Prema starim zapisima, sladoled potječe iz Kine gdje se pripremao kao ledeni napitak od voćnih sokova i snijega, a tek se poslije u njegovoj pripremi počelo koristiti i mlijeko. U srednjem vijeku, nakon povratka Marca Pola iz Kine, tačnije 1295. godine sladoled dospijeva u Italiju, gdje je doživio veliki uspjeh.

Doduše, stari Rimljani i prije su uživali u hladnim slasticama koje su čuvali u amforama te ih hladili u moru. Engleski kralj Karlo I. jednom je prilikom na diplomatskom primanju poslužio sladoled kao novu hladnu slasticu. Recept se dugo čuvao u tajnosti. Međutim, 1649. godine ipak je otkriven i postao je luksuzni proizvod namijenjen kraljevskim dvorima. Zato ga neki i zovu ‘kraljevskom poslasticom’. Razvojem industrije i rashladnih uređaja krajem 19. stoljeća počinje proizvodnja sladoleda.

Sastav i vrijednost sladoleda
Sladoled obogatite raznim preljevima, sitnim orašastim plodovima, karamelom ili likerom. Kuglice možete složiti
i u sladoledne kupove ili poslužiti  s kafom kao vlastiti ice-coffee.

Sladoled je namirnica velike nutritivne vrijednosti, relativno bogata energijom, sadrži oko 5% proteina, izvor je kalcija i fosfora. Većina službenih tablica svrstava ga u skupinu mliječnih proizvoda, ali u najnovijoj klasifikaciji pripada u zasebnu grupu. Sladoledi imaju i različitu kalorijsku vrijednost koja ovisi o udjelu masnoća. U njegovoj proizvodnji uglavnom se koristi obrano mlijeko u prahu. Voćni sladoledi imaju nižu energetsku vrijednost, ali su bogatiji vitaminima. Dijelimo ih na mliječne i kremaste sladolede, vodene i voćne deserte, te sladolede za dijabetičare.

Kremasti sladoled nastaje dodavanjem šlaga u mliječni sladoled, a dodavanjem voća ili voćnog sirupa nastaje voćni sladoled. Energetska vrijednost sladoleda kreće se od 100 do 350 kcal/100 g.

Osim što je glavna ljetna poslastica, sladoled predstavlja i međuobrok, i to mliječni. Kako je sladoled lako kvarljiv, posebno na visokim, ljetnim temperaturama, dobro je znati kako ga treba čuvati.

Korisni savjeti

Čuvanje
Sladoled možete čuvati u zamrzivaču na temperaturi od -18° C otprilike 2 mjeseca. Prije samog konzumiranja preporučuje se prebaciti ga iz zamrzivača u hladnjak na 15-ak minuta. Tako ga je lakše servirati, ali i jesti. Potpuno odmrznuti sladoled nije poželjno ponovno zamrzavati.

Sreća zvana sladoled
Naučnici su otkrili da sladoled od vanilije u veoma kratkom roku djeluje na dio mozga koji reaguje na ugodne okuse. Samo jedna kašika sladoleda dovoljna je da pobudi osjećaj sreće i potakne asocijacije vezane uz ljeto, sunce, zabavu. U sladoledu treba znati uživati, uzimati ga polako i u manjim količinama, kako bi doživljaj okusa bio potpun, ali i da biste zaštitili grlo i želudac od temperaturnih šokova.

Nešto kao sladoled...
Amerikanci uživaju u zamrznutom jogurtu, popularnoj slastici u tim krajevima. Kod nas u ponudi sladoleda postoje dvije vrste laganih, nekaloričnih sladoleda. Jedan je voćni, nemasni, a drugi klasičan vanilija-čokolada u kojem mogu uživati i dijabetičari. U sladoled se dodaju vitamini i antioksidansi te se proizvode bez masti i šećera. Sladoled se može obogatiti raznim preljevima, sjeckanim orašastim plodovima, karamelom ili likerom. Može se kombinirati u sladoledne kupove ili poslužiti s kafom kao hladni napitak nazvan ice-coffee.

Ako ste na dijeti...
Kao dodatak prehrani, sladoled pomaže u mršavljenju kad organizam ne dobiva dovoljno kalcija, a masne stanice pohranjuju više masti. Pridržavate li se sladoledne dijete i ne pretjerujete li u količini, organizam će dobiti dovoljno kalcija, pa će i mršavljenje biti brže. Jedenjem sladoleda postiže se bolji unos minerala. Tokom dijete izbacite ostale slatkiše te birajte light sladolede (125 kcal).

Kupujte mala pakiranja sladoleda, kako ne biste došli u napast da pojedete više od dopuštenog. Ako ga pripremate sami kod kuće, odaberite nemasno mlijeko ili jogurt, izbacite šećerne i čokoladne sladoledne preljeve te birajte voće.

Poslije kuhanja karfiola, kelja ili ribe, neke vrste posuđa zadržavaju neprijatan miris i poslije pranja. Uklonit ćete ga ako u posudi prokuhate vodu sa dvije kašike vinskog sirćeta.

Džigerica će biti mekša i ukusnija ako se na svaki komad prije prženja sipa po nekoliko kapi vinskog sirćeta. Nikako ne treba soliti prije, već poslije prženja, inače će biti žilava.

Ukoliko vam jelo zagori, odmah ga preručite u drugu posudu i pokrijte čistom, mokrom krpom. Kada se krpa prosuši ponovo je ovlažite i stavite preko suda, pa će gotovo sasvim izvući neprijatan miris zagorjelog.

Ušećereni med će ponovo postati tečan ako se blago zagrijava, najviše do 35 stepeni.

Soku od pečenja možete dodati malo kisele pavlake, pa ćete dobiti ukusan preliv za kuhani krompir, rižu ili rezance.

Riža u toku kuhanja neće da se pjeni i kipi, a zrna će biti ljepše skuhana, rastresitija, ako u vodu sipate kašiku ulja.

Ostaci ljepka od naljepnica sa cijenama sa stakla ili plastike skidaju se bez problema običnim jestivim uljem.

5. Održava zdrave kosti - osim što pomaže kostima, paradajz štiti krvne žile opskrbljujući tijelo s gotovo 18 posto dnevne potrebe za vitaminom K. Nedostatak ovog vitamina, premda nije vrlo čest, može biti posljedica dugotrajnog korištenja antibiotika, a karakteriziraju ga modrice na koži. Vitamin K skladišti se u masno tkivo te pomaže vezati kalcij za vaše kosti. Također pomaže zgrušnjavanju krvi.

4. Pomaže održanju niskog krvnog pritiska - kao dobar izvor kalij citrata, paradajz pomaže snižavanju krvnog pritiska. S 11,4 posto dnevne potrebe za kalijem, konzumiranje paradajza jednostavan je i jeftin način borbe protiv visokog pritisaka prehranom umjesto suplementima i lijekovima. Nedostatak kalija može se očitovati u gubitku energije, grčevima mišića i nepravilnim radom srca.

3. Snižava kolesterol - neke komponente paradajza, poput licopena, pomažu smanjenju lošeg te povećanju dobrog kolesterola u tijelu. Jedna od prednosti konzumacije paradajza, jest što je ona jedino voće koje zadržava bitne fitokomponente, poput licopena nakon kuhanja. Na neki način postaje još hranjivija nakon kuhanja, jer se svi korisni sastojci lakše transportuju u tijelo.

2. Održava oči zdravima - bolesti oči poput katarakta ili makularne degeneracije, blisko su povezane s prehranom, a paradajz je bogat vitaminima i mineralima koji održavaju zdravlje očiju. S visokim udjelom vitamina E, A i C, kao i bakra, dobar su izbor ako želite imati zdrave oči, no također sadrže i nekoliko tajnih sastojaka koji ih čine superhranom. Paradajz naime, sadrži antioksidanse zeaksantin i lutein, koji štite oko od raznih svjetlosnih oštećenja. Ljudsko tijelo ne može sintetizirati ove komponente, stoga se moraju unijeti hranom.

1. Koristi licopena - osim što pomaže u borbi protiv bolesti srca i raka, licopen zajedno s ostalim fitokemihalijama iz paradajza poboljšava cielokupnu zdravstvenu sliku. Bez obzira na vaše trenutne potrebe, dodavanje paradajza u vašu svakodnevnu prehranu dobar je način da očuvate zdravlje cijelog organizma.

Kuhali za dragu osobu, društvo, porodicu ili kolege s posla, nema razloga da ne ostavite dojam dobrog domaćina kojem će se svi rado vraćati i kojeg će hvaliti na sva zvona.

Dobra vijest je da ne morate imati puno novca ni godina iskustva, da bi vlastitu kuhinju pretvorili u restoran sa 5 zvjezdica.
Najvažnije je da recepte birate u skladu s prilikom za koju kuhate.

Pored toga, uvijek na umu imajte sljedećih deset savjeta stručnjaka:

1. Uvijek kuhajte nešto što ste već izvježbali. Ne isprobavajte potpuno nove recepte na gostima.

2. Nemojte štedjeti ni pretjerivati - napravite dovoljno da se svi najedu, ali ne mora vam ostati hrane za cijelu sedmicu.

3. Kuhajte po godišnjim dobima. Osim što je ekološki osvješteno i jeftinije, jamči vam da ćete na stolu imati svježe i ukusne namirnice.

4. Pripremite se unaprijed što je više moguće - domaćini pod stresom u pravilu su loši domaćini.

5. Ne pokušavajte biti savršeni. Gosti će cijeniti malo improvizacije.

6. Provjerite spisak gostiju - skoro 50% neuspješnih večera dogodi se zbog loše hemije između ljudi koje ste pozvali.

7. Unaprijed odredite mjesta za sjedenje.

8. Informišite se o potrebama i sklonostima vaših gostiju  - vegetarijanci će možda trebati poseban obrok.

9. Nemojte započeti večeru riječima: "Mislim da mi nije uspjelo" ili "Inače bolje izgleda."

10. Pobrinite se za ugodnu atmosferu. Muzika, dekoracija stola i zanimljivi razgovori važniji su od same hrane.

GLJIVE NE VOLE ULJE
Ono što svakako morate znati pri pripremi bilo kakve vrste gljiva je to da se one uvijek prže sa malo ulja. U velikoj masnoći gljive gube svoj karakterističan okus.

KAKO DO SAVRŠENE RIŽE
Događa se da se riža koju pripremate slijepi i postane kao tijesto. Ako u pripremi riže u vodi dodate nekoliko kapi limuna, svako će se zrno odvojiti.

UBRZANO ODMRZIVANJE
Smrznutu ribu i meso, prije pripreme treba dobro odmrznuti. Ukoliko nemate vremena, ovaj postupak možete ubrzati ukoliko meso stavite u poluetilensku kesu, a zatim potopite u vodu.

DA MESO OSTANE MEKO
Ukoliko kuhate meso, naročito piletinu, upotrijebite sljedeći trik.
Stavite meso da se kuha, pa poslije 20 minuta kuhanja ga izvadite iz šerpe i ostavite da odstoji 2-3 minuta u hladnoj vodi. Meso će ostati meko i dobro skuhano.

RIBA BEZ SITNIH KOSTIJU
Sitne ribine kosti se lako mogu odstraniti ako uspijete da nađete kiselac. Stavite cijelu šaku lista u kojoj se kuha riba. Neće izmijeniti okus, a sitne kosti će iščeznuti kao da su se istopile.

Naučnici sa fakulteta u New Mexicu su u svojem novom istraživanju pokušali otkriti način koji bi uspješno navodio kupce u supermarketima na kupovinu zdravijih namirnica i otkrili jednostavnu metodu koja bi mogla pomoći u rješavanju složenih problema pretilosti, loše prehrane i zdravlja.

Naučnici su se dosjetili pregraditi kolica za kupovinu na dva dijela i označili prednji dio kolica prostorom za odlaganje voća i povrća, a stražnji dio za sve ostale namirnice. Pritom su se za izradu pregrade koristili običnom samoljepljivom trakom.

Rezultati pokazuju kako je korištenjem te metode kupovina voća i povrća porasla za čak 102 %, čime su naučnici bili vrlo iznenađeni.

Pritom je važno naglasiti da na taj način nije ugrožena zarada trgovina jer nije zabilježen pad ukupne potrošnje, stoga bi ova ideja o izradi takvih kolica mogla zaživjeti i u praksi.

Laboratorijska istraživanja su pokazala kako prehrambena vlakna iz povrća mogu poboljšati prirodnu obranu organizma od želučanih infekcija, a trenutno su u toku klinička istraživanja koja pokušavaju otkriti da li bi se vlakna iz povrća mogla iskoristiti kao dodatak prehrani kod Crohnove bolesti.

Ranija istraživanja su pokazala kako osobe s dijagnosticiranom Crohnovom bolesti imaju povećan broj specifičnih vrsta bakterije E. coli u crijevu što slabi obrambenu sposobnost organizma. Bakterije E. coli mogu prodrijeti kroz stijenku tankog crijeva kroz posebne stanice zvane M stanice koje štite od patogenih mikroorganizama što posljedično dovodi do hronične crijevne upale karakteristične za Crohnovu bolest.

Naučnici sa fakulteta u Liverpoolu su zabilježili kako vlakna iz brokule i posebne vrste banane – platana, onemogućavaju bakterijama prolazak kroz barijeru M stanica. S druge strane, emulgator polisorbat – 80, koji se koristi u proizvodnji procesirane hrane, ispoljava suprotno djelovanje odnosno olakšava prolazak bakterija kroz stijenku.

Rezultati ovog istraživanja pokazuju kako je bolesnicima s dijagnosticiranom Crohnovom bolesti važno ograničiti unos procesirane hrane, a povećati unos blagotvornog voća i povrća.