Omega 3 kiseline

Masne kiseline iz morske hrane pomažu u suzbijanju hroničnih upala i upalnih bolesti (reumatoidni artritis, astma), prevenciji kardiovaskularnih bolesti (infarkt, iktus), neurodegenerativnih bolesti (Alzheimer, Parkinson), poboljšavaju pamćenje i pomlađuju tijelo. Prema autorici knjige "Omega dijeta", Artemis P. Simopoulos, Omega 3 masne kiseline ribljeg porijekla utječu na mozak na način da popravljaju raspoloženje i pojačavaju samosvjesnost kod zdravih osoba. To automatski utječe na osobe da se osjećaju energičnije i zdravije pa samim time i mlađe. Najjači protuupalni efekt imaju masne kiseline iz masne ribe hladnih mora poput lososa i tune koje su i same prepune Omega 3. Dobra vijest za one kojima je sam spomen ribe mučan je da Omega 3 masnih kiselina ima i u biljkama zelenih listova, orašastim plodovima i uljanoj repici. Za dnevne potrebe organizma dovoljno je da pojedete 4 oraha dnevno pa nemojte pretjerivati s kolačima od oraha.

Bjelančevine

Ključna sastavnica prehrane koja postaje najbitnija nakon 40-te godine kada tijelo počinje gubiti mišićnu masu čak do 1% godišnje. Taj gubitak usporava metabolizam, što omogućava kilama da se lakše gomilaju gdje im nije mjesto. Višestruki udarac na vaše tijelo: dodatne kile ugrožavaju vaše zdravlje, a smanjenje mišićne mase može poremetiti tjelesnu homeostazu, povećati mogućnost pada, smanjiti životnu energiju kao i sposobnost tijela da se samo liječi od bolesti i nesreća. Da biste ojačali svoju mišićnu masu i metabolizam (kao i da biste se osjećali sito nakon jela - dodatni plus bjelančevina), stručnjaci preporučuju puno pilećih i purećih prsa - naravno bez kožice, juneće i svinjske odreske, jaja, grahorice i morske plodove. Nemojte zaboraviti na mliječne proizvode bogate bjelančevinama: minerali iz manje masnog mlijeka i jogurta (posebno se to odnosi na kalcij i fosfor) pomažu u održavanju dobroga krvnog pritiska i čvrstih kostiju. Nešto važno: kalcij se ne ugrađuje u kosti ako ne uzimate dovoljno bjelančevina, a dosadašnje preporuke od 140 g na 66 kilograma za ženu su premale. Prema tvrdnjama doktora medicine iz Omahe koji rade na projektu Hrana koja pomlađuje, trebali biste uzimati 308 grama na tu kilažu dnevno. Razlog više da zagrabite dodatno u jogurt: svakodnevno jedenje barem 1/4 šoljice jogurta smanjuje do 60% bolesti desni i do 50% od gubitka zuba prema japanskom istraživanju objavljenom u renomiranom stomatološkom časopisu Journal of Periodontology. Smatra se da je taj učinak vezan uz probiotik iz jogurta jer ga u većini drugih mliječnih produkta nema. Koliko je osmijeh važan za mlađi i zdravi izgled, ne treba posebno napominjati.

Plodovi prirode

Već je odavno poznato da punjenje tanjura povrćem i voćem blagonaklono djeluje na gubitak težine - niskokalorični su, bogati hranjivim vrijednostima i stvaraju osjećaj sitosti. No, najnovija istraživanja pokazuju da neki od njih imaju izvrsne rezultate u očuvanju mladolikosti stanica, a time i cjelokupnog izgleda. Vjeruje se da, na primjer, borovnice imaju učinak na pojačavanje pamćenja no, zna se da su sve vrste bobičastog voća pune antioksidansa. To znači da se bore protiv slobodnih radikala, molekula koje izazivaju oštećenje stanica i povezane su s hroničnim upalama. Za razliku od upale koja dolazi kad iščašimo zglob ili tome slično, ove upale pomalo i trajno djeluju na naše stanice te ih iscrpljuju čineći ih starijim. Slobodni radikali mogu dovesti i do ozbiljnih bolesti poput raka, srčanih bolesti, dijabetesa, Alzheimera, artritisa i osteoporoze. Dakle za mlađi izgled - u borbu protiv radikala do smrti! Bonus za bobice: prepune su vitamina C - još jednog jakog antioksidansa koji će vam pomoći u održavanju vaše kože glatkom boreći se protiv radikala koji ju oštećuju. Da biste ostali mladoliki i dobrog vida, punite svoje tanjire špinatom i drugim povrćem tamnog mesnatog lista. Takvo povrće je vrhunski izvor luteina i zeaksanatina, biljnih pigmenata koji štite vaše oči od štetnog utjecaja UV zraka (a samim time i bora oko očiju). Lisnato povrće također je bogato i vitaminom K koji igra važnu ulogu u očuvanju kostiju i sprječavanju lomova.

Novo američko istraživanje je pokazalo da su određeni okusi žvakaćih guma učinkovitiji od drugih u reduciranju negativnih učinaka nikotinske apstinencije. Poznato je da se tokom odvikavanja od pušenja često pojavljuju simptomi poput anksioznosti, disforije i napetosti. Upravo te simptome umanjuje žvakanje žvakaćih guma, a posebice određenog okusa. Okusi koji su - za razliku od peperminta - bili uspješni u procesu odvikavanja od nikotina, jesu vanilija i pečena jabuka. To je pokazalo istraživanje sa fakulteta u Texasu i Oklahomi, provedeno na 49 studenata koji su tokom četiri sedmice apstinirali po 48 sati sedmično (u komadu) od cigareta, te u tom periodu žvakali žvakaće gume različitih okusa. Ovakvo otkriće je svijetla točka u borbi protiv nikotinske ovisnosti, s obzirom na jednostavnost primjene, široku dostupnost i nisku cijenu.

Studija provedena u SAD na University of North Carolina sugerira kako unos dovoljnih količina magnezija može prepoloviti izglede za razvoj dijabetesa tipa 2. Naučnici u časopisu Diabetes Care pišu kako ovi nalazi pojašnjavaju dobro poznati pozitivan učinak konzumacije proizvoda od integralnog zrna, inače bogatog izvora magnezija. Po njihovom mišljenju, ovakav utjecaj magnezija je posljedica njegovog utjecaja na funkcioniranje nekoliko enzima ključnih za prerađivanje glukoze u organizmu. Novi su podaci prikupljeni od 4497 ispitanika koji su na početku 20-godišnjeg istraživanja bili u dobi između 18 i 30 godina te nisu imali dijabetes. Utvrđeno je kako osobe koje unose prosječno 200 miligrama magnezija na svakih 1000 konzumiranih kalorija imaju prosječno 47% manje izglede za razvoj dijabetesa tipa 2 tokom posmatranih 20 godina.

U savremenim industrijskim uslovima proizvodnje jogurta, mlijeko se pasterizira (kako bi se osigurala zdravstvena ispravnost proizvoda), zatim slijedi homogenizacija (kako bi se spriječilo izdvajanje mliječne masti) te se, naposljetku, pri temperaturi od 37 °C do 45 °C dodaju bakterije mliječno-kiselog vrenja. Tokom procesa fermentacije, bakterije mliječno-kiselog vrenja fermentiraju mliječni šećer (laktozu) u mliječnu kiselinu, pri čemu se dobiva karakterističan okus i konzistencija jogurta. Jogurt se zatim hladi kako bi zadržao svježinu i ostale karakteristike svojstvene samo njemu. Mljekarske kulture proizvedene u strogo kontroliranim industrijskim uslovima jamče kontinuiranu kvalitetu i zdravstvenu ispravnost. Zahvaljujući kvaliteti mlijeka od kojeg se pripremaju, savremenoj tehnologiji u preradi mlijeka i proizvodnji jogurta te visokim higijenskim standardima, jogurt danas ima duži vijek trajanja. Ako se čuva u hladnim uslovima pri temperaturi od 4 °C do 8 °C, neotvoren jogurt može trajati i do trideset dana. Važno je znati da konzumiranje jogurta poboljšava ravnotežu crijevne mikroflore te se posebno preporučuje u slučaju proljeva i nadraženosti debelog crijeva, a dugotrajnijom konzumacijom jača se prirodni imunitet organizma na patogene bakterije. Uz to, bogat je kalcijem te pomaže u prevenciji osteoporoze, a i odlična je alternativa za sve osobe koje pate od netolerancije na mliječni šećer (laktozu). Uz tradicionalni čvrsti tip jogurta, bogatog i blago kiselkastog okusa, sve popularniji su i tekući jogurti u plastičnim bočicama s čepom, praktični za svakodnevnu, brzu konzumaciju, u skladu s vašim životnim tempom.

Vitamin A održava transparentnost rožnice i sudjeluje u konverziji svjetlosne energije u živčane impulse koja se događa na mrežnici, stoga se za dobar vid, zbog sadržaja vitamina A, preporuča redovno konzumiranje mlijeka i mliječnih proizvoda.

Mrežnica, uprkos činjenici da sadrži tek hiljaditi dio ukupne količine vitamina A, ima ključnu ulogu u osjetu vida. Ako su, kojim slučajem, zalihe vitamina A u organizmu siromašne, korištenjem vida noću, u najekstremnijim slučajevima, može doći do simptoma noćnog sljepila, odnosno sporog oporavljanja očiju nakon bljeska svjetlosti u mraku ili slabijeg vida pri prigušenom svjetlu. Upravo je početni simptom manjka vitamina A u tijelu - noćno sljepilo. Redovnom konzumacijom mlijeka i mliječnih proizvoda koji su, uz meso, ribu i jaja, bogat izvor vitamina A, pomažemo očuvanju dobrog vida te zdravlja svojih očiju. Zastrašujući je podatak da u nerazvijenim, siromaštvom i glađu pogođenim zemljama, godišnje više od pola miliona djece predškolske dobi izgubi vid zbog nedostatka vitamina A.

Vinski ocat jedan je od najprirodnijih djelotvornih oružja za borbu protiv prekomjernih kilograma. Mnogi su od nas više puta čuli kako se masnoća u krvi uspješno liječi najprirodnijim jabučnim octom, naučnici iz Japana ovih su dana dokazali kako je vinski ocat jednako dobar, ako ne i bolji lijek protiv masnoće. Istraživanje provedeno u Japanu pokazalo je da octena kiselina ubrzava razgradnju masti u organizmu za 10 posto. Vinski se ocat u pravilu koristi za pripravljanje salata i raznih jela, ali je odavna poznat narodni lijek za razne bolesti i ozljede. Kako mu ime i govori stvara se od vina, bijelog ili crnog, a što je vino kvalitetnije i ocat je bolji.
Samom se vinu pripisuje ljekovitost u doziranju jedne čašice dnevno koliko je potrebno popiti, ako imate kardiovaskularna oboljenja. Crno vino sadrži resveratrol, tvar koja sa nalazi u crnom vinu i čemu ono zahvaljuje svoju boju, a ima snažno antioksidativno djelovanje, a prenosi se i u ocat. Vinski ocat obiluje elementima u tragovima koji su nam potrebni u svakodnevnoj ishrani: kalcij, magnezij, kalij, fosfor, željezo i bakar. Vinski se ocat od davnina koristi kao začin, ali i konzervans jer je poznat po svom antiseptičkom i protuupalnom djelovanju jer je prirodni dezinficijens protiv bakterija. Studija objavljena u naučnom magazinu Journal of Agricultural and Food Accumulation ješ je jednom dokazala kako je vraćanje korijenima i onome što su jeli i konzumirali naši djedovi i bake najzdravije što možemo učiniti za naše tijelo. Ne zaboravimo kako je ocat oduvijek bio prvoklasan lijek za one koji svoju kožu nemarno prepuste zubićima sunca.