Pohovana riba bit će ukusnija ako se prezlama doda i malo struganog sira.

Meko brašno treba koristiti za pripremu pita, hljeba, pogača i kolača, dok je oštro pogodnije za rezance, kisele štrudle, zaprške, umake i kremove.

Neprijatan miris masnoće i zagorjelih ostataka hrane iz pećnice uklonit ćete ako na dno sipate šaku soli, dok je rerna još topla. Kasnije je operite na uobičajen način.

Kad pečete meso koje je dugo stajalo u zamrzivaču, stavite pored njega nekoliko kriški korjena celera i pecite zajedno. Tako će meso biti ukusnije.

Kolači, rezanci i kremovi imat će ljepšu, žuću boju ako žumanca pospete sa malo soli i ostavite dva-tri minuta da postoje. Zatim ih umutite na uobičajen način. Ne brinite, so se u kolačima ili kremu neće osjećati.

U vodu za kuhanje ribe treba staviti šoljicu mlijeka i malo sirćeta ili limunovog soka. Meso ribe neće se raspadati i bit će ljepse i bjelje.

Kolač od lisnatog tijesta bolje će se listati i bit će ljepši i ukusniji ako ga stavite u dobro zagrijanu pećnicu na 250 stepeni, a pored njega plitku šerpicu sa toplom vodom.

U namirnice koje pospješuju dobro raspoloženje svrstavaju se integralna riža, ječam, kukuruz i proizvodi od ovih žitarica. Ali, ne i pšenica! Ona izaziva umor i depresiju! Zasićene masne kiseline iz pržene hrane, margarina, keksa i industrijskih kolača čine ćelijske membrane u mozgu nepropusnima za neurotransmitere, pa i za serotonin zadužen za dobro raspoloženje. Zbog toga te vrste masti zamijenite maslinovim uljem, kao i onim iz plave ribe i lososa.
Stručnjaci također tvrde da onima koji pate od depresije hronično nedostaje folna kiselina i, ako želite da budete dobro raspoloženi, jedite grah, leću, zeleno lisnato povrće, cveklu, karfiol, peršun, grašak, a za najvećeg inicijatora dobrog raspoloženja proglasili su – puretinu. Ova vrsta mesa obiluje triptofanom, aminokiselinom koja se u organizmu pretvara u serotonin.

Ukoliko patite od nesanice prije odlaska na spavanje pojedite nekoliko smokvi. One će pomoći da se smirite i lakše utonete u san! Ove sočne i slatke plodove možete da pojedete i ako imate problema s varenjem, a pečenu i prepolovljenu smokvu privijte ako imate izrasline na desnima, ili zubni apsces.
Imajte na umu da se smokve ne preporučuju pacijentima koji imaju problema sa nadimanjem i gastritisom, a zabranjene su i dijabetičarima.

Pažljivo sa šljivama
Iako se šljive smatraju zdravim voćem, jer obiluju vitiminima (C, E, B1, B2 i B6), kalijumom i antioksidansima, stručnjaci upozoravaju da veće količine mogu da izozovu i zdravstvene probleme. Prije svega, jer sadrže oksalate koji, kad se spoje sa kalcijumom, onemogućavaju apsorpciju ovog minerala. Šljive se ne preporučuju ni pacijentima koji imaju problema sa žučnom kesom i bubrezima.

Alge su plodovi mora izuzetno bogati mineralima i vitaminima, proteinima i lako svarljivim ugljenim hidratima.

Od minerala najviše imaju kalcijum, fosfor, željezo, jod, magnezijum, natrijum, a od vitamina A, B1, B12 i C. Ljekovito dejstvo algi je od davnina poznato, posebno kada su u pitanju teška oboljenja; u savremeno doba - kancer.

Visok sadržaj minerala pomaže pročišćenju organizma i krvi kao i otklanjanju kiselosti, izazvane pre svega pretjeranim unošenjem mesa, mlječnih proizvoda i bijelog šećera. Alge pomažu sprječavanje i liječenje mnogih savremenih bolesti: raznih vrsta alergija, anemiju, aterosklerozu, visok krvni pritisak, nervne poremećaje, artritis, reumatizam.

Kod izuzetno teških bolesnika, koji su podvrgnuti ozračenju i u post-terapiji liječenja kancera preporučuje se mala količina u svakodnevnoj ishrani.

Najpoznatije alge koje možete naći na našem tržištu su: kombu, vakame, arame, nori, hidjiki. Dobro se kombinuju sa svim vrstama integralnih žitarica i povrćem.

Na deklaracijama koje se nalaze na pakiranjima negaziranih pića na bazi čaja ponekad se navodi visok sadržaj antioksidansa, no rezultati nove studije ukazuju kako je koncentracija antioksidansa u takvim pićima zapravo vrlo niska.

Naučnici iz New Jerseya su analizirali sadržaj antioksidansa iz 6 vrsta gotovih čajeva koji se nalaze u prodaji na američkom tržištu. Rezultati su pokazali kako polovica gotovo da i ne sadrži antioksidanse, dok ostatak sadrži premalu količinu antioksidansa za ostvarivanje pozitivnog učinka na zdravlje.

Analizirani čajevi sadržavali su 81, 43, 40, 13, 4 i 3 mg polifenola u 0,5 L, dok u prosjeku 1 šoljica svježeg čaja sadrži otprilike 50-150 mg polifenola, što ukazuje kako je svježe pripremljeni čaj puno bolji antioksidativni izbor.

Antioksidansi su tvari koje štite stanice od oštećenja, a sve je više naučnih dokaza koji ukazuju kako igraju ulogu u prevenciji mnogih oboljenja uključujući maligne i kardiovaskularne bolesti te Alzheimerovu bolest.

Kukuruz potiče iz Meksika, gdje je uzgajan 4500 godina prije naše ere. To je jedina biljka kojoj do danas nije pronađen prirodni, divlji oblik. Nekada je bio jedna od osnovnih žitarica u ljudskoj ishrani, da bi ga degradirali u stočnu hranu. Posljednjih decenija se sve više koristi i u ljudskoj ishrani, posebno kao instant brašno, pahuljice, klice, zrno u limenkama. Zrno kukuruza je bogato ugljenim hidratima, skrobom, šećerom i bjelančevinama - proteinima. Ulje od kukuruza je bogato linolenskom kiselinom, fitosterinom i vitaminom E. Od kukuruznog skroba dobija se grožđani šećer. Kukuruzna svila sadrži hlorofil, fosfornu kiselinu, vitamin K, tanin, eterična ulja, šećer, enzime, silicilnu kiselinu, kalijevu so i kalcijumovu so i veoma je cijenjena u narodnoj medicini.

Ljekovita svojstva kukuruza: snižava krvni pritisak, pomaže kod oboljenja krvnih sudova, za liječenje dijabetesa, srčanih oboljenja, odstranjuje kamenac iz bubrega, bolesti mokraćnih puteva, kašalj, rahitis, bolove u kičmi, arteriosklerozu, katarakt pluća, razne upale.

Postoje dobar i loš stres. Prvi nam daje energiju i strast, drugi narušava naše zdravlje i izgled. Pozitivan stres je onaj koji pomaže da npr. napišemo najbolji izvještaj, serviramo as u tensikom meču ili produbimo svoje odnose. To je ona vrsta stresa koja nam omogućava dodatnu fizičku i emotivnu snagu kada postoji prijetnja našoj sigurnosti ili sigurnosti onih koje volimo.

Negativan stres, s druge strane, je onaj koji nas kroz vrijeme dovodi do cijelog niza stanja poput pada imuniteta, gastrointestinalnih problema, alergija, nesanice, umora, depresije i gubitka kose. Danas je ovakva vrsta stresa poput epidemije.

Kako pronaći granicu između dovoljno stresa da bismo obavljali sve potrebno i previše stresa koji nas iscrpljuje?
Od izuzetne važnosti je ono što putem hrane unosimo u svoje tijelo. Danas je uobičajeno preskakanje obroka, a onda prejedanje u jednom obroku. Bitno je i osvijestiti da naše emocije, naše ponašanje i mogućnost fokusiranja ovise o razini glukoze u našoj krvi. Kako bismo imali visoki stepen energije, a nizak nivo stresa potrebno je jesti kvalitetne namirnice, jesti lagano i jesti često.

Jesti doručak znači jesti u prvom satu nakon što smo se probudili. Kad preskočimo doručak i jedemo kasnije najednom se povećava nivo šećera u krvi, aktivira se inzulin koji snizuje taj nivo šećera, a mi se osjećamo neproduktivni i nesposobni da se koncentriramo.

Oko 4 sata poslijepodne imamo ogromnu potrebu za slatkim – što je samo znak da organizam gladuje od nejedenja tokom dana.

Jesti doručak je i jedna od najvažnijih točaka održavanja težine! Nakon doručka, preporučuje se svaka 3-4 sata nešto pojesti što održava stabilnim nivo šećera u krvi. I, izbjegavate prejedanje, pogotovo kasno navečer.
Koja je količina koju trebamo pojesti? Šaka svakog od nas je najbolji pokazatelj jer je krojena točno prema našoj veličini. Na ovaj način niste optrećeni kalorijama, ugljikohidratima, bjelančevinama i sl. Potrebno je samo odrediti koliko kojeg jela želite pojesti.

Đumbir
Koristi se kao lijek još od 5000 godina prije Krista. Popularan je u s tradicionalnom ajuravedskom liječenju i bio je visoko cijenjen kod Rimljana. Đumbir stimulira cirkulaciju, ubrzava protok krvi i najbolji je od svih lijekova za sprečavanje bolesti u trudnoći ili migrena.

Iako već znamo da nam je potrebno puno vode, voća i vitamina tokom vrućih ljetnih dana nikako se ne možemo uskladiti i opredijeliti za ono što je  zaista najvažnije. No, koliko god znamo dobro i loše o pojedinim namirnicama, iznenadili bi se koliko su neke od njih dobre i prigodne za ljeto.

Dinja – Jedno od omiljenih slatkih ljetnih voćki odličan je zaštitinik kože zbog velikog udjela beta karotena. Naime, beta karoten se u tijelu pretvara u vitamin A koji je zaslužan za obnavljanje kože

Žitarice – Konzumiranjem cjelovitih žitarica opskrbit ćete svoj organizam vitaminima, mineralima, vlaknima, antioksidansima. Cink je glavni sastojak cjelovitih žitarica. On je važan u proizvodnji kolagena koji izgrađuje kožu, a i sudjeluje u obnavljanju kože nakon opeklina.

Pivo – Većina bi nas se složila da alkohol ni u kojem obliku ne dolazi u obzir. No začudili bi ste se koliko je pivo zapravo zdravo u umjerenim količinama. Naime, umjereno konzumiranje alkohola smiruje živčani sistem te pruža relaksaciju i zdravlje. Pivo sadrži vitamine B-grupe, posebno B1, B2, B3, B6 te magnezij, kalij, kalcij, željezo i cink.

Borovnica – sadrži prirodan šećer, i njime podiže raspoloženje te odlično utječe na mozak, pamćenje i koncentraciju zbog većinskog djela antioksidansa. Osim toga, čuvaju zdravlje srca i potiču mršavljenje.

Lubenica – je izuzetno zdravo i odlično voće, pogotovo nakon vježbanja jer vraća energiju i razbuđuje mozak. Zahvaljujući niskoj kalorijskoj vrijednosti idealna je i za vašu liniju, pa se s užitkom i bez straha od dodatnih kilograma prepustite tom sočnom voću, zapravo povrću.

Ledeni čaj – čajevi su dobar izvor tekućine sve dok ih pijete u umjerenim količinama. Popijete li više od 6 šoljica u vašem tijelu započinje diuretsko djelovanje kofeina i tada gubite vodu iz tijela.

Riba – Svi smo upoznati kako je riba bogata omega 3-masnim kiselinama te neizostavna namirnica ako želite da vam suha ljetna koža dobije na hidratizaciji. Zato ne zaobilazite, već naručite ribu i uživajte u ovom zdravom i sezonskom specijalitetu.

Bademi – bogatsvo magnezija, koji prema nekim istraživanjima smanjuje stres. Samo 15 grama badema na dan zadovoljit će 50 posto naše dnevne potrebe za vitaminom B6. Radi se o vitaminu koji je ključan za pravilno funkcioniranje živčanog i imunološkog sistema. Osim badema, kao dobar izvor magnezija pronaći ćemo u grahu te indijskom oraščiću.

Bijeli luk – Komarci vam idu na živce? Onda je bijeli luk idealno povrće za vas. Komarci će vas zaobilaziti u širokom krugu i na koži će jasno vidljivo biti manje crvenila, naravno, samo ako jedete bijeli luk.

Ljuta paprika – sadrži alkaloid (prirodni) kapsaicin što znači da posjeduje termodinamičku moć sagorijevanja masti, a traje i do 6 sati.

Kokice – Neki kažu da su glavni sastojak celulita, no istraživanja su potvrdila da ugljikohidrati iz kokica podižu nivo serotonina, i kada je dotični u ravnoteži, ovaj nam neurotransmiter daje osjećaj sreće, zadovoljstva i mentalne opuštenosti.

Krastavci – Osvježavajući krastavci sadrže više vode od lubenica, čak i do 95 posto, te gotovo nula kalorija. Zato jedite što više salata od krastavaca i jogurta jer su doista pravi izvor tekućine

Smokve – zaista niskokalorične, no taman toliko slatke da utaže potrebu za šećerom. Kalcij i vlakana im ne manjka, a oni dodatno pomažu pri razgradnji masti.

Blitva – i špinat bogati su beta karotenima, te A i C vitaminima. Ti antioksidansi štite kožu od opeklina, sunca, kao i vitamin B. Vitamin B također sprječava isušivanje i osip. Osim toga, blitva je bogat izvor luteina i zeaksantina, te štiti oči od procesa starenja.

Paradajz - je najpoželjnije povrće ljeti. Osim velike količine vode sadrži vlakna i vitamine potrebne organizmu, a ima samo nekoliko kalorija. Paradajz je idealna zamjena za rižu ili krompir.

Bijeli luk ubija bakterije i gljivične infekcije. Snižava holesterol i krvni pritisak, smanjuje rizik od nastanka krvnih ugrušaka.

Najbolje je jesti sirov bijeli luk, a ako ste često okruženi ljudima kojima to ože zasmetati, onda se opredijelte za neku laganiju varijantu, pa konzumirajte bijeli luk u kombinaciji sa ostalim namirnicama koje neutrališu njegov jaki miris.

Ko ne bi želio da olakša rad srcu, opusti krvne žile i opskrbi organe dovoljnom količinom kisika? Najsmrdljiviji od svih poznatih lijekova vijekovima stoji na usluzi. Jedite bijeli luk. Dovoljna je sasvim mala količina. Naučnici su otkrili zašto konzumiranje bijelog luka održava zdravlje srca. Ključ je u alicinu, materiji odgovornoj za ozloglašeni sumporni zadah, kaže se u studiji tima sa fakulteta Alabama. Alicin se razgrađuje na manje sastojke koji reagiraju sa crvenim krvnim zrncima i stvaraju spoj koji opušta krvne žile i omogućava dobar protok krvi. Osim toga, smanjuje pritisak i omogućava da se putem krvi prenosi više kisika do organa, te tako olakšava rad srca. Oprezni trebamo biti samo sa koncentratima bijelog luka koji se prodaju u apotekama. Prevelike doze mogle bi da prorijediti krv i utiču na krvarenje.

Sto grama šljiva pruža više vitamina od borovnice, brokule i još nekih voćki.

Pomažu u sprječavanju bolesti srca, ublažavanju krvnog pritiska na površinu zidova krvnih sudova. Također su dobar laksativ.

Šljive su bogate kalijumom, mineralom koji je neophodan za održavanje acido-bazne ravnoteže i čiji nedostatak u organizmu dovodi do umora. Vrlo su bogate i vitaminima, a imaju nisku energetsku vrijednost (u 100gr ima samo 46 kcal). sadrže vitamine C,B1;B2, koji jača nerve, pomaže u slučaju stresnih situacija, a dobri su za koncentraciju. U njima ima cinka i bakra koji djeluje protiv depresije i jačaju imunološki sistem. Posebno značajni su pektini, odnosno topljiva dijetetska vlakna koja narastu u želucu i crijevima i tako podstiču probavu, skupljaju otrovne materije iz organizma i izbacuju ih. Zbog toga se unošenje šljive u organizam preporučuje posebno ljudima koji nisu u prilici da budu fizički aktivniji, te da se zdravije hrane.

Suhe šljive imaju mnogo više minerala, vitamina i fitohemikalija od svježih, a posebno su bogate antioksidansima. Šljive popravljaju apetit, jačaju srce i pomažu u slučaju oboljenja bubrega, bolesti jetre i pojave reume. Kada se redovno konzumiraju, odlične su u prevenciji raka, podmlađuju i regenerišu organizam i sprječavaju pojavu bora. Također, one su odlična pilula za mršavljenje jer povezuju masti iz hrane koje se unose u organizam i izbacuju ih preko crijeva.

Recepti:

*za bolji rad crijeva:

- Pripremite lahku večeru koja će vam obezbijediti normalan rad crijeva. Uzmite 1/2 litra mlijeka, tri kašike meda, po 30g suhog grožđa, suhih šljiva, i suhih smokava. Šljive i smokve potopite u vodu i ostavite da odstoje u njoj preko noći. Šljive očistite od košpi, pa ih sitno isjeckajte zajedno sa suhim grožđem, zatim sve dobro izmiješajte sa medom i mlijekom, ručno ili u mikseru

* protiv zatvora

- Natopite uvečer šaku opranih suhih šljiva. Ujutru pojedite šljive i popijte sok.

Djelotvorna je kombinacija šljiva sa suhim smokvama. 5 suhih smokava i 5 suhih šljiva ostavite da prenoće u vodi, a ujutro ih ugrijte, popijte sok i pojedite plodove.

* protiv aritmije

- Izmješajte pola čaše soka šljive,  pola čase soka banane, 0,25 dl soka limauna. Popijte čašu soka, tri puta na dan, prije jela, tokom 3-4 nedjelje.

*liječenje jetre

- Rasijecite nekoliko manjih slatkih šljiva, izbacite koštice pa ih potopite u hladnu vodu da prenoće. Ujutro odlijte vodu, dospite novu i kuhajte 2-3 sata. Svakih sat vremena odlijevajte stari i dolijevajte novu vodu. Konzumirajte 18-20 komada vrelih ili podgrijanih šljiva prije jela.