Indijski oraščić je vrlo popularan lagani obrok i grickalica u cijelom svijetu. Vrlo je bogatog okusa i najčešće se jede sam. Važan je sastojak u mnogim kuhinjama, na primjer u tajlandskoj, kineskoj, indijskoj, malezijskoj ili brazilskoj.
Ali zašto je indijski oraščić tako zdrava hrana?
Prije svega, sadrže vrlo malo masnoće, puno manje od ostalih orašastih proizvoda. Osim toga, sadrži puno oleinske kiseline koja je dobra za srce, a nalazi se i u maslinovom ulju. Ovi zdravi oraščići bogati su i esencijalnim vitaminima i hranjivim tvarima, uključujući bakar, magnezij, cink, željezo i biotin. Indijski oraščići inače rastu na drvetu, a mogu se jesti sirovi ili pečeni.

Istočnjački rezanci:
Pripremaju se od pšeničnog, krompirovog, rižinog ili sojinog brašna. Popularni prozirni rezanci se spominju i kao celofan rezanci, a prave se od mungo graha. Rižini rezanci su dugačko, tanko, bijelo pramenje koji se mogu prodavati osušeni ili svježi, a brzo se skuhaju ako su prethodno bili namočeni u vodu. Udon je japanska tjestenina proizvedena od pšeničnog brašna i soli, a somen su tanki rezanci od pšeničnog brašna koji se jedu hladni. Kineski noodlesi: Poznati su i pod nazivom kineski vermicelli, stakleni rezanci i bai fun. Za razliku od talijanske tjestenine, ne prave se od žitarica, već od škroba dobivenog od mungo graha. Ne kuhaju se, već ih je dovoljno potopiti u vrelu vodu.

Japanski soba rezanci: Mješavina heljdinog i pšeničnog brašna, vode i jaja, poznatija kao japanski soba noodles, popularan je dodatak orijentalnim jelima. Priprema se po mogućnosti u woku, te na sve načine na koje se i inače pripremaju rezanci, a često se jede hladna.

Njemačke spaetzle:
Prave se od jaja, soli, brašna, vode ili mlijeka uz dodatak muškatnog oraščića, a za izradu specifičnog oblika tijesto se progura kroz posebno sito i najčešće se poslužuje kao prilog.

Portugalska aletria:
Od slatkih deserata s tjesteninom, jedna od najpoznatijih je portugalska aletria koja se pravi od tankih rezanaca s jajima, limunom, šećerom i mlijekom. Popularne su još i slastice poput torte od rezanaca koja je začinjena bademima i slatkim likerom, te pastira kolač od makarona sa slatkom kremom od jaja.

Istarski pljukanci:
Rade se od pšeničnog brašna, soli, jaja i vode na način da se umijesi glatko tijesto koje se zatim trga u komadiće. Komadići se trljaju među dlanovima, a nakon oblikovanja stavljaju se na pobrašnjenu podlogu i suše oko 3 sata prije samog kuhanja. Tradicionalno se pljukanci poslužuju s maslinovim uljem, ovčjim sirom i gljivama.

Sadržaj antocijanina u crnoj riži vrlo lako bi mogao tu originalno kinesku žitaricu učiniti jakim konkurentom borovnicama i crnom ribizlu, koji trenutno uživaju ugled najmoćnijih antioksidansa.

Novo istraživanje iz Louisiane tvrdi kako kašika crne riže sadrži više antocijanina nego kašika borovnica, a istovremeno osigurava organizmu više vitamina E (gama tokoferola) i vlakana, te manje jednostavnih šećera.

Antocijanini - antioksidativni pigmenti iz crne riže, osim zdrave alternative bobičastom voću u žitaricama, pićima, kolačima i slasticama - može osigurati i lepezu prirodnih bojila za hranu - od ružičaste do crne boje.

Kupovina i pohranjivanje
Kupovna sušena tjestenina priprema se od brašna i vode, ponekad s dodatkom jaja. Svježa tjestenina uglavnom sadrži jaja, praktična je jer se brzo skuha, ali nema uvijek tako dobar sastav i sposobnost upijanja kao neke vrste sušene tjestenine. Sušena tjestenina čuvana na policama u dobro zatvorenom omotu, ima vrlo dug rok trajanja (do dvije godine), a svježa se mora čuvati u frižideru i može se čuvati samo dva do tri dana (uvijek provjerite rok trajanja).

Zamrzavanje:
Svježu tjesteninu možete zamrznuti na najduže tri mjeseca, a potom je smrznutu kuhati. Složenci od tjestenine ili jela od punjene tjestenine poput cannellona, lazanja i makarona sa sirom, dobro se zamrzavaju i također se mogu pohraniti na najviše tri mjeseca. Stavite ih u foliju ili u posudu za zamrzivač, tj. posudu koja se može ravno iz zamrzivača staviti u pećnicu.

Kuhanje:
Svaka vrsta tjestenine odgovara svakom receptu posebno, budući da se odabire po obliku, debljini i konzistenciji. Tako su primjerice cjevasti oblici tjestenine (makaroni) pogodni za pripremu u pećnici, a rebrasta je tjestenina izrađena tako da bi zadržala tanji sloj umaka oko sebe. Stoga pri kuhanju obratite pažnju na vrijeme kuhanja koje se nalazi na uputama od pakovanja, kao i na vrstu preporučene tjestenine u receptu. Tjesteninu je potrebno kuhati u dosta kipuće slane vode, a preporučeni je omjer da na 1 l vode ide 10 g krupne soli i 100 g tjestenine. Prilikom kuhanja voda treba kipiti, a posudu ne trebate poklapati. Dovoljno je tokom kuhanja nekoliko puta promiješati tjesteninu. Nikako nemojte tokom kuhanja dodavati hladnu vodu. Kuhanu tjesteninu odmah ocijedite i ne ostavljajte je u vodi od kuhanja jer će previše nabubriti i omekšati.

Neka vas ne zavara bodljikava kora mangostina kojeg na Karibima zovu ''voćem bogova''. Njegova kremasta struktura i sladak okus koji podsjeća na agrume izvrstan su izvor najnužnijih hranjivih tvari. Mangostin (eng. Mangosteen) je tropsko zimzeleno drvo čiji plodovi sadrže sok ljubičaste boje. Ovo voće sadrži ksantone koji su poznati po svom antibakterijskom i antiupalnom djelovanju. Mangostin vam može pomoći da zadržite dobar i zdrav imunološki sistem, a može vam i podići nivo energije. Odličan je izvor antioksidansa, a vjeruje se da mangostin pomaže i u očuvanju zdravlja naših zglobova. Zato probajte ovo egzotično i neobično voće - imate puno razloga za to!

Da škrobni „snack“-ovi, uz nizak postotak masti ali istovremeno dovoljno energije te uz poželjnu količinu proteina, vlakana i mikronutrijenata mogu osigurati i nizak glihemijski indeks, tvrdi nova studija sa fakulteta Massey na Novom Zelandu. Nizak glihemijski indeks osigurava 15%-tni dodatak galaktomanana – polisaharida sastavljenih od molekula galaktoze i manoze (jednostavnijih šećera), u različitim omjerima. Galaktomanani koji se inače koriste kao aditivi i stabilizatori, utječu na mehanička, hemijska i strukturna obilježja hrane (ali u pozitivnom smislu – čineći ih stabilnijima, finije konzistencije i strukture, duže valjanosti), snizuju glihemijski indeks (GI) snackova na čak 44. GI 55 smatra se granicom ispod koje se namirnice kategoriziraju kao hrana niskog GI-a.

Svima nam je ponekad potrebno da nas nešto ''digne'' iz lošeg raspoloženja i da nam popravi dan. U takvim trenucima često posežemo za hranom, ali često i za pogrešnom hranom. Naime, super hrana za dobro raspoloženje ne uključuje grickalice i masnu hranu, već nešto sasvim zdravo, a ipak ukusno. Prije svega, tu je bobičasto voće i trešnje koji su snažan antioksidans. Banane su izvrsne zbog puno kalija, a limunasto voće zbog vitamina C. Ne treba bacati niti koru voća jer ona sadrži puno vlakana. Od povrća treba jesti luk, poriluk i brokulu jer imaju sastojke koji smanjuju rizik od raka. Izvrsno je i zeleno lisnato povrće poput špinata, kelja i blitve koji su bogati vitaminima i mineralima. Na kraju, u izvrsne namirnice za popravljanje raspoloženja spadaju orašasti proizvodi, sjemenke i ekstra djevičansko maslinovo ulje.

Proteini - Meso bogato proteinima, piletina, gljive, jaja, riba, mlijeko, mliječni proizvodi, mahunasto povrće, orasi, sjemenke i proizvodi od soje obogatit će vašu ishranu i pomoći razvoju epitelnih ćelija u prethodno navedenim udarnim membranama koje virus prve napada. Tri osrednja obroka dnevno bilo kojih od ovih namirnica ojačat će vašu barijeru na viruse. Vitamin A - Konzumiranje raznovrsnog voća i povrća svijetlonarandžaste i tamnozelene boje kao što su mrkva, bundeva, kajsija, mango, špinat i kelj, održat će potrebne nivoe vitamina A, još jednog važnog nutricionog sastojka potrebnog za jačanje respiratornih membrana.
Vitamin C - Ako virus uspije da se probije preko ovih fizičkih barijera, naići će na armiju bijelih krvnih zrnaca koja će pokušati da napadnu i pojedu viruse. Vitamin C igra značajnu ulogu u mobiliziranju odbrambenih ćelija organizma koje napadaju viruse, dok ujedno ima i sopstvene mehanizme za borbu protiv virusa. Zbog toga je veoma važno da svakodnevno unosimo hranu bogatu C vitaminom. Tu spada raznovrsna hrana od paprike, špinata, pa sve do limunastog i bobičastog voća i mahunastog povrća. Čak i konzervirano voće nudi obilje vitamina C, kao i sokovi poput onih od narandže ili grejpfruta.
Cink - Ostale odbrambene ćelije organizma koje napadaju viruse uključuju i “T-ćelije”. Mineral cink je ključan za formiranje ovih antitijela, čak i manja prisutnost ovih ćelija može pomoći za borbu protiv prehlade ili gripe. Poenta priče je da svoj imuni sistem možete pojačati i vratiti u normalno stanje ako unesete dovoljne količine cinka u vašu dijetalnu ishranu. Cink možete pronaći u teletini, jajima i morskim plodovima, a posebno u krabama, ostrigama i sardinama. Hrana u obliku krupnih zrna ili sjemenke tikve također su dobar izvor cinka, iako se kod ove vrste hrane cink mnogo brže apsorbira nego kod hrane bogate proteinima animalnog porijekla.
Selen - Istraživanja sa Univerziteta u Sjevernoj Karolini pokazuju da vam u borbi protiv generalno svih virusa gripe može pomoći mineral selen. Tri brazilska oraha dnevno mogu zadovoljiti vaše potrebe za selenom.

Prva linija odbrane – slana voda i eukaliptus
Slana voda čini čuda – kod prvih znakova prehlade, rastvorite kašičicu morske soli u 20 ml vode i time „grgljajte” grlo i ispirite nos i sinuse, tako što ćete špricom u nosnicu ubrizgati malo vode, nageti glavu ka dolje, brojati do 10 i onda lagano ispuhati nos. Isti postupak ponovite s donjim sinusima, tako što ćete ubrizgati vodu držeći glavu nagetu ustranu.
Eukaliptus - uništava viruse zahvaljujući nekolicini jedinjenja koja sadrži. Dobar je i u obliku esencijalnih ulja koja se koriste pri inhalaciji kod prehlada, kao i za masažu leđa i grudnog koša kod respiratornih infekcija.
Super namirnice
Iako možda zvuči kao marketinški trik, ovaj izraz nije netačan. Priroda obiluje namirnicama koje nam mogu pomoći da ne pokleknemo s prvim opalim lišćem. Među njima su brusnice i bijeli luk. Pored općepoznatog svojstva brusnice da spriječi „kačenje” bakterija za zidove mokraćnih puteva, istraživanja su pokazala da brusnice na isti način djeluju i na brojne viruse, među kojima i na virus herpesa. Zato, jedite ih svježe, grickajte sušene, pravite čaj i uživajte. Super zdrava namirnica “alicin”, koja se dobije kada se sirovi bijeli luk ispasira ili isjecka, pomoći će vašem tijelu da blokira napade koji bi inače oštetili vaše tkivo. Češanj bijelog luka dnevno uveliko će pojačati vaš odbrambeni mehanizam. Trik je da češanj nakon rezanja ostavite da odstoji desetak minuta, kako bi došlo do hemijske reakcije. Nakon toga ga jedite samoga ili u hrani, pazivši da ga nikada ne kuhate/pečete ako očekujete da za vas učini nešto više od pukog aromatiziranja hrane.
Savjet: Ako ste već prehlađeni, ne idite u saunu! To bi bio nepotreban napor, a napor kao i bavljenje sportom morate izbjegavati kad ste prehlađeni. Dobro se utoplite, ako je ikako moguće ostanite kod kuće i nemojte raditi. Ako prehladu pronosate na “nogama”, samo ćete je produžiti!

Suplementi
Nekvalitetne tabletice mogu učiniti više štete nego koristi, jer opterete i zapuše jetru, što nikako ne želimo. Zato oprezno i umjereno s njima. Međutim, u vrijeme velikog stresa i u prelazu godišnjih doba, odlična je ideja malo se „potkajlati” kvalitetnim proizvodima na bazi vodećih imunizatora koje nudi majka priroda - ehinacee, ekstrakta sjemenki grožđa, meda i matične mliječi i aloe vere.
Ehinacea - najpopularnija antivirusna ljekovita biljka poreklom iz Amerike, za koju je dokazano da je prirodni antibiotik i kao takva, ima ograničeno vrijeme korištenja - ne više od 8 nedjelja u kontinuitetu. Odlična je za liječenje genitalnog i labijalnog herpesa, prehlade, gripe, kao i kod drugih virusnih infekcija, jer jača i stimulira imuni sistem.
Aloe Vera - ta “kraljica pustinje” koje ima nekoliko stotina vrsta, ima snažno imunostimulativno dejstvo, koje se pokazalo jako dobro i kod oboljelih od AIDS-a. Također je dobra kod stomačne gripe i kožnih simptoma herpesa.
Ekstrakt sjemenke grožđa – slobodno sebi dopustite da sažvačete nekoliko sjemenki grožđa dok uživate u njemu, iako će vas gorkast okus donekle odbiti. U njima se nalazi veliki borac protiv čitavog spektra virusa.
Royal Jelly - matična mliječ, proizvod pčela radilica koje koristeći cvijetni prah i med uz izdvajanje punovrijednih sastojaka svojih pljuvačnih žlijezda, stvaraju tvar namijenjenu ishrani pčele matice. Oprez osobama alergičnim na polen!

Čajevi:
Matičnjak - veoma prijatan čaj, posebno u kombinaciji sa majčinom dušicom, ruzmarinom i žalfijom. Pijte ga umjesto vode na prve znake prehlade.
Kleka - njeni ekstrakti imaju inhibitorno dejstvo na veliki broj virusa, uključujući i one koji izazivaju gripu i herpes.
Zova i anis - u obliku sjemena, izvanredni su kod virusnih infekcija gornjih respiratornih puteva.
Ðumbir - sadrži čak 10 aktivnih jedinjenja! Koristi se čaj od svježeg korijena đumbira ili đumbir u prahu koji se stavlja u razne napitke.

Domaća tjestenina:
Za domaću tjesteninu na 1 jaje ide oko 200 g brašna zavisno o kategoriji jaja, po želji stavite nekoliko kapi ulja i vode po potrebi. Dobro izradite tijesto kako bi bilo tvrde strukture i bez grudica. Domaće tijesto možete zamijesiti i sa žumancima i vodom, pa će biti jake žute boje i lakše će se sušiti kada ga budete ribali npr. za tarhanu (izmrvljeno ili izrendano tijesto koje se poput mrvica suši i od kojeg se pravi poznata istoimena juha). Kod tijesta za domaću tjesteninu uvijek birajte što kvalitetnije i što svježije sastojke koje prije upotrebe držite na sobnoj temperaturi. Tijesto prije razvlačenja pustite da odmori oko pola sata, a nakon oblikovanja i rezanja gotovu tjesteninu sušite na lanenoj ili pamučnoj krpi posutoj brašnom. Tjestenina u boji: Ukoliko želite dobiti obojenu domaću tjesteninu, u jaja, prije nego ste umiješali brašno stavite kašiku paradajz pirea za crvenu tjesteninu ili dobro usitnjenog kuhanog špinata za zelenu. Ružičastu tjesteninu ćete dobiti dodavanjem soka od cvekle, žutu uz dodatak šafrana, narandžastu dodavanjem soka od mrkve, a crnu uz dodatak crnila od sipe.

Odabir brašna:
Domaće tjestenine i rezanci pripremaju se najčešće od bijelog glatkog brašna, ali se preporučuje mješavina glatkog i oštrog brašna. Za valjuške, žličnjake, okruglice i njoke prikladnije je oštro brašno. Mjere: Kod pripreme suhe gotove tjestenine uzmite 50 g za predjelo, 80-100 g za glavno jelo, 60-80 g za prilog, a za juhu uzmite 20-30 g. Ukoliko ste u dilemi kod pripreme samo jednog osnovnog jela, računajte 100 g tjestenine po osobi.

Salate:
Za salatu se najčešće uzima tjestenina srednje veličine, često šuplja poput makarončića, školjkica i spirala, jer se šuplje tjestenine bolje prožmu sa umakom. Hladne salate: Tjesteninu za hladnu salatu uvijek treba skuhati „al dente“, tjestenina se ne smije raskuhati, a na 200 g tjestenine ide 2 litre vode te kašika soli. Hladne salate s tjesteninom će biti ukusnije ako pripremite dressing i ostavite neko vrijeme izmiješanu kuhanu tjesteninu i umak da se okusi prožmu.

Nadjev za tjesteninu:
Domaće torteline i raviole možete puniti mljevenim mesom, parmezanom, različitim sirevima, sitno sjeckanom piletinom, špinatom, blitvom, svježim sirom, šunkom, kuhanim povrćem i različitim slatkim nadjevima za raviole.

Dodavanje okusa:
Unaprijed će tjestenina poprimiti miris ili okus ako vodi za kuhanje dodate neke začine, začinsko bilje ili kocku kokošje juhe.

Zapečena tjestenina:
Kod pripreme tjestenine u pećnici, pećnicu unaprijed dobro zagrijte. Propisanu temperaturu nemojte mijenjati, a na dno pećnice stavite posudu vrele vode da se tjestenina ne osuši.

Odabir vina uz tjesteninu:
Uz ribu, bijelo meso i tjesteninu s bijelim umacima piju se bijela vina, jer što je pojedino jelo masnije i kremastije (npr. tjestenina carbonara), treba mu vino s jačom kiselinom poput primjerice sauvignon blanca. Njegova visoka kiselina doslovno reže mliječnu masnoću jela spravljenih sa sirom, maslacem i vrhnjem pa se tako postiže određena ravnoteža okusa. Velike razlike u odabiru vina ovise od kombinacije sira sa tjesteninom. Tako sirevi s mekanom tjesteninom zahtijevaju rosé vina, dok se sirevi s tvrdom tjesteninom poslužuju u kombinaciji sa starijim crnim vinima.

Ako u svoju prehranu odlučite uvrstiti mrkvu, učinit ćete izvrsnu stvar za sebe. Mrkve sadrže antioksidanse poznate kao karotenoidi. Oni pak sadrže beta-karoten za koji ste sigurno čuli puno puta. Beta-karoten je izvrstan za očuvanje zdravlja vaše kože. Osim toga, održava vašu kožu sjajnom i štiti je od štetnih sunčevih zraka, što je posebno važno u ovim ljetnim mjesecima.
Beta-karoten također pomaže tijelu u proizvodnji pigmenta melanina - taj pigment je razlog tamnjenju kože kad se izlaže sunčevoj svjetlosti. Mrkve su pune i vitamina A koji je izrazito važan u očuvanju dobrog vida i zdravog imunološkog sistema.