Priprema
Samo tačno izmjereni sastojci garantiraju optimalan rezultat prilikom konzerviranja. Količine koje se navode u receptima važe za već pripremljeno voće. Nemojte pripremati velike količine odjednom (maksimalno duplu količinu sastojaka, vidite preporuku na ambalaži) jer veće količine podrazumijevaju duže vrijeme kuhanja, slabije prokuhavanje smjese, gubitak vitamina, a time i nedovoljnu čvrstoću rezultat pripremljenog voća, kao i lošiju boju.

Za kuhanje vam je potreban veliki lonac, po mogućnosti od plemenitog čelika. Najbolje je lonac napuniti do pola kako bi se spriječilo da smjesa iskipi. Osim lonca, potrebna vam je kuhača, kutlača za skupljanje pjene, kutlača za sipanje i po mogućnosti lijevak. Tokom procesa kuhanja neprestano miješajte kuhačom kako smjesa ne bi zagorjela i kako bi isparila dovoljna količina tekućine. Kod voća bogatog bjelančevinama (npr. jagoda) treba ukloniti pjenu jer ona može utjecati na izgled i trajnost pripremljene namirnice.

Što je proba želiranja?
Proba želiranja pokazuje da li će pripremljena voćna smjesa za vrijeme hlađenja dobiti neophodnu čvrstoću, odnosno da li će se moći u dovoljnoj mjeri želirati. Za probu jednostavno uzmite 1-2 kašičice vruće kuhane smjese i stavite je na tanjirić koji ste prethodno oprali pod hladnom vodom ili ostavili neko vrijeme u frižideru. Ako se proba želiranja počne zgušnjavati, odnosno želirati, ostatak pekmeza, džema ili marmelade dobit će neophodnu čvrstoću u teglama. Ako želite veću čvrstoću, jednostavno u gotovu kuhanu smjesu umiješajte jednu vrećicu limunske kiseline, ponovite probu želiranja, pa tek onda sipajte smjesu u tegle. Proces želiranja može potrajati do 7 dana. Vrlo je važno voditi računa o maksimalnoj čistoći prilikom obrade voća, ali i kod posuda koje koristite jer i najmanja nečistoća može dovesti do prijevremenog kvarenja konzerviranih namirnica. Marmelade, džemovi, pekmezi i želei mogu se nakon kuhanja doraditi dodatkom konjaka, viskija, likera, ruma ili voćne rakije. Do 3 kašičice ne utječu na želiranje, a ako dodajete veće količine, za toliko umanjite količinu voća ili soka. 
Najbolje tegle su one koje imaju poklopce na navoj s obloženom unutrašnjom površinom. Tako će konzistentnost, aroma i prirodna boja ostati očuvani. Poklopci na navoj sprječavaju isušivanje te napad mikroorganizama. Folija za konzerviranje, prozirna folija ili aluminijska folija ne pružaju dovoljno trajnu zaštitu. Marmelade, džemovi i želei odmah se nakon kuhanja lijevaju u pripremljene, čiste staklenke pomoću kutlače ili lijevka. Rub staklenke mora biti čist prije nego što stavite poklopac. Odmah okrenite staklenke i ostavite ih oko 5 minuta na poklopcu. Tako će mala količina zraka koja je ostala u njima proći kroz vruću konzerviranu namirnicu i postati sterilizirana. Na ovaj način ćete najbolje zaštititi vaše pekmeze, džemove, marmelade i želee od kvarenja.
Čuvajte vašu zimnicu na hladnom i tamnom mjestu. Tako ćete je prije svega zaštititi od promjene boje, a proces želiranja može se odvijati bez smetnji. Otvorene tegle najbolje je čuvati u frižideru jer se prilikom vađenja sadržaja iz njih narušava čvrsta struktura džemova, marmelada i ostalog tako da voćni sok može izbiti na površinu. Imajte na umu da se trajnost kuhane smjese smanjuje dodavanjem masnih sastojaka poput oraha, kokosovog brašna ili nekuhanih začina poput listića mente ili matičnjaka.

American Journal of Clinical Nutrition je objavio rezultate istraživanja provedenog u SAD koji pokazuju kako veliki broj djece pije manje vode od preporučene količine. Ovisno o dobi, manje od minimalnih dnevnih preporučenih količina vode pije 40 do 85 % dječaka i 46 do 90 % djevojčica.
Naučnici upozoravaju kako već blaga dehidracija može utjecati na niz fizioloških funkcija te prouzrokovati umor, slabost i glavobolje. Uz to, neodgovarajuća hidracija je povezana sa slabljenjem kognitivnih i mentalnih sposobnosti. U istraživanju provedenom uz sudjelovanje 3978 ispitanika starih između 2 i 19 godina je utvrđeno i kako djeca veliki dio vode unose putem zaslađenih napitaka, te da djeca koja piju najviše vode u prosjeku piju najmanje ovakvih napitaka te jedu najmanje tzv. brze hrane bogate kalorijama.

• Želite li poslužiti malo drukčiju supu, možete je oplemeniti dodavanjem ribanog parmezana ili drugog tvrdog zrelog sira.
• Za odličan okus uz malo truda umiješajte omiljene začine u omekšani maslac, ohladite ga i prema potrebi dodajte malo mesu ili povrću.
• Jagode (svježe) se obično serviraju poprskane sa malo finog šećera, ali sa dodatkom vrlo malo finog bibera (po mogućnosti od svježih zrna) okus jagoda će biti poboljšan.
• Jabuke su veoma kisele i mora im se dodati šećer prilikom kuhanja. Većina ljudi dodaje oraščić i cimet u jela sa jabukama, ali ekstrakt vanile dodaje dubok nivo okusa koji većina ljudi ne može da prepozna ali će ga veoma cijeniti.
• Dodajte ljutoj papričici čokoladu. To oplemenjuje okus mesa, a daje jaku notu ljutim papričicama. Ovo je dobro poznat trik na jugu gde je pravljenje chili-a uobičajeno.
• Kada pripremate krompir dodajte mu malo oraščića, jelo će biti neobično, ali vrlo ukusno. Ovaj trik možete koristiti u pripremanju gotovo svih jela s krompirom.
• Grana i lišće paradajza su zaslužni za sve mirise koje on posjeduje, a vi se, prilikom dodavanja paradajza kuhanim jelima možete poslužiti trikom i u jelo ubaciti lišće paradajza. Dobit ćete mnogo jači okus paradajza.
• Kada pečete nešto sa čokoladom dodajte malo kafe - to povećava okus čolokade.
• Kada pripremate paradajz, koristite šećer, a ne so. Paradajz je već kiseo i dodavanjem soli on dobija još kiseliji ukus. Šećer ubija kiselinu i povećava okus paradajza. Paradajz je, prije svega, ipak voće.
• Dodajte prstohvat soli u kafu da povećate njen okus - ovo je praktično za sva jela (uključujući i slatka jela koja se serviraju sa pudingom). Samo mali prstohvat soli je dovoljan da napravite savršen espresso.

• U krušne mrvice možete umiješati malo sezamovih sjemenki, so, biber ili sušeno začinsko bilje. Meso ili povrće koje namjeravate panirati umiješajte u takve mrvice i jelo će biti ukusnije.
• Čokolada se obično rastapa u zdjeli iznad vruće vode, no jednako učinkovita bit će i mikrovalna pećnica. Možete ju upotrijebiti i za omekšavanje maslaca na brzinu.
• Meso se može pri pečenju skupiti, odnosno naglo smanjiti. Da biste to izbjegli, trebate ga najprije naglo popržiti, zatim pirjati desetak minuta s dodatkom malo vode i tek tada staviti u pećnicu i peći.
• U jednostavnim salatama od mrkve, rotkve ili sirovog celerova korijena poželjno je umjesto octa upotrijebiti limunov sok. U zelenoj salati ocat se uvijek može zamijeniti limunovim sokom, a uz gorke salate poput endivije i radiča odlično se slaže aromatizirani ocat, npr. onaj od maline.

Postoje namirnice koje su pravi izvor zdravlja i koje bi trebale biti sastavni dio našeg svakodnevnog jelovnika. Pokušajte bar jednom u danu zdravu namirnicu ukombinovati u svoju prehranu.

Maslinovo ulje - ono predstavlja zdravu masnoću, koja zbog sadržaja fenola štiti krvožilni sistem. Maslinovo ulje smanjuje loši, a povećava dobri kolesterol.

Bijeli luk - od davnina je poznato djelovanje bijelog luka na bakterije, viruse i gljivice, pa ga često nazivaju i prirodnim antibiotikom.

Brokula - istraživanja su pokazala da brokula sadrži supstance koje sprječavaju nastanak velikog broja tumora, kao što su tumori dojke, pluća i debelog crijeva.

Pahuljice - Zajedno sa jogurtom, pahuljice su idealan doručak. Bogate su zdravim vlaknima kao i supstancama koje sprječavaju nastanak akni. (Provjerite količinu soli na deklaraciji)

Sjemenke - Vlakna u sjemenkama suncokreta, tikve i lana dokazano snižavaju krvni pritisak i nivo kolesterola u krvi.

Čaj - Zbog bogatstva antioksidansima, samo jedna šalica čaja svakoga dana smanjuje rizik nastanka bolesti arterija za čak 46%.

Jogurt - Osim kalcija koji je neophodan za zdravlje koštanog sistema, jogurt sadrži probiotike, dobre bakterije koje čuvaju zdravlje crijeva.

Cimet - Osim što je aromatičan, ovaj začin je izuzetno zdrav. Dokazana je njegova uloga u regulaciji nivoa šećera u krvi kod dijabetičara, kao i protuupalno djelovanje, odnosno eliminacija bakterije Escherichia coli.

Borovnice - Izrazito su bogate antioksidansima koji čuvaju naše srce, a također nas čuvaju od čestih upala mokraćnog mjehura sprječavajući bakterije da se pričvrste za njega.

U svakodnevnoj prehrani sve češće koristimo mirisne začine kojima oplemenjujemo i najjednostavnija jela. Bez obzira je li riječ o slanom obroku ili ukusnom desertu, ove nam biljke pomažu u održavanju zdravog i vitalnog tijela. Povoljan utjecaj na cirkulaciju, imunitet, jetru te probavne organe bilježe mnoge od njih koje spravljanje hrane čine zamamno mirisnim procesom. No, neki od začina nam također pomažu i pri topljenju kilograma.

1. Cimet
Jedna čajna kašičica cimeta dnevno snižava nivo šećera u krvi i potiče lakšu probavu ugljikohidrata. Također snižava LDL (loš kolesterol) od sedam do 27 posto i kolesterol u cjelosti između 12 i 26 posto. Njegova dodatna prednost je smanjivanje mogućnosti pojave metaboličkog poremećaja uočenog u slučaju pred-dijabetesa. Ali niti s ovim mnogima omiljenim začinom toplog mirisa ne treba pretjerivati. Sastojak u njemu sadržan, spoj kumarin u prevelikim količinama može uzrokovati oštećenje jetre.
2. Cayenne paprika
Ova vrsta papričice u sebi sadrži komponentu capasaicin koja joj daje pikantnu aromu te je čini prvim prirodnim sastojkom koji može potaknuti živčani sistem da podigne tjelesnu temperaturu. Ukoliko niste ljubitelj začinjenog okusa, ovaj korisni sastojak možete konzumirati i u obliku tableta.
3. Crni biber
Uz so, biber je najčešći začin u smočnicama i najmanje ambicioznih 'kuhara'. Ove samljevene crne kuglice poboljšavaju probavu i potiču apsorpciju hranjivih tvari. Njihov glavni sastojak piperin zaslužan za papreni okus ovog začina, ubrzava metabolizam. Ako želite tu korisnu osobinu bibera iskoristiti u najvećoj mjeri, najbolje je upotrijebiti svježe mljevenog.
4. Sjemenke gorušice
Kao i svi ostali začini na ovoj listi, sjemenke od kojih se proizvodi senf ubrzavaju sagorijevanje hrane. Samo nekoliko sati nakon konzumacije obroka metabolizam se ubrzava za 20 do 25 posto što znači da u obroku od 750 kalorija sagorijeva njih 45.  5. Đumbir
Osim naglašenih dijuretičkih osobina, ovaj neugledni gomoljasti korijen je prozvan tonikom za cijeli probavni sistem. Pojačava probavu i preradu hrane u želucu te djeluje kao jak antiseptik koju uravnotežuje crijevnu floru.

Ako za njega već niste čuli, iznenadit će vas podatak da se čak 99% kalcija u našem tijelu nalazi u kostima i zubima.

Tačnije, od ukupne mase kalcija koja iznosi 1200 grama, u zubima se nalazi 7 grama. Prema istraživanju američkih naučnika, da bi se smanjio rizik od razvitka periodontalnih bolesti, u organizam je potrebno unositi najmanje 800 grama kalcija na dan. Rezultat tog istog istraživanja dokazuje da su žene koje su unosile upravo preporučenih 800 grama kalcija na dan imale zdravije zube od svih ispitanih žena. Kod onih čiji je unos kalcija u organizam bio manji od 500 grama na dan, rizik od periodontalnih oboljenja bio je uvećan za čak 54%. Osim što je izvrstan izvor kalcija, mlijeko je bogato i mliječnim šećerom. Mliječni šećer ima najslabije kariogeno djelovanje od svih šećera i upravo zbog toga mlijeko ne izaziva pojavu karijesa. U tome mu također pomaže i prisutnost zaštitnih faktora - kalcija, fosfora i bjelančevine kazeina. Najnovije studije pokazuju kako mala djeca koja konzumiraju jogurt imaju nižu prevalenciju zubnog karijesa.

Kina se nalazi na istoku Azije, na zapadnoj obali Tihog oceana. Graniči s Korejom, Mongolijom, Rusijom, Kazahstanom, Kirgistanom, Tadžihistanom, Afganistanom, Pakistanom, Indijom, Nepalom, Butanom, Laosom i Vijetnamom. Prema kineskom vjerovanju, uzimanje hladnih pića za vrijeme jela se ne preporučuje iz zdravstvenih razloga.

Izuzetna raznolikost kineske kuhinje stvorena je kroz dugu i uzbudljivu historiju. Sa svakom novom dinastijom rađani su i novi recepti, uvođene nove namirnice i začini, otkrivane originalne tehnike, no svoj je vrhunac umijeće pripremanja hrane dostiglo za vladavine dinastije Qing (1644. - 1911.). U tom je razdoblju (1714. za rođendan tadašnjeg cara) osmišljen i Man Han Quan Xi - nevjerojatno raskošan banket koji se sastojao od 108 vrsta jela (fuzija mandžurijske i han-kineske kuhinje), pri kojem se prejedalo 3 puna dana. Man Han je prerastao u tradiciju, a ukinut je tek nakon osnutka Narodne Republike Kine, 1911. godine.

Karakteristike kuhinje
Kineska kuhinja mnogo toga dijeli s kulinarskim nasljeđem ostalih dijelova Istočne Azije, posebno japanskom, singapurskom i vijetnamskom kuhinjom. Originalno, jela se na sto donose u tanjirima koji se slažu po sredini stola, a okupljeni oko stola slobodno štapićima uzimaju iz zajedničkih posuda. Geografske i kulturološke razlike podijelile su kinesku kuhinju u glavnih "8 kuhinja" (prema mjestu nastanka) "4 okusa" (slano, slatko, kiselo i ljuto), no postoje i podjele prema regijama (sjeverozapadna kuhinja, mandarinska, jiang-huai, sjeveroistočna, kantonska, chiuchow, hakka, hunan, šangajska, sečuanska, fidžijska, yunnan i hainan; hongkonška, macanska, tajvanska i nanyang).

Najpoznatije su sečuanska (jača, intenzivno začinjena hrana, puno riže, bambusa, fermentirane soje, citrusa i gljiva, čilija, češnjaka i đumbira pripremljenih prženjem, pirjanjem i kiseljenjem) i kantonska (sofisticirana, lagana i osvježavajuća kuhinja s obiljem svježe ribe, voća i povrća pripremljenog pečenjem, prženjem, kuhanjem, parenjem ili kao stir-fry). Hladnim sjevernim dijelovima koji zadiru u Mongoliju od ribe je pristupačnija janjetina i ovčetina, a od riže – pšenica, zob i tjestenina. Predio Hunana s ekstremno hladnim zimama poznat je po vrlo začinjenoj, ali ukusnoj hrani.

Privlačno posluživanje
Klasično kinesko jelo slaže se od dva glavna dijela u kojima glavnu ulogu imaju ugljikohidrati (riža, rezanci ili mantou, pareni kruščići), a sporednu riba, povrće ili meso, koji se javljaju tek u ulozi priloga. Riža je, svakako, gotovo neizbježna, no može se dogoditi da je tokom, primjerice, formalne večere vidite eventualno na kraju, a možda i uopće ne. Kruta jela jedu se štapićima: namirnice se prije obrade sjeckaju na komadiće i potrebno je tek malo vježbe za ovladavanje ovim priborom. Riba se obično kuha ili ispeče cijela, tako se i poslužuje, a jede se također štapićima. Supe se jedu širokim i plitkim, najčešće keramičkim kašikama. Tradicionalno se upotreba noževa i vilijuški za stolom smatrala barbarskom jer su doživljavani kao oružje. Jela dobivena kuhanjem u vodi, kuhanjem na pari, prženjem, pečenjem ili pohovanjem poslužuju se u zasebnim posudicama, što može biti posebno atraktivno. Originalno, jela se na sto donose u tanjirima koji se slažu po sredini stola, a okupljeni oko stola slobodno štapićima uzimaju iz zajedničkih posuda. Ovakav, prilično nehigijenski pristup savremene kineske porodice ipak mijenjaju za zapadnjački način posluživanja, pa u zajedničke posude prilože i pribor za stavljanje u tanjir. Jedino će zdjelice s rižom na sto stići zasebno, za svakog gosta po jedna. U ulozi domaćina, Kinezi će vam u znak gostoprimstva poslužiti neka od jela vlastitim štapićima, što doista može djelovati neobično. Slatki deserti na kraju obroka također ne spadaju u uobičajen kineski jelovnik. Vjerojatnije je da će se slatko jelo (kao, na primjer, pečeno voće sa sirupom) naći usred obroka, zajedno s ostalim prilozima, no ta se praksa mijenja u zapadnjačkim restoranima, gdje voće ili pohovani sladoled dolaze na kraju. Prema kineskom vjerovanju, uzimanje hladnih pića za vrijeme jela se ne preporučuje iz zdravstvenih razloga, stoga će vam radije ponuditi vrući čaj ili vruću vodu. Cha, tj. čaj, u Kini se pije od pamtivijeka. Njime se oduvijek i liječilo, ali je svojedobno služio i kao sredstvo plaćanja. Zeleni, crveni i crni, kao i hiljade vrsta između njih, piju se za sve prigode, a najpoznatiji na europskim stolovima su crni oolong, zeleni Dragon Well i crveni keemun.

Kuharske metode
Vladanje kuharskim metodama odlučujuće je za konačni uspjeh jela. Vještina ovladavanja temperaturom presudna je za postizanje vrhunskih rezultata. Iako se koristi i kuhanje, parenje, pečenje, pirjanje, prženje, tipično kineska metoda je stir-fry, to jest, brzo prženje sitno narezanih namirnica na zagrijanom ulju u woku.

Harmonija yina i yanga
Od savršeno pripremljenog jela očekuje se da zadovolji puno više no samo osjetilo okusa: boje trebaju biti ugodne oku, komadići nasjeckani na jednake dijelove, a cijela kompozicija primamljivog mirisa. Okusi i teksture trebale bi se tokom obroka dinamično izmjenjivati: hrskavo i nježno, suho i sočno, blago i začinjeno...

Simbolika
Kaže se da "nebo voli ljude koji dobro jedu". Kuhinju ponekad uspoređuju i s francuskom, ponajviše zbog filozofije: malo, ali dobro. U kineskoj kulturi, hrana ne znači samo utaživanje gladi, već je i sredstvo za postizanje zdravlja te umjetnost puna simbolike, što je posebno uočljivo za vrijeme održavanja festivala ili, primjerice, proslave Nove godine. Tada će poslužiti cijelu ribu i crne alge koje predstavljaju bogatstvo, zgusnuti grah koji donosi veselje, piletinu za dobar brak, jaja za plodnost, i tako dalje.

Da ne uvrijedite domaćina
Uputstva za pristojno ponašanje za kineskim stolom:
* nemojte zabosti štapiće uspravno u posudicu s rižom – to se radi samo na pogrebu
* nos čajnika okrenite tako da ni na koga ne pokazuje
* lupkate li štapićima o tanjir ili zdjelicu, uvrijedit ćete domaćina.

Poznat vam je onaj osjećaj kada vas obuzme strašna želja za slatkim? Ili za nekom slanom grickalicom? To je više od gladi. To je gotovo animalna potreba koja otkriva puno toga o nama.

Na svijetu ne postoji čovjek koji u određenom trenutku života nije osjetio žudnju za tačno određenom hranom slanom, slatkom, kiselom ili ljutom. Kod nekih se to događa češće, a kod nekih rjeđe.

Žudnja za slanim
Tijelo: Ako maštate o slanom, možda vam nedostaje minerala u organizmu.
Osobnost: Takvi ljudi vjeruju da njihovu sudbinu određuju vanjske okolnosti i utjecaji, a ne oni sami.

Žudnja za slatkim
Tijelo: Za čokoladom i ostalim slatkišima posežemo jer se od toga dobro osjećamo. Poznato je da čokolada potiče ispuštanje serotonina – hormona zaslužnog za dobro raspoloženje. Osobnost: Ovisi o tome koju vrstu slatkiša volite, ali uglavnom je riječ o ljudima koji se vole zabavljati i družiti. Jednom rječju to su ljudi koji znaju uživati u životu.

Žudnja za začinjenim
Tijelo: Ako se teško smirujete i često ste napeti, moguće je da vaš organizam ima potrebu za vatrenom hranom od koje ćete se osjećati kao da ćete početi bljuvati vatru.
Osobnost: Ljudi koji vole začinjeno skloni su perfekcionizmu. Vole red i disciplinu, a ne vole gubljenje vremena. Uživaju i u sitnim detaljima.

Žudnja za slatkim i slanim istodobno
Tijelo: Ako primijetite da žudite za kombinacijom slatkog i slanog, znajte da vašem organizmu nedostaje glukoze i natrija. Osobnost: Takvi ljudi najviše uživaju u vlastitoj privatnosti. Vrlo su kreativni, ali svoje djela i ideje vole sačuvati za sebe jer su skloni samoći.

Višegodišnja istraživanja pokazala su da je ova grupa namirnica najbolji prijatelj svih dijeta. Ona uključuje žito, zob, smeđu rižu te hljeb ili druga jela napravljena od njih. Jela bogata cjelovitim žitaricama pomažu vam ostati vitkima, a što je najvažnije vlakna vam daju dugotrajan osjećaj sitosti. Njihov nizak indeks koji označava utjecaj različitih ugljikohidrata na razinu šećera u krvi pridonosi lijepoj slici o ovoj prehrambenoj skupini. Raspon pozitivnog utjecaja na zdravlje širi se u različitim pravcima. Od prevencije dijabetesa, srčanih oboljenja, raka, visokog tlaka sve do zaštite desni. Cjelovite žitarice usko sarađuju s vitaminima, mineralima te raznim hemijskim procesima u tijelu kako bi vam omogućile zdraviji rad probave, a time i bolji izgled. Na tržištu su poznati i mnogi preparati koji zamjenjuju "obične" cjelovite žitarice, ali zašto biste bacali novac kad vam obična smeđa riža može pomoći u jednakoj mjeri? Poznat je i dobar učinak ove vrste namirnica na mozak. Šaka smeđe riže poboljšava pamćenje pa se posebno preporučuje starijim osobama. Dakle, bacite se na ovu vrstu prehrane i osjećat ćete se sito, zdravo i pametno.