Na globalnom nivou dosad su kao "supervoće" prepoznati nar, bobičasto voće, borovnice, brusnice, purpurne bobice açai, goji bobice, mangosteen te popularni noni.
Šipak ili nar poznat je kao bogat izvor antioksidansa, a divlje šumsko bobičasto voće znatno je bogatije antioksidansima nego njegove kultivirane inačice.
Borovnica, uz antioksidativna svojstva, poboljšava koncentraciju, smanjuje rizik od srčanih oboljenja i karcinoma te usporava starenje. Zahvaljujući bogatom nutritivnom sastavu i antioksidativnom djelovanju, egzotično voće poput goji bobica, mangosteena i brazilske bobice açai posebno se preporučuje osobama s visokom razinom kolesterola u krvi i hipertenzijom.
Noni je tropsko voće porijeklom iz Polinezije, Australije i Novog Zelanda koje potpomaže naš imunološki sustav, povećava tjelesnu energiju te povoljno djeluje na kolesterol. Važno mjesto među supervoćnim namirnicama svakako zauzima brusnica, kojoj je dokazano blagotvorno djelovanje na različite upale i infekcije urinarnog trakta, prouzročene sveprisutnom bakterijom Echerihijom coli.
Tamno bobičasto voće bogato je i vitaminima C i A, željezo, kalijem, prehrambenim vlaknima, folnom kiselinom te mnoštvom fitokemikalija kojima se propisuju protuupalna, antioksidativna i antiinfektivna djelovanja.
Prije svega, ako nemate potrebe za tim, ne kupujte velike količine sira, nego češće kupujte manje komade koje možete brzo potrošiti. Ako se pak odlučite za velike kolutove sira s prirodnom korom, čuvajte ih u prirodnim klimatskim uslovima podrumskih prostorija, na hladnom, tamnom i prozračenom mjestu. Sireve je dobro držati na rešetki, pokrivene lanenim platnom namočenim u slanu vodu ili vino. U slučaju da sir čuvate u frižideru, zamotajte ga u zrakopropusnu foliju, koja omogućava prozračivanje. Sirevi s unutrašnjom plemenitom plijesni čuvaju se umotani u perforiranu foliju, a sirevi intenzivnih mirisa čuvaju se u nepropusnim plastičnim posudama. Na sobnoj temperaturi mogu se čuvati sirevi koje namjeravamo brzo potrošiti, a kako bismo spriječili njihovo isušivanje, među sireve je dobro staviti narezane komade paradajza. Najbolje temperature za duže čuvanje sira su između 4 i 6 °C, a za kraće 12 °C, dok sireve s plemenitom plijesni možemo čuvati i na 16 °C. Prije posluživanja, sireve držite barem sat vremena na sobnoj temperaturi kako bi se u potpunosti razvio njihov okus i miris.
Mlijeko je namirnica koja povećava osjećaj sitosti, smanjuje napetost koja se javlja s osjećajem gladi, ali istodobno organizmu osigurava esencijalne hranjive tvari poput kalcija i vitamina D. Sve one koji vode brigu o unosu kalorija zainteresirat će studija objavljena prije nepunih godinu dana u jednom naučnom časopisu gdje je utvrđeno da konzumiranje nemasnog mlijeka za zajutrak povoljno djeluje na regulaciju tjelesne mase. Rezultat je 9% manji unos hrane za ručak. I, iako se na prvi pogled tih 9% ne čini mnogo, autori studije upozoravaju da se taj rezultat svakako treba promatrati na duge staze. Uostalom, mršavljenje i debljanje rezultat su višegodišnjeg režima prehrane, pa se za reguliranje tjelesne težine preporučuje ista metoda - dugoročno i redovno konzumiranje mlijeka za zajutrak!
Većina ljudi svakodnevno više puta jede žitarice, ako nikako drukčije, onda u hljebu i pecivu. U našem podneblju ove visokovrijedne namirnice najčešće se konzumiraju u vidu proizvoda od brašna: hljeb, peciva, kolači, tjestenina. Rižu uglavnom jedemo u zrnu, a i kukuruz u zrnu ili kao puru. Inače, sve žitarice pripadaju porodici trava, a jestivo zrnje su njihovi plodovi bogati ugljikohidratima, bjelančevinama, vlaknima, vitaminima, mineralima, visokovrijednim kiselinama... Pšenica ne mora biti dosadna: osim tamnog integralnog brašna, probajte cous cous (kus-kus) i bulgur - oba proizvoda dobivaju se od pšenice, kratko prokuhane ili parene, pa se vrlo kratko kuhaju (cous cous je dovoljno preliti vrućom vodom). Sjajna su podloga za salate ili kao prilog bilo kojem jelu koje uobičajeno poslužujete s rižom. Pura je staro domaće jelo - uvedite je češće u jelovnik umjesto riže ili tjestenine. Bojite li se šećera, zamijenite ga sladom: to je slatka masa nalik medu (najčešće se dobiva od ječma, riže ili kukuruza). Müsli (pahuljice) su vrlo rašireni, no umjesto skupih, unaprijed pripremljenih mješavina, kupite više paketića "golih" pahuljica i pomiješajte ih s malo mekinja, suhim ili svježim sjeckanim voćem, sjemenkama, orašastim plodovima, a volite li slatko, dodajte med ili šecer .Još je bolje dva do tri puta sedmično umjesto pahuljica pojesti kuhanu kašu (najbolje su heljdina ili zobena). Amarant i quinoa (kinoa) su vrijedne američke žitarice koje su do nas stigle tek posljednjih godina. Obje su iznimno vrijedan izvor bjelančevina (a samim tim i vrijednih aminokiselina), posebno u prehrani vegetarijanaca. Sadrže i puno vlakana, kalcija, željeza, fosfora, vitamina gotovo svih skupina. Quinoa nema glutena, a amarant je odlično sredstvo za snižavanje holesterola te bi se trebao više koristiti u prehrani bolesnika, kako zbog nutritivne vrijednosti, tako i zbog lake probavljivosti. Nekad se pod pojmom riža mislilo na bijelo duguljasto zrno, no i to se, srećom, promijenilo: mnogi znaju da je integralna (smeđa) nutritivno neusporedivo vrednija od bijele, rafinirane, a u nekim trgovinama mogu se kupiti i crvena i crna (divlja riža). Sve vrste integralne riže bogate su vlaknima, mineralima i vitaminima, a zahvaljujući skoro svim vitaminima skupine B, odlična je za mozak i nervni sistem.
