli su se nekada smatrali vrlo zdravima, ali većina proizvođača u nih dodaje puno šećera. No, ako ih jako volite, postoje i nezaslađene varijante. Dodate li im svježe voće opet će biti slatki, ali i zdravi.

Bez umjetnih sastojaka
Pri odabiru žitarica nije dovoljno uzeti samo one na kojima piše ''od punog zrna''. Pogledajte i ostale sastojke, posebno umjetne boje, sol i prerađene žitarice - ovih sastojaka trebalo bi biti vrlo malo.

Vlakna
Za razliku od umjetnih tvari, važno je da vaše žitarice sadrže puno vlakana. Osim toga, uvijek je bolje odabrati one koje sadrže više vrsta žitarica poput zobi i pšenice. I sami možete napraviti svoju smjesu žitarica - u trgovinama zdrave hrane naći ćete različite vrste zobi i žitarica.

Malo masti
Neka vas ne zavara privlačno pakovanje s puno boja koje će vas odvratiti od čitanja deklaracije. Morate jako paziti koliko masti sadrže pojedine žitarice.

Orasi pomažu u smanjenju krvnog pritiska, kao i u borbi sa stresom, pokazalo je istraživanje američkih naučnika objavljeno u Journal of the American College of Nutrition. Osobe koje su jele orahe u razdoblju od tri sedmice imale su niži krvni pritisak u stresnim situacijama.Naučnici su za potrebe istraživanja koristili tri dijete - jednu s orasima, drugu s orasima i orahovim uljem i treću s orasima i lanenim uljem. Nakon svake od tri dijete ispitanici su trebali održali trominutni govor ili staviti stopalo u hladnu vodu jer obje radnje tijelo čine napetim i stresnim. Prosječni dijastolički pritisak je značajno smanjen kod onih koji su konzumirali orahe i orahovo ulje. Laneno ulje u kombinaciji s orasima nije malo utjecaja na krvni pritisak, ali je pomoglo u stvaranju antiupalnog efekta u arterijama, što bi pak moglo značajno smanjiti rizik od srčanih bolesti. "Ovo je prvo istraživanje u kojem je dokazano da orasi smanjuju krvni pritisak tokom stresnih i napetih situacija", kaže je prof. Sheila West s Državnog fakulteta Pennsylvania i dodaje kako se ovi rezultati poklapaju s nekoliko prethodnih istraživanja i pokazuju da orasi mogu smanjiti razinu kolesterola i krvni pritisak.

Prilikom konzerviranja voće i povrće se u određenom vremenskom periodu zagrijava na temperaturi između 75º C i 100º C jer pod utjecajem topline klice odumiru, odnosno steriliziraju se. Tokom procesa konzerviranja u teglama nastaje vakuum koji sprječava prodiranje novih klica, ako su staklenke hermetički zatvorene. U domaćinstvu postoje različite mogućnosti konzerviranja voća i povrća: aparat za konzerviranje s vanjskim grijačem koji radi na paru, temperaturni regulator uz koji često postoji i vremenski mjerač, na pari u posudi s toplomjerom, na toplom zraku u pećnici putem gornjih i donjih grijača.

Preduvjeti i priprema
Za konzerviranje koristite samo voće i povrće najbolje kvalitete, po mogućnosti svježe ubrano. Pripremite samo onoliko voća i povrća koliko u toku tog dana možete preraditi. Općenito morate pazite na apsolutnu čistoću svih aparata, posuda i radnih površina jer i najmanja nečistoća može pokvariti sadržaj tegli. Koristite samo besprijekorne i neoštećene staklenke i poklopce; one se mogu najbolje zatvoriti i tokom obrade neće pucati. Poklopci s gumenim prstenom moraju biti elastični. Nemojte koristiti ispucale ili oštećene gumene prstenove jer se ne zatvaraju dovoljno dobro ili pucaju kasnije prilikom otvaranja. Tegle, odgovarajuće poklopce i gumene prstenove prije svake upotrebe treba očistiti sredstvom za uklanjanje masnoće i pritom dobro isprati vrućom vodom. Tegle i poklopce ne treba brisati, već ih okrenite naopako da se ocijede na čistoj kuhinjskoj krpi. Čiste gumene prstenove, očišćene od masnoće, prije upotrebe treba kuhati 5 minuta u bistroj vodi, a zatim ih ostaviti u toj vodi sve do uporabe. Tokom konzerviranja temperaturu morate kontrolirati. U poklopcima posuda za konzerviranje može biti ugrađen toplomjer. U suprotnome, namjestite toplomjer tako da uranja u vodu.

Punjenje tegli
Prilikom punjenja voća i povrća u tegle vodite računa da ne zaprljate rubove tegli jer to sprječava kvalitetno zatvaranje poklopaca te omogućava klicama plijesni da prodru u staklenku. Tegle s okruglim otvorom punite do doljnjeg ruba, a druge staklenke napunite do 2 cm ispod gornjeg ruba. Dnom staklenke tijekom punjenja povremeno udarite o meku podlogu kako biste što kompaktnije poslagali voće. Za zatvaranje, izvadite prstenove iz vode i još mokre položite na čist rub tegle, zatim stavite poklopac i zatvorite. Pritom vodite računa da se gumeni prsten ne pomakne. Kod tegli s okruglim otvorom, prsten stavite na poklopac i postavite zajedno s poklopcem na teglu.

Steriliziranje u posudi za konzerviranje
Tegle iste veličine i zapremine poslažite na rešetkasti umetak posude (ako nemate, stavite npr. krpu). Nikada ih ne stavljajte izravno na dno posude. Posudu za konzerviranje napunite s onoliko vode koliko je potrebno da tegle budu do 3/4 uronjene u vodu. Temperatura vode za konzerviranje mora biti ista kao temperatura sadržaja tegli. Dakle, tegle s vrućim sadržajem potopite u vruću vodu, tegle s hladnim sadržajem u hladnu vodu. Okrugle tegle s patent zatvaračima možete naslagati jednu na drugu. Tada voda mora biti do 3/4 visine gornje tegle. Zatvarači zatvaraju tegle da voda izvana ne može prodrijeti u njih. Temperatura i trajanje konzerviranja propisani u receptu moraju se strogo poštivati. Navedeno vrijeme konzerviranja u receptu započinje dosezanjem navedene temperature konzerviranja. Ova temperatura mora se održavati sve vrijeme konzerviranja. Povremeno provjeravajte temperaturu na toplomjeru. Voda za konzerviranje ne smije jako zavrijeti jer će tekućina iz tegli izaći, provući se između gumice i poklopca i time spriječiti hermetičko zatvaranje.

Sterilizanje u pećnici
Lim za pećnicu stavite na dno pećnice ili na donji nivo te ga tegle (obavezno iste veličine i zapremine) poslažite u vruću vodu. Pažnja: tegle se ne smiju dodirivati. Namjestite temperaturu na 180º C, uključite gornje i donje grijače. Vrijeme trajanja sterilizacije počinje s „mjehurićima”, tj. kada se u tegli počinju stvarati mali mjehurići u kratkim razmacima. Sve do trenutka „mjehurića” u 6-litarskim teglama prođe oko 70 minuta. Namjestite temperaturu nakon postizanja „mjehurića” na temperaturu navedenu u receptu i ostavite tegle da se dalje steriliziraju na zadanoj temperaturi onoliko dugo koliko je navedeno u receptu.

Nakon zadanog vremena konzerviranja
Nakon zadanog vremena konzerviranja staklenke odmah izvadite iz vode u kojoj su se kuhale. Izbjegnite sporo hlađenje u vodi, jer to smanjuje rok trajanja, a voće i povrće će previše omekšati. Izbjegnite naglo hlađenje tako što ćete tokom hlađenja na sobnoj temperaturi staklenke prekriti ručnikom. Prebrzo hlađenje tegli može dovesti do njihovog pucanja. Patent zatvarači ili opruge ostaju na teglicama sve dok se potpuno ne ohlade jer se tek tada stvara vakuum koji će staklenke držati zatvorenima. Otvoren poklopac znači da sadržaj u tegli nije hermetički zatvoren i nije konzerviran. Otvorene tegle ne možete spremiti za kasniju uporabu, već ih odmah morate iskoristiti.

Skladištenje konzerviranih tegli
Tegle čuvajte na suhom, prozračnom i hladnom mjestu. Redovno provjeravajte da li su zatvorene. Otvorene tegle znače da se sadržaj pokvario jer su plinovi od plijesni podigli poklopac. Sadržaj odmah bacite.

Podaci prikupljeni od 500000 ljudi sugeriraju kako je česta konzumacija kafe i čaja povezana s manjim rizikom obolijevanja od glioma, najčešćeg oblika malignog tumora mozga kod odraslih. Procjenjuje se kako gliomi čine 80% svih malignih tumora mozga, napominju američki naučnici s Brown University i njihovi kolege s Imperial College London. Gliom pogađa 4-6 od 100000 žena i 6-8 od 100000 muškaraca, te prosječni cjeloživotni rizik obolijevanja iznosi 1%. Istraživači dodaju kako nisu pronašli dokaze da kafa i čaj samostalno smanjuju rizik za razvoj glioma, te ne mogu na temelju svojih rezultata preporučiti češću konzumaciju ovih napitaka. American Journal of Clinical Nutrition je objavio rezultate prikupljene tokom 8,5 godina u 10 europskih zemalja od osoba u dobi između 25 i 70 godina. U prosjeku su ispitanici koji su najčešće pili kafu i čaj imali za trećinu manji rizik obolijevanja od glioma, bez obzira na prisutnost faktora rizika poput pušenja i odmakle životne dobi. Nedavno provedeni laboratorijski eksperimenti su pokazali da kofein može usporiti rast glioma.

Napetost i stres mogu biti pogubni za navike u prehrani što se nerijetko može pretvoriti u začaranu spiralu narušavanja zdravlja. Svi koji su izloženi redovnom stresu na poslu, a pritome se i loše hrane, što je gotovo uvijek slučaj, prije ili kasnije može očekivati zdravstvene probleme. No, pravilna i zdrava prehrana može biti prvi korak vraćanja na pravi put, a uz to i smanjiti osjećaj tjeskobe i njene neugodne posljedice. Hrana kojom se možete boriti protiv stresa nije 'posebna', a u većini slučajeva niti skupa, te bi je trebalo staviti na spisak redovnih namirnica i to bez obzira patite li zbog stresa ili ne. Iako sva zdrava hrana ima pozitivan utjecaj na organizam, sljedeće namirnice sadržavaju tvari za koje se zna da umu i tijelu pomažu kod odupiranja utjecajima stresa i tjeskobe:

Zobena kaša
Ova 'prastara hrana' pomaže kod proizvodnje serotonina, hormona koji pomažu u smirivanju i borbi protiv negativnih učinaka tjeskobe. Ona u kratkom roku produžava djelovanje serotonina i to bez ikakve brige za dijabetičare jer ostavlja sasvim normalan nivo šećera u krvi.

Obrano mlijeko
Istraživanja su pokazala da žene koje četiri ili više puta dnevno piju manje masno ili obrano mlijeko imaju upola manje šansi da dožive stres povezan s PMS-om, od onih koje su mlijeko pile manje od jednom sedmično. A na kraju krajeva, svima je poznato da je čaša toplog mlijeka uistinu smirujuća.

Tamna čokolada
Fina i zdrava. Tamna čokolada sadrži visok nivo flavonoida koji tijelu pomažu u opuštanju. Još jedan odličan izvor flavonoida je čaj od kamilice. Tamna čokolada, a najbolje su one sa 70 i više posto kakaa, sadrži i brojne druge tvari koje će vam popraviti raspoloženje, ako vam već i sam okus nije dovoljan.

Sjemenke suncokreta
Sjajan su izvor folne kiseline koja tijelu pomaže u proizvodnji hormona dopamina. Taj hormon je vrlo bitan za postizanje zadovoljstva, ali i ključan za normalno funkcioniranje organizma.

Orasi
Orasi su se pokazali dobrima za spuštanje krvnog pritiska, a to je nužno osobama čija su srca pod stalnim povećanim pritiskom uslijed visokog prisustva adrenalina. No to nije sve, konzumacija oraha pokazala se toliko zdravom da nutricionisti preporučuju da se svakodnevno jede oko 40 grama tih plodova.

Borovnice
Osim što su dobre u sprječavanju i kontroli upalnih procesa, antioksidansi iz borovnica su odlična protuteža učincima kortizola, hormona stresa, u vašem tijelu te ih je također dobro u manjoj količini konzumirati svakodnevno.

Zeleno povrće
Istraživanja su pokazala da magnezij, kojeg se u većim količinama može naći u lisnatom zelenom povrću kao što je špinat, poboljšava odgovor tijela na stres.

Losos
Meso ribe, a pogotovo lososa, bogato je omega-3 kiselinama i može smanjiti razinu i učinak stresa povećanjem razine serotonina. Drugim riječima, omega-3 kiseline mogu efektivno suzbiti proizvodnju kortizola i adrenalina koji su odgovorni za izazvanje osjećaja tjeskobe. Ako ne jedete meso, odličan izvor omega-3 kiselina su sjemnke lana koje u količini od jedne čajne žličice zadovoljavaju dnevne potrebe za tim spojem.

Navedene namirnice iznimno su dobre i to ne samo za borbu protiv stresa, ali nisu čarobne i stoga morate biti svjesni kako nije dovoljno samo pravilno napuniti tanjur nego se potruditi naći pravilnu 'municiju' i boriti se protiv stresa i u svim drugim sferama života.

Ulje bijelog luka ima sposobnost prevenirati kardiomiopatiju – bolest srca koja je vodeći uzročnik smrti osoba s dijabetesom, zaključili su kineski naučnici. Istraživanje provedeno na životinjskom modelu ispitivalo je utjecaj ulja bijelog luka i kukuruznog ulja na prevenciju kardiomiopatije. Rezultati su pokazali kako ulje bijelog luka ima blagotvorno djelovanje na zdravlje srca zahvaljujući snažnim antioksidativnim svojstvima za koje je zaslužno više od 20 identificiranih spojeva. Suplementacija uljem bijelog luka dovela je do pozitivne promjene u kontrakcijima srčanog mišića zatim u signalnim aktivnostima stanica i smanjila je oksidativni stres.

Jeste li se ikada zapitali zašto vam se jede čokolada kad ste tužni? Ili zašto vas određene namirnice uspijevaju smiriti kad ste napeti i nervozni? Različita hrana djeluje na naše raspoloženje na različite načine, a naše tijelo to vrlo dobro zna. Evo prijedloga šta biste trebali jesti a što izbjegavati ovisno o tome kako se osjećate.

Pod stresom ste
Pritišću vas rokovi na poslu i čini se da ništa nećete stići obaviti. Duboko udahnite i uzmite malo sjemenki tikve, lana ili nešto oraha. Hrana bogata omega-3 masnim kiselinama vraća magnezij u organizam koji nam pomaže da se nosimo sa stresom. Ako ste pod iznimno velikim stresom, toga dana za večeru pripremite ribu.

Tjeskobni ste
Bliži se važan intervju za posao? Ili se spremate na prvi spoj? Popijte malo soka od limuna i limete ili pojedite jelo od krompira. Oni su puni vitamina C i B kompleksa koji će vam pomoći da se opustite. Izbjegavajte prženu hranu i kofein jer će samo pojačati tjeskobu. Hrana bogata proteinima poput piletine također je dobra. Proteini pomažu u stvaranju dopamina koji će vas držati budnima.

Tužni ste
Za vas je tamna čokolada. Odmah će podići raspoloženje i energiju i natjerati vas da se osjećate bolje. Hrana bogata magnezijem poput banana i marelica također nije loša za tugu. Folna kiselina koju možete konzumirati preko špinata ili čaše soka od narandže također će vas oraspoložiti.

Ljuti ste
Kako biste držali svoj gnjev pod kontrolom jedite hranu koja ima osvježavajući i rashladni učinak - krastavce ili jogurt. Čaša hladnog mlijeka također nije loš izbor. Izbjegavajte gazirana pića i alkohol jer oni samo pojačavaju bijes. A to sigurno ne želite, zar ne?

Nova studija na životinjskom modelu daje direktne dokaze kako unos borovnica štiti od kardiovaskularnih bolesti sprječavajući otvrdnuće arterija. Prehrana „začinjena“ prahom sušenih borovnica, koji je ekvivalentan količini od pola šoljice svježih borovnica, smanjuje aterosklerotske lezije za oko 40 do 60 % u usporedbi sa prehranom u koju nisu uključene borovnice. Ateroskleroza je vodeći uzročnik dva oblika kardiovaskularnih bolesti – srčanog i moždanog udara. Autori studije su naglasili kako su potrebna dodatna istraživanja koja bi razjasnila za sada nepoznat mehanizam djelovanja borovnica i koja bi odgovorila na pitanje da li bi uzimanje blagotvornih borovnica u mladosti moglo pomoći spriječiti razvoj ateskleroze u kasnijoj dobi. U svjetlu epidemije dječje pretilosti u svijetu, rana prevencija kardiovaskularnih bolesti je od velike važnosti, dodali su autori.