Omega-3 masne kiseline ALA, DHA i EPA nalaze se u masnim ribama, poput lososa, srdele, tune, haringe, skuše, sjemenkama, ali i modernim „obogaćenim“ prehrambenim proizvodima.

Istraživanja su pokazala de je adekvatan unos esencijalnih masnih kiselina i DHA tokom predškolske dobi ima pozitivan učinak na mentalni i psihomotorni razvoj, poboljšava sposobnost učenja te smanjuje rizik od poremećaja pažnje i hiperaktivnog poremećaja (ADHD), disleksije i dispraksije. Također, djeca školske dobi koja unose dovoljno DHA postižu bolje akademske rezultate u usporedbi sa onima čiji unos DHA nije dovoljan.

Prehrana bogata tim vrijednim supstancijama djeluje povoljno na zdravlje srca i krvožilja, a ujedno osigurava pravilan razvoj mozga i vida u dojenčadi i djece.
Iako je većina istraživanja rađena na dojenčadi i maloj djeci, studija objavljena ove godine dovela je omega-3 masne kiseline u izravnu vezu s radnim pamćenjem kod dječaka u dobi od 8-10 godina.

Studija provedena na fakultetu u Cincinnatiju obuhvatila je tridesetak zdravih dječaka u dobi od 8-10 godina, koji su dnevno uzimali 400 i 1200mg DHA (dokozaheksaenske kiseline), kroz 8 sedmica.

Rezultati su pokazali kako je aktivnost DHA bogatih eritrocita u djelovima kore velikog mozga zaduženog za radnu memoriju porasla za 47, odnosno 70% u odnosu na kontrolnu skupinu, koja nije uzimala dodatne količine DHA.

Povećan unos zelenog lisnatog povrća može smanjiti rizik od razvoja šećerne bolesti tip 2 za čak 15%, kaže novo britansko istraživanje.

Špinat i slične povrtnice obiluju antioksidansima poput vitamina C, beta karotena, polifenola i magnezija; njihovo djelovanje je već dobro poznato kao jedno od najpotentnijih protuupalnih djelovanja prirodnih bioaktivnih komponenata, posebno u prevenciji hroničnih oboljenja među koje spada i dijabetes.

Stoga je još jednom potvrđeno kako je promjena životnih navika, pridržavanje prehrambenih smjernica / unos dovoljne količine voća i povrća svakodnevno, jednako dobro – ako ne i bolje – od početnih koraka u farmakološkom pristupu bolesti.

Crveno, čvrsto voće različitih veličina (npr. mesnati ili koktel paradajz) i oblika. Uglavnom ima sočnu, sjemenkama punu unutrašnjost ploda. Postoje i žute i zelene sorte paradajza.
Za topla jela preporučuje se odstraniti kožicu paradajza.

Guljenje paradajza
Paradajz operite, ocijedite, na vrhu zasijecite u križ, kratko je potopite u vruću vodu, zatim stavite pod hladnu vodu. Tako ćete je lakše oguliti.

Skladištenje
Paradajz ne treba čuvati u frižideru jer je osjetljiv na hladnoću i gubi aromu.
Za zreli paradajz pogodna temperatura skladištenja iznosi od 8-10º C. Poluzreli paradajz čuvajte na temperaturi od 12-15º C. Sazrijet će naknadno.
Paradajz ispušta etilen i nije je poželjno čuvati zajedno s voćem ili povrćem osjetljivim na etilen.

Neobrađeni krastavci mogu se skladištiti najduže sedam dana pri temperaturi od 12-18°C. Ako stoje duže, omekšat će i promijeniti boju, odnosno dobiti mrlje.
Osjetljivi su na etilen i ne smiju se skladištiti s voćem koje ga ispušta, kao što su npr. jabuke ili paradajz.

Šampinjoni - Ove se gljive na tržištu uglavnom nalaze uzgojene. Šampinjoni su bijeli, ružičasti ili smeđi (kameni šampinjoni s intenzivnijim okusom gljiva). Odrežite ostatke zemlje s donje strane gljive. Po mogućnosti šampinjone kupujte na komade jer umotani u foliju brzo dozrijevaju (zapakirane gljive izvadite iz ambalaže i čuvajte u papirnatoj vrećici u frižideru).
Gljive su svježe kad su peteljka i kapa međusobno čvrsto povezane.

Patlidžan - Dugačko, ovalno povrće s glatkom korom, tamnoljubičaste boje i karakterističnog okusa. Kora patlidžana je jestiva. Patlidžan dozrijeva na sobnoj temperaturi. Obzirom da je osjetljiv na etilen i kasnije dozrijeva, nije ga poželjno čuvati zajedno s voćem i povrćem koje ispušta etilen. Na temperaturama ispod 5º C patlidžan dobiva mrlje.

Svi imamo periode kada se osjećamo kao da nas je pregazila četa rimskih legionara. Razloga može biti više, a prehrana je zasigurno jedan od njih. Pogledajte koju hranu konzumirati ako vam nedostaje energije.

Kafa - ima najveći sadržaj kofeina. Pokazalo se da on poboljšava razinu aktivnosti i smanjuje umor. Osim toga kafa sadrži velike količine antioksidansa. Ako koristite kafu za brzo snabdijevanje energijom vodite računa o tome kada ćete je konzumirati. Pijenje kafe par sati prije spavanja kod nekih može izazvati nesanicu.

Čaj - različiti čajevi poput crnog, zelenog ili bijelog mogu vam dati male količine kofeina, ali zato sadrže opuštajuću aminokiselinu teanin, koja smanjuje napetost koju mogu uzrokovati velike količine kofeina. Ovo će vam definitivno pomoći da postignete bolju koncentraciju i pažnju.

Voda - vrlo podcijenjen izvor energije. Dehidracija naime, može ograničiti vaše fizičke i mentalne kapacitete. Voda je osnova u hlađenju tijela tokom povećane aktivnosti ili stresa. Iznenadit ćete se koliko energije možete dobiti ukoliko održite adekvatnu hidrataciju.

Voće - posebno breskve, banane i kivi, je bogato kalijem (elektrolitom koji održava normalnu funkciju mišića i živaca), fruktozom za glikogen jetre, vlaknima i tonom vitamina, minerala i antioksidansa. Ako tražite zdrav i prirodan izvor energije, konzumiranje voća tijekom dana to će vam i omogućiti.

Quinoa - radi se o super žitarici koja bi trebala biti dio svačije prehrane. Puna je proteina, što je vrlo rijetko za hranu biljnog porijekla. Osim toga, sadrži visokokvalitetne kompleksne ugljikohidrate, vlakna, željezo, kalcij i magnezij.

Zobene pahuljice - kvalitetan su izvor kompleksnih ugljikohidrata, bogate vlaknima, niskog glihemijskog indeksa, te također bogate vitaminom B koji podiže energiju.

Poveznica između vitamina E i prevencije karcinoma ponovno je ojačana rezultatima nove američke studije na životinjskom modelu.

Naučnici sa fakulteta u New Jerseyu ispitivali su djelovanje mješavine varijanti vitamina E na razvoj tumora/karcinoma prostate u miševa. Tijekom 24 sedmice miševi su dobivali „mix“ formi vitamina E: D-alfa-tokotrienola, D-beta-tokotrienola, D-gama-tokotrienola, D-delta-tokotrienola i D-alfa-tokoferola.

Na kraju istraživanja uočena je inhibicija tumorskog rasta – to izraženija što su vitaminske doze bile više.

Čini se kako miješani tokotrienoli suprimiraju prelazak neoplastičnih lezija u razvijene maligne tumore prostate, modulirajući stanični ciklus i utječući na proteine koji sudjeluju u programiranoj staničnoj smrti.

Čokolada ima važnu tvar koja štiti stanice u organizmu, a to je vitamin E, zatim željezo potrebno crvenim krvnim tijelima i u prevenciji anemije te magnezij koji pridonosi dobroj funkciji živaca. Nedostatak magnezija može izazvati grčeve u premenstrualnom sindromu.

Oni koji uvijek pruže ruku prema čokoladi kad se osjećaju neraspoloženo i potišteno vjerojatno osjećaju potrebu za prirodnom tvari feniletilaminom, koja je antidepresiv i pomaže da se stvori stanje blage euforije, dobrog raspoloženja, slično onom osjećaju kad je čovjek zaljubljen.

Poznato je da čokolada također sadrži tvari koje djeluju kao stimulansi. Ona, primjerice, sadrži polovinu količine kofeina nađene u kafi, također i teobromina za koji se smatra da stimulira mozak i mišiće, ali bez stvaranja nervne napetosti. Bijela čokolada ima više masnoća i šećera nego bilo koja druga vrsta čokolade.

Čokolada sadrži male količine hemijske supstancije tiramina, koja može u velikim količinama pokrenuti napadaj migrene. Ako ste osoba koja pati od migrenoznih glavobolja, znat ćete koliko čokolade može podnijeti. Međutim, imajte na umu da su crno vino i sir čak jači izazivači migrene.

Da, nekad se mislilo da čokolada uzrokuje i akne. Međutim, danas se zna da nema izravne veze između konzumiranja čokolade i akni kod tinejdžera.

Također postoji mišljenje da čokolada kvari zube. Dok sadržaj šećera u čokoladi stimulira odnosno pomaže pojavi zubnoga karijesa, sam kakao sadrži najmanje tri supstancije koje ubijaju bakterije koje dovode do zubnih oštećenja. Fina kvalitetna čokolada, koja ima znatno više kakaa nego šećera, ne uzrokuje propadanje zuba.

A sada ono najzanimljivije: deblja li čokolada? I da i ne. Čokolada sadrži 550 kalorija u 100 grama (bez obzira na to je li obična, mliječna, s lješnjacima ili punjena). Dakle, ona je visokokalorična hrana koja će dovesti do prekomjerne tjelesne težine ako s njom pretjerujete. Izgleda da je ključ u tome da se jedu male količine kvalitetne čokolade.