Naučnici su identificirali 15-tak različitih flavonoidnih spojeva u špinatu koji funkcioniraju kao antioksidansi. Mnogi od njih uspješni su i u borbi protiv raka, što je bilo dovoljno važno da se pojedini izoliraju u svom čistom obliku, te da se na njima nastave istraživanja. Različite studije pokazale su usporavanje rasta stanica raka želuca, kože i dojke.

Karotenoidni pigment koji se nalazi u špinatu na dvostruki se način uspješno bori protiv raka prostate. Jedan karotenoidni oblik imena neoksantin s jedne strane utiče na stanice raka prostate na način da potiče njihovo samouništavanje. U crijevima neoksantin dodatno metaboličkim procesima prelazi u neokrome, koji inhibiraju rast stanica raka.

Čaj u vrećicama izumio je Thomas Sullivan 1904. godine, no toga nije bio ni svjestan. Ovaj njujorški trgovac čajem i kavom često je svojim kupcima slao uzorke u malim limenkama. No zaključio je da je jeftinije čaj slati u malim vrećicama. Sullivan je mislio da će kupci uzorke istresti u čajnik. No budući da nije priložio upute, kupci su u vruću vodu uranjali cijelu vrećicu. Ubrzo je počeo dobivati brojne narudžbe, pa je čaj počeo pakirati strojno u jeftinije vrećice od gaze.
No i čaj je nastao posve slučajno, i to 2737. godine pr. n. e. Kineski car Shen Nong bio je i znanstvenik, pa je radi sprečavanja bolesti izdao naredbu da vodu prije pijenja uvijek treba prokuhavati. Dok je bio na putu u udaljene pokrajine, nekoliko zalutalih listića palo je u kotao u kojem se kuhala voda. Car ju je kušao i oduševio se.

Bombončiće Pez izumio je Bečanin Eduard Haas, gorljivi protivnik pušenja. Bomboni s okusom metvice trebali su zamijeniti cigarete. Kutijice-igračke i voćne okuse Haas je uveo 1952. da lakše proda bombone u Americi.

Frank Epperson jedne je hladne noći 1905. godine zaboravio limunadu i štapić za miješanje na terasi. Do jutra se je limunada zamrznula i dočekao ga je prvi sladoled na štapiću. Ledeni desert svidio se i njegovim vršnjacima.

Rutzh Wakefield, vlasnica restorana Toll House Inn u Massachusettsu, 1930. godine u tijesto za kekse ubacila je komadiće čokolade za kuhanje. Mislila je da će se čokolada rastopiti, no zadržala je oblik. Keksi su postali pravi hit, recept je objavljen u bostonskim novinama, a tvrtka Nestle ubrzo ih je počela i masovno proizvoditi.
Kineski ke-tsiap, umak od ukiseljene ribe, u Maleziji je postao kechap, a u Indoneziji ketjap. Izvorna verzija okusom je bila mnogo sličnija umaku od soje ili umaku Worchestershire nego suvremenom kečapu. Engleski moreplovci iz 17. stoljeća prvi su otkrili ovaj kineski začin i donijeli ga na zapad. U 18. stoljeću počeli su mu dodavati rajčice.

 

Voćne sladolede najlakše je pripremiti od bobičastog voća, primjerice jagoda ili malina. Budući da one tokom pripreme mogu izgubiti nešto arome, dobro im je dodati malo pekmeza. Možete miješati i različite vrste voća - maline i kupine odlično se slažu. Sladoled se može napraviti i s jabukama, marelicama, kruškama, šljivama ili rabarbarom, no treba ih prvo prokuhati u malo vode sa šećerom dok ne omekšaju ili malo dulje ako želite glatku kremu. U tom slučaju voće dobro izmiksajte, a potom možete slijediti neki od recepata za sladolede od bobičastog voća. Gastronomski pustolovi mogu pripremiti sorbete od povrća, primjerice avokada, krastavaca, svježe crvene paprike i paradajza Takav sorbet ukusno je predjelo ili osvježavajući međuobrok.

SLADOLED OD ČOKOLADE
SASTOJCI: 4 žumanca, 250 g šećera, 500 ml mlijeka, 250 g masnijeg vrhnja, 2 žlice nezaslađenog kakao praha, maline, šlag, svježi listovi metvice za ukras
Istucite žumance i šećer dok ne budu svijetli i kremasti. Stavite mlijeko i vrhnje u posudu s debelim dnom te zakuhajte. Umiješajte kakao prah, maknite s vatre i pustite da se lagano hladi. Postupno umiješajte u tučena jaja i šećer. Kuhajte mješavinu u gornjem dijelu posude za kuhanje na pari dok se ne počne hvatati za kašiku. Pazite da ne zakuha. Maknite s vatre i pustite da se potpuno ohladi. Naspite u veću zdjelu i stavite u zamrzivač. Promiješajte je nakon tri sata. Nakon još tri sata tucite je pjenjačom nekoliko minuta te vratite u zamrzivač na još tri sata.

 

Rijetko koja biljka je sa svojim plodovima kao brusnica, koja je prirodni antibiotik potvrdila svoj doprinos zdravlju. Plodovi su bogati različitim zaštitnim materijama, sadrže minerale, vitamin A, vitamin C, kalij i biljna vlakna. Crvena tvrda bobica ima zbog veće količine vitamina C kiselkast okus.

Osim toga brusnica kao ljekovita biljka je već dugo poznata, od lišča i plodova se prave ljekoviti čajevi, u svježem obliku se prave sokovi, plodovi se mogu čuvati smrzavanjem ili sušenjem, a njime možemo pripremati đemove i ukusne umake i jela. 

Svježe brusnice, sok, smrznute ili sušene su  prirodan antibiotik koji, uništava štetne bakterije i gljivice u tijelu. Bioflavonoidi imaju posebnu antibakterijsko djelovanje tako su iztraživanja pokazala, da brusnice mogu spriječiti pojavu infekcije urinarnog trakta (E. Colli bakteriju), isto tako tvari brusnice djeluju na uništenje bakterije Helicobacter pylori, koja je uzročnik čira na želucu, smanjuje rizik od pojave bolesti zuba i zubnog mesa.

Isto tako sastojci brusnice smanjuju rizik od različitih karcinoma, kao što su rak dojke i debelog crijeva, spriječava rast ćelija raka i širenja njegovo širenje po tijelu. Brusnica pomaže pri obnovi vida (očiju), smanjuje šećer u krvi, što je korisno za dijabetičare. Plodovi brusnice su iznimno cijenjeni u prehrani osoba izloženih stresu, prevencija su kod kardiovaskularnih bolesti (srca i krvnih žila).

Gorki badem sadrži cijanovodičnu kiselinu, vrlo jaki otrov, te se zabranjuje svaki pokušaj da se koristi oralnim putem. U vanjskoj upotrebi, pripremljen u obliku vrućih obloga i kupki, ublažuje bol, naročito migrenu, bolove bubrega i jetre, reumu i žgaravicu.

Tijesto koje dobijamo od ovog voća služi kao dobar sapun za osobe s osjetljivom kožom i izvrstan prirodni dezodorans, daleko bolji i zdraviji od vještačkih sprejeva.

Od slatkog badema koriste se plod (ljuska i sjemenka), listovi i kora. Listovi i ljuske podstiču rad jetre i smiruju kašalj, a kora osim toga služi i kao sredstvo protiv crijevnih parazita, povišene tjelesne temperature, a pospješuje i izlučivanje mokraće.

Od ovog se voća proizvodi bademov sirup, te bademovo ulje. Ono se prodaje u apotekama, a to je blijedožuta tečnost, ugodna okusa, koja ublažuje lake upale probavnog sistema, dosta uspješno suzbija bronhitis i smetnje u mokraćnom sistem, a posebno ga preporučuju djeci protiv glista, pripremljenog u uvarku od cvjetova bijelog sljeza i maka, s malo meda i jednim žumancetom.

U vanjskoj primjeni, ulje od slatkih badema korisno je protiv svrabeža, opekotina, crvenog vjetra, te površinskih upala.

 

Ako vam se tjestenina raskuhala, ostavite je nekoliko minuta u vrlo hladnoj vodi. Zatim je podgrijte u umaku od paradajza pa će od njegove kiseline odmah “živnuti”, odnosno očvrsnuti.
Slično postupite i s raskuhanim povrćem. Najprije ga rashladite, onda podgrijte te prije posluživanja poprskajte s malo soka od narandže, limete ili limuna. Ako su vam rezanci ljepljivi, nakon kuhanja ih odmah ocijedite i rashladite. Zagrijte ih u dubokoj tavi, dodajte kašiku maslinovog ulja te okrećite.
Maslinovo ulje spašava i zagoreni hljeb. Prvo sastružite “crnilo”, premažite hljeb uljem, pospite parmezanom i dobit ćete vrlo ukusne bruskete. Kao ni stari hljeb, nemojte baciti ni prezrelo voće. Ako se ipak ne može upotrijebiti za salatu, možete ga iskoristiti za slasne smoothieje, sorbete, voćne kaše ili osvježavajuće sladolede. Presoljenu supu odsolit ćete dodate li joj malo nekuhane tjestenine ili sirovog krompira, koje izvadite nakon 15-20 minuta.

Limun na suhu ribu
Ako je riba presuha, prvo je premažite mješavinom limunovog soka i maslaca, a zatim je pospite nasjeckanim peršunom, mažuranom ili vrijeskom, koji će joj dati pikantniji okus.

Izgoreni odrezak u salatu ili gulaš
Zagoreni odrezak malo je teže spasiti, no ipak je sve u prezentaciji. Možete ga posuti mljevenim biberom, čilijem u prahu i bijelim lukom pa ga poslužiti kao “zacrnjenog”. Ili ga narežite te stavite u gulaš ili salatu.

Ocat u presladak kolač
Pretjerate li sa šećerom u kolačima ili drugim slasticama, bit će manje slatki dodate li im kašičicu jabučnog octa ili limunovog soka. Može pomoći i malo rastopljenog maslaca, maslinovog ulja ili kašičica kiselog vrhnja.

 

Izuzetno je bogata bjelančevinama, ugljenim hidratima, mastima, kalcijem, fosforom, vitaminima C, A, B2 i K, karotinom i pantotenskom kiselinom.

Pored svoje vitaminske i prehrambene vrijednosti, kopriva ili žara se smatra izuzetno zdravim, korisnim i pristupačnim povrćem i, naravno, lijekom.

Kao ljekovita trava  vrlo je uspješna za čišćenje krvi, protiv opadanja kose, reumatizma, groznice, prekomjernog mokrenja, tuberkoloze pluća, bronhitisa, oboljenja zglobova, kamena u bubregu, pri zarastanju rana, protiv zračenja, slabokrvnosti, čira na želucu, nesanice i nervoze.

 

Redovno konzumiranje maslinovog ulja smanjuje rizik oboljevanja od astme i reumatoidnog artritisa. Naučnici vjeruju da oleinska kiselina sprječava nastanak upalnih spojeva, a tome znatno pripomažu i antioksidanski sadržani u ulju.

Naučna istraživanja novijeg datuma ukazala su da svježe ekstra djevičansko maslinovo ulje sadrži i hemijski spoj oleokantal koji djeluje poput lijekova za ublažavanja boli. Oleokantal je prirodno protuupalno sredstvo, a ima snagu i karakteristike koje u velikoj mjeri odgovaraju popularnim lijekovima protiv boli.

Dnevni unos 50 grama maslinovog ulja odgovara desetini doze lijeka protiv boli preporučene odraslim osobama.

Kako se ohladiti tokom ljetnih vrućina? Osvježiti će te vegetarijanska prehrana bogata voćem i povrćem, čaj od metvice i pića od limete, a izbjegavati bi trebali slana i masna jela, alkohol i kofeinske napitke

Kako živa u termometru nemilice raste tako rijetko tko razmišlja kao gurman. To i ne čudi jer su vrućine sinonim za ljeto, a masna i teška hrana koja grije organizam i čini vrućinu još nepodnošljivijom prirodnim tijekom postaje prošlost.

No, iako je jasno da ljeti trebaš uskladiti vlastiti ritam te tjelesne napore okolini, nije potrebno odreći se hedonističkih sklonosti, osobito ako hranu doživiš kao dodatni način osvježenja. I sama priroda se za to pobrinula osiguravši mnoštvo sezonskih namirnica bogatih nutrijentima koje organizam najviše treba.

Za domaćice koje ne vole provoditi puno vremena u kuhinji, ljeto je idealno godišnje doba budući da i dostupne namirnice zahtijevaju kratku pripremu, a i same vrućine traže lagane i količinski manje obroke. U tom se smislu prvenstveno ističe voće i povrće kao odličan izvor vitamina, minerala, ali i antioksidansa, primjerice ß-karotena i likopena, koji nude dodatnu ljetnu pogodnost štiteći kožu od štetnog djelovanja sunčevih zraka.

Voće i povrće u pravilu obiluje vodom koja služi kao dodatni izvor prijeko potrebne tekućine te istovremeno hladi. Dodatno, ove su namirnice bogate kalijem, elektrolitom koji se intenzivno gubi znojenjem i kojeg je za optimalno funkcioniranje organizma nužno nadoknaditi.

Najbrži recept za osvježenje je priprema voćnih i povrtnih salata načinjenih od lubenice, dinje, breskvi, smokvi, ananasa, krastavaca, paprike, rajčice, zelene salate te tikvica i patlidžana. Odličan izbor su i razne vrste frapea s mlijekom od žitarica i voćem koji mogu poslužiti kao osvježavajući i hranjiv međuobrok.

Listu namirnica za osvježenje nadopunjuju i razne žitarice koje (nakon što su skuhane i ohlađene) u kombinaciji s ljetnim povrćem i zakiseljene limunovim sokom pružaju lakoprobavljiv obrok idealan za vruće ljetne dane. Dodatna pogodnost ovakvih obroka je obilje prehrambenih vlakana koje sadrži, a koja potiču pravilnu probavu i oslobađaju te osjećaja nadutosti djelomično uzrokovanog i gubitkom elektrolita znojenjem.

Uravnoteženi jelovnik koji optimizira zdravlje mora, naravno, osigurati dovoljne količine svih hranjivih tvari pa tako i proteina. No, za probavu najboljeg izbora ovih makronutrijenata – crvenog mesa potrebno je dosta energije koja posljedično zagrijava organizam. Stoga ljeti prednost valja dati lakoprobavljivim izvorima proteina, a tu nema premca ribi te plodovima mora. Potrebe za proteinima zadovoljit će i niskomasni mliječni proizvodi, a pri izboru sira prednost daj mekšim sirevima sa što manje masti poput svježeg kravljeg sira.

 

Lubenica - popularno ljetno voće upečatljivih boja koje nepogrešivo gasi žeđ tijekom vrućih dana zanimljivo je zbog raznih svojstava. Iako sadrži 92 posto vode, ostalih 8 posto bogato je likopenom, antioksidansom koji štiti srce, prostatu, njeguje kožu, a na muškarce može djelovati kao viagra

Vjerojatno najzanimljivije istraživanje vezano uz učinke lubenice na zdravlje čovjeka objavljeno je prije dvije godine, a autori su zaključili da lubenica na muškarce može djelovati kao Viagra. Znanstvenici su otkrili da sastojak lubenice, aminokiselina citrulin, utječe na krvne žile jednako kao "mala plava tableta" za pomoć pri postizanju i održavanju erekcije. Citrulin utječe na relaksaciju i širenje krvnih žila na sličan način kao što djeluju lijekovi za liječenje erektilne disfunkcije.

Do prošlogodišnjeg istraživanja smatralo se da je glavnina citrulina smještena u kori lubenice, međutim, pokazalo se da je udio citrulina u jestivom dijelu viši nego što se mislilo. Međutim, nije poznato koja je doza citrulina prava i koliko je potrebno pojesti lubenice kako bi se iskusilo eventualno djelovanje na spolnu moć. Također, kritičari ove studije tvrde kako je tvrdnja ishitrena i nedovoljno utemeljena.

Osim što vam možda može poboljšati seksualni život, lubenica je dobra i za srce, imunološki sustav, ali i za osobe koje boluju od dijabetesa tip II. Povoljan učinak lubenice na srce jednim se dijelom također temelji na djelovanju aminokiseline citrulin, što je dokazano u studiji objavljenoj 2007. godine u časopisu Nutrition. Ispitanicima je nakon tri tjedna redovitog ispijanja soka od lubenice izmjerena 22 posto viša razina arginina.

Iz aminokiseline arginin nastaje dušikov oksid, za koji je poznato da snižava krvni tlak, sprječava grušanje krvi i štiti od infarkta miokarda i moždanog udara. Prijašnje su studije pokazale da visoke oralne doze arginina izazivaju mučninu i probavne smetnje, što nisu nuspojave konzumiranja soka lubenice jer sok lubenice ne sadrži arginin već aminokiselinu citrulin koja je prekursor za sintezu arginina.

Mnogima idu sline na dobro ohlađenu lubenicu, međutim, znanstvenici su za onu sa sobne temperature. U testu su lubenice čuvane dva tjedna na temperaturama 5, 13 odnosno 21°C. Količina crvenog pigmenta likopena u lubenici čuvanoj na 5 i 13°C se nije promijenila, međutim, lubenica koja je dva tjedna provela na sobnoj temperaturi je imala 40 posto više likopena. Ovdje se radi o cijelim lubenicama, a one koju su već otvorene ipak treba držati u hladnjaku. Ukoliko kupite nezrelu lubenicu, pričekajte par dana kako bi sazrela do kraja i nakrcala se likopenom.