Kako prepoznati svježu ribu?
Svježa riba mora imati bistre oči, crvene škrge, krljušti koje su čvrste i ne opadaju. Na pritisak prsta riblje meso mora biti čvrsto i vratiti se u prvobitan položaj. Ne smije imati nimalo neugodan miris.

Koja je razlika između muzgavca i hobotnice?
Hobotnica ima dva reda pipka na kraku, a muzgavac jedan. U pravilu je hobotnica veća

Kako kupovati rakove?
Jastoge i hlapove najbolje je kupovati žive, dok se kod škampi i kozica mora pripaziti da nemaju crnkaste mrlje s donje strane repa, već da imaju lijepu, ružičastu boju.

Kako kupovati školjke?
Ljuske školjkaša obavezno moraju biti zatvorene, to je najbolji znak da su svježi. Nikad ne kupujte otvorene školjke jer mogu biti izuzetno opasne. Međutim, nakon što se skuhaju, situacija je obrnuta: dobre su samo one školjke koje su se pri kuhanju otvorile, one koje su ostale zatvorene radije nemojte jesti.

Svi se morski plodovi mogu i smrzavati (međutim, nikako nemojte smrzavati jednom odmrznute proizvode), ali se mora paziti da se odmrzavaju polako. Najbolje da ih ostavite u frižideru preko noći, s time da ih je najbolje staviti u zamrzivač očišćene.

Kardiovaskularne ili srčanožilne bolesti su najveći ubojica u razvijenom svijetu tj. zauzimaju najveći postotak uzroka smrtnosti. Mnogi faktori od genetske predispozicije preko stresa do načina života i životnih navika utječu na zdravlje srca, a mi vam ovdje donosimo neke namirnice za koje je dokazano da štite srce i pomažu mu da dulje i zdravije kuca.

1. Riba
Riba je izvrstan izvor omega-3 masnih kiselina koje štite vaše srce jer smanjuju rizik od krvnih ugrušaka. Te masti također pomažu u održavanju zdravog kolesterola. Jedite losos ili drugu masnu morsku ribu poput tune ili sardina najmanje dva puta sedmično. Ni ostale vrste ribe svakako neće odmoći.

2. Maslinovo ulje
Maslinovo ulje smanjuje rizik od srčanih bolesti snižavanjem nivoa vašeg kolesterola. Što više koristite maslinovo ulje pri kuhanju.

3. Jabuke
Jabuke sadrže sastojke koji djeluju protuupalno i pomoći će spriječiti stvaranje krvnih ugrušaka. Jabuke sadrže vitamine i vlakna, a dolaze u čak nekoliko ukusnih sorti. Jedite jabuke kao zdrav međuobrok ili dodajte kriške jabuke u vašu salatu.

4. Bademi
Bademi i drugi orašasti plodovi sadrže zdrava ulja, vitamin E i druge tvari koje će pomoći u zadržavanju dobre razine kolesterola. Bademi su također dobar izvor proteina i vlakana.

5. Crveno vino
Crveno vino sadrži snažan antioksidans, dobar za vaše srce, koji se zove resveratrol. Naravno, budite umjereni!

6. Zeleno lisnato povrće
Zeleno lisnato povrće sadrži folnu kiselinu koja pomaže u održavanju niske razine homocisteina, te vitamin E. Pokušajte što češće jesti svježi špinat ili kupus.

7. Paradajz
Rajčica je bogata vitaminima i likopenom, koji smanjuje rizik od srčanih bolesti. Dodajte kriške paradajza u sendvič ili vašu salatu i jedite što češće umak od  paradajza. Naime, umak od paradajza, pa čak i onaj koji kupite u trgovini, sadrži više likopena nego sirovi paradajz.

Morate učiti ili raditi do kasno u noć s tim da morate ostati budni i pažljivi? Želite izgubiti koji kilogram viška? Želite darovati krv s tim da ne padnete u nesvijest? Rješenje je gotovo uvijek isto - pijte tekućinu. Ali ne bilo koju! Dovoljna vam je čaša najobičnije pitke vode.

Prema istraživanju objavljenom u časopisu Hypertension, voda čini puno više od gašenja žeđi.

David Robertson, farmakolog i neurolog sa fakulteta Vanderbilt iz Nashvillea još je prije desetak godina otkrio da voda regulira tlak kod pacijenata kod kojih sistem održavanja pritiska na normalnom nivou ne funkcionira. Međutim, nema nekih značajnih učinaka na tlak kod ljudi koji s njim nemaju problema. No zato kod njih steže krve žile i poboljšava rad simpatičkog živčanog sistema, odnosno „alarmnog sustava" koji reagira u situacijama kada treba bježati ili se boriti, odnosno povećava potrošnju energije u slučaju potrebe.

Robertson je proučavao djelovanje vode na miševe kako bi shvatio procese koji stoje iza učinaka koje ta tekućina ima. Nisu važni mehanizmi unosa vode u organizam - bilo da se pije ili izravno ubrizga u želudac, voda ima jednako pozitivno djelovanje. Pored toga, ona razrjeđuje krv koja se kreće od želudca i koja sadrži sol zbog čega je jasno na koji način regulira pritisak. Zatim se aktivira živčani sistem koji je odgovoran za našu budnost i oprez i djelovanje pod stresom, povećava se pritisak nakon čega se razina soli u krvi, uz pomoć proteina Trpv4,vraća u normalne granice. Miševi nemaju taj protein pa ne reagiraju na vodu na taj način.

Taman kad se pomamite za jednim i odlučite ga sigurno kupiti i probati njegovo djelovanje, par minuta kasnije eto nove reklame, za istu stvar, slični sastojci, ali drugi proizvođač. I opet «najbolji na svijetu». Sad Vam više ništa nije jasno. Neki će nakupovati sve da nešto ne propuste. Drugi će pak odmahnuti rukom i nastaviti živjeti po starom, bez vitamina. Ionako u te «umjetne» stvari ne vjeruju. A najbolja je zlatna sredina. Kad bismo živjeli polako, bez stresa, jeli nekoliko puta na dan, male obroke, raznovrsno, možda nam dodaci prehrani ne bi bili nužni. Međutim, u današnje vrijeme često pojedemo prvo što stignemo, tek toliko da utažimo glad. Jedemo neredovno i premalo svježeg voća i povrća koji su najveći izvor vitamina. A ni voće i povrće nisu više ono što su nekad bili. Umjetno uzgojeni, genetski modificirani, izrasli iz zemlje koja je sve siromašnija mineralima, ni oni nemaju dovoljnu količinu korisnih sastojaka za sve naše potrebe. Kažu da ne bismo niti mogli pojesti toliko voća i povrća da upotpunimo 100% dnevnih potreba za vitaminima i mineralima. Ništa drugo ne bismo ni radili nego ljuštili naranče, grickali mrkve, trijebili šipak… O cijeni tolike količine voća i povrća da i ne govorimo! Zato ih treba nadomjestiti na umjetan način.

Vitamini su organski spojevi raznovrsne strukture i hemijskih osobina, koji se u hrani nalaze u malim količinama i neophodni su za normalno funkcioniranje ljudskog organizma.Vitamine dijelimo u dvije skupine:
- vitamini topivi u mastima(lipofilni): tu spadaju vitamini D,A, K , E - vitamini topivi u vodi (hidrofilni) : tu spadaju C vitamin i vitamini B kompleksa

RDA(Recomended Dietary Allowances)- preporučene dnevne količine predstavljaju razinu dnevnog unosa nutrijensa (vitamina ili minerala), dovoljnu za zadovoljenje potreba gotovo svih zdravih pojedinaca (97-98%) određene životne dobi.

AI ( Adequate Intake) - prikladan unos, predstavlja vrijednost preporučenog unosa nutrijensa, koji se utvrđuje za skupinu zdravih ljudi određene populacije.

UL (Tolerable Upper Intake Level) - najviši nivo unosa nutrijensa predstavlja najveću moguću vrijednost unosa koja još nije štetna za zdravlje. Povećanjem UL-a povećava se rizik nastanka brojnih bolesti.

EAR ( Estimated Average Requirament)- procijenjena prosječna potreba je količina unosa nutrijenata,koja može zadovoljiti potrebe polovice zdravih ljudi određene životne dobi i spola.

Na tržištu postoji velik broj vitaminskih preparata, njihova dostupnost je velika ne samo u ljekarnama već i u trgovinama. Velikom dostupnošću njihova upotreba i prodaja nije kontrolirana, a odabir preparata je prepušten Vašem znanju.
Najsigurnije je uzimati takve preparate u apotekama po preporuci doktora ili ljekarnika.
Vitaminski preparati se mogu koristiti u bilo koje doba dana, ali je ipak preporuka da se uzimaju nakon obroka, zbog apsorpcije vitamina topivih u mastima(A; D; K; E). Posebnu pozornost potrebno je obratiti na prekomjerno uzimanje vitamina koji su topivi u masti, jer se oni kumuliraju u organizmu i mogu izazvati čitav niz štetnih djelovanja.

U svakom slučaju, najbolje bi bilo prije uzimanja vitaminskih dodataka posavjetovati se s doktorom ili nutricionistom koji će na temelju vaših osobnih potreba i prehrambenih navika utvrditi koji vitamini i u kojoj dozi su najbolji za vas.

Hrom je oligoelement od ključnog značaja za pravilno djelovanje insulina, koji reguliše nivo šećera u krvi. Ukoliko ga ne unosimo u dovoljnoj količini, insulin gubi na efikasnosti, nivo šećera ostaje povišen i povećava se opasnost od dijabetesa. Osim toga, uneseni šećer se pretvara u masti, a posljedica toga je taloženje kilograma i povišen nivo holesterola i triglicerida.

Sprječava napade gladi
Dok se ne sprovedu dodatna istraživanja ne može se reći da li ovaj oligoelement podstiče mršavljenje, međutim vrijedi iskoristiti njegov metabolički učinak. Jedna studija je, međutim, pokazala da se količina masnih naslaga kod žena sa viškom kilograma znatno smanjuje ukoliko se hrom redovno unosi u organizam. Istraživači su došli do saznanja da, zahvaljujući uticaju hroma na dejstvo insulina, on sprječava napade gladi kod osoba na dijeti.

Pazite da ne pretjerate
Preporučena dnevna doza za žene iznosi 55, a za muškarce 65 mikrograma. Ukoliko vaša ishrana obiluje gotovim industrijskim proizvodima, imate veće izglede da patite od nedostatka hroma. Ali sa ovim oligoelementom treba biti izuzetno oprezan. Ako uzimate nekoliko različitih dodataka ishrani, strogo vodite računa o sadržaju hroma jer ukupna količina ne smije da prelazi 200 mikrograma dnevno. Zato je najbolje da se prethodno konsultujete sa doktorom.

Kako prepoznati je li neka namirnica svježa? Donosimo vam kratki pregled po grupama namirnica...

Riba i meso

• Svježe meso ne smije biti smeđe, nego crveno i svilenkasto. Masni dijelovi su bijeli, a ne  žuti.
• Perad i divljač – noge moraju biti gipke, prsna kost mekana, a prsa punašna. Boja mora biti žućkasta, a ne sivkasta.
• Svježa riba ima sjajne i skliske ljuske, svjetle izbočene oči i jasno vidljive boje.
• Školjke moraju biti čvrste i pune i mirisati na more.

Povrće

• Salata mora biti jasne zelene boje, bez smeđih rubova i trulih listova
• Paradajz i rotkvice moraju biti crvene boje bez mrlja i nabora.
• Avokado mora biti čvrst i elastičan na pritisak. Namjeravate li ga odmah pojesti neće smetati ni ako ja malo pocrnio.
• Korjenasto povrće mora biti čvrsto, nikako „naborano“.
• Zreli patlidžani moraju biti izrazito sjajne i tamne boje, te čvrsti na pritisak.
• Gljive moraju biti čvrste i suhe. Kupujte samo one koje dobro poznajete. Izbjegavajte kupovati gljive pakirane u plastičnim vrećicama.

Voće

• Nemojte kupovati voće na koje se uhvatilo čak i malo plijesni. Ona se brzo širi i zahvaća sve plodove.
• Grožđe – izaberite zrele, čvrste grozdove jasnih boja
• Voće s košticama (trešnje, marelice, šljive, breskve, nektarine...) mora biti čvrsto i napeto, ali mekano na dodir, jasnih boja neštećene kore i bez nabora.
• Jagodičasto voće  (jagode, maline, kupine, borovnice...) mora biti izražajnih boja i tvrdo na opip. To je voće lako kvarljivo i treba ga pojesti odmah. Ako se pojavi pljesan, bacite ga.
• Zrele smokve moraju biti napete i mekane.
• Kivi mora biti čvrst i napet, neoštećene kore.
• Banane su zrele ako im je kora žuta i posuta sitnim smeđim tačkicama. Nezrele su zelenkaste, a prezrele smeđe i mekane.
• Dinje  - odaberite mirišljave i napete plodove, bez ogrebotina i omekšanja na kori.
• Ananas mora biti čvrst, neoštećen i mirisan.
• Ljuske oraha moraju biti sjajne i ne smiju zvučati šuplje kad ih protresemo. Svježi orasi se lakše čiste i boljeg su okusa nego stari koji su ponekad gorki.

Sušene i pakirane namirnice

• Ove namirnice kupujte u prodavaonicama koje imaju veći promet; manja je mogućnost da budu pokvarene
• Izaberite čvrsto i napeto zrnje graha, izbjegavajte ono naborane kože
• Sušeno voće mora biti puno i sočno, a ne tvrdo i žilavo.

Želite novu kuhinju, ali to ne možete priuštiti? A kako bi bilo da napravite samo nekoliko poboljšanja koja će vašoj kuhinji dati sasvim novi izgled, bez potrebe da odlazite u banku? Sviđa vam se ta ideja? Ako vam se sviđa, nastavite čitati i saznajte izvrsne brze, lake i dostupne savjete i trikove za obnovu vaše kuhinje.

1. Obojite ormariće – budući da ormarići prekrivaju većinu prostora u kuhinji, ništa više ne mijenja izgled vaše kuhinje od izgleda i boje vaših ormarića. Ideja za malu kuhinju - ako se usudite, probajte obojiti donje ormariće drugačijom bojom od gornjih ormarića. Ovo bi moglo jako dobro izgledati u malim kuhinjama, pogotovo ako su gornji ormarići iste boje kao zid iznad njih.

2. Uklonite gužvu na radnoj plohi u kuhinji – svi provodimo dosta vremena u kuhinji. Zbog toga e smatra oni smatraju središtem doma. Upravo zbog toga se radna ploha u kuhinji često popuni ne samo sa kuhinjskim stvarima, već i mnogim drugim – papirima, računima, dječjim stvarima i svačim drugim. Probajte tim stvarima naći drugo spremište. Ipak, možda vam neke od tih stvari zatrebaju u kuhinji, no nađite mjesto za njih u ladici ili ih pospremite u ormarić.

3. Promijenite ručke na ormarićima – to je jednostavan način promjene izgleda kuhinje. Probajte nabaviti nove olovne ručke ili ručke od nikla. Da bi uzeli pravu veličinu, ponesite sa sobom u prodavnicu stare ručke, u suprotnom bi se mogli naći sa rupama na ormarićima. Naravno, ako imate ručke sa samo jednom rupom, ovisno o tome gdje se rupa nalazi, možete izabrati drugu ručku sa samo jednom rupom, ili čak ručku sa dvije rupe, s tim da vam originalna rupa bude jedna od te dvije.

4. Nova rasvjeta – probajte promijeniti uobičajenu plafonjeru za lijepi viseći luster? Ili bi vam kuhinja možda bolje izgledala sa novim višestrukim reflektorima. 

5. Obnovite prozorske zavjese – Ako još imate zavjese na prozorima, probajte ih zamijeniti trakastim ili rimskim zavjesama. Postoje u raznim bojama i vrlo su funkcionalne.

6. Maknite vrata na nekim gornjim ormarićima - Probajte maknuti prednji panel sa nekog od gornjih ormarića i zamijenite ga staklenim vratima, vratima od pleksiglasa ili dekorativnog metala. Dobiti ćete odmah otvoren, prozračni izgled kojim ćete moći ujedno pokazati prekrasno suđe ili čaše.

7. Kupite novi set posuđa – Postavite stol sa novim posuđem i ljudi će zaboraviti kako su zastarjeli vaši ormarići i kuhinjski namještaj.

8. Kupite novi kuhinjski sto i stolice – Ova opcija možda je malo skuplja od ostalih priledloga, ali jako će podići izgled vaše kuhinje. Budući da kuhinjski sto i stolice zauzimaju veliki dio vaše kuhinje, istog trena ćete imati novi izgled kuhinje – osim što morate odvojiti potrebno vrijeme i novac za kupovinu.

9. Promijenite kuhinjsku radnu plohu – da, i to je moguće. Možda vam je radna ploha u odličnom stanju, ali je zastarjele boje ili uzorka. Jefitnija vam je opcija da je samo prefarbate posebnom bojom za takve površine ili je oblijepite posebnim materijalom.

10. Obojite kuhinjske pločice- Za ovo će vam trebati nešto više vremena i vještine, ali je znatno jeftinije od kompletnog mijenjanja pločica.

Da se crijeva ne bi ulijenila, u njima mora da postoji nešto što ih draži. Ali nedostatak sadržaja koji podstiče crijeva na kretanje ne znači isto što i nedostatak hrane. Za pokretanje crijeva potrebno je da hrana koju unosite u organizam sadrži nesvarljive sastojke, koji draže muskulaturu crijeva na kretanje i tako izazivaju izbacivanje izmeta iz debelog crijeva. Ti nesvarljivi sastojci hrane su pokožice voća, povrća i žita, tj. celuloza. Ako u hrani nema dovoljno celuloze, onda tanko crijevo upije svarljive sastojke hrane, i u debelo crevo ne dolazi dovoljno ostataka i otpadaka koji bi izazvali njegovo kretanje i pražnjenje. Tada dolazi do lijenosti crijeva ili zatvora.

Odaberite odgovarajuća vlakna
Vlakna su supstance otporne na sokove koji se luče u gastrointestinalnom traktu. Dijele se na „rastvorljiva“ i „nerastvorljiva“. U borbi protiv zatvora najviše će vam pomoći nerastvorljiva vlakna, kao što su celuloza i lignin, sadržani u kupusu, kelju i sličnom povrću. Ona nabubre u dodiru s vodom i izazivaju grčenje crijevne muskulature. Rastvorljiva vlakna, kao što je pektin, nalaze se prvenstveno u voću, crnom i bijelom luku. Ona usporavaju apsorbovanje šećera, masti i holesterola i, uopšteno govoreći, nisu naročito korisna za rad crijeva. Jedini izuzetak je inulin, koji blagotvorno deluje na crijevnu floru i podstiče apsorpciju kalcijuma, a koga najviše ima u crnom luku i korjenastom povrću.

Ne odlažite pražnjenje creva
Loše životne navike, nedovoljna fizička aktivnost, sklonost da se odlaže pražnjenje crijeva i prekomjerna upotreba laksativa mogu da prouzrokuju zatvor. Crijevima nimalo ne prija neuravnotežena ishrana siromašna biljnim vlaknima i zato je veoma važno da obratite pažnju na to šta jedete. Dovoljno je da dnevno unesete od 30 do 35 grama biljnih vlakana, pa da obezbijedite pravilan rad crijevne muskulature. Ako uz to budete pili dovoljno vode i ne budete jeli na brzinu, ovaj problem će za vas postati prošlost.
Vitamin F podstiče rad crijeva. Vitamin F, koji se sastoji od tri esencijalne masne kiseline, prisutne u sjemenu lana i suncokreta, žitaricama i soji, podstiče rad crijeva. Najznačajnija uloga ovih sastojaka je regulisanje holesterola u krvi i blagotvorno dejstvo na jetru.

Čaša vode za bolju probavu
Ako je za vas svaki odlazak u toalet drama, a uz to imate i bolove u stomaku, obratite se doktoru. U najvećem broju slučajeva bit će dovoljno da povećate dnevni unos tečnosti, vode, čaja, mlijeka, sokova od voća i povrća i jogurt s aktivnim fermentima, i tako očistite organizam od nagomilanih toksina. Svima se preporučuje da dan započnu sa čašom vode jer će tako podstaći rad crijeva.

1. ČUVAJTE SE PROMAHE
Kada ste oznojeni, ne pravite promahu u prostoriji u kojoj boravite niti u automobilu tokom vožnje. Vazduh koji struji osvježava vas samo kratkotrajno, a može da vam donese brojne probleme poput kihavice, kašlja, bolova u ušima, vrtoglavice, ukočenosti vrata, ramena ili leđa. Promaha brzo hladi kožu i nadražuje nerve, usljed čega mogu da nastanu i teže komplikacije, kao što su pareza facijalis, iskrivljenost mišića lica.
SAVJET: Ne sjedite na promahi. Kada provjetravate prostoriju ili automobil, izađite nakratko.

2. PAZITE GDE SJEDITE
Sjedenje ili ležanje na hladnim površinama, posebno u mokrom kupaćem kostimu, povećava rizik od upale bešike. O tome bi posebno trebalo da povedu računa žene jer su one sklonije infekcijama mokraćnih puteva. Činjenica je da te upale najčešće prouzrokuju bakterije, koje lakše prodiru ukoliko su odbrambeni mehanizmi mokraćnih kanala i bešike usled hladnoće oslabljeni.
SAVJET: Ako nemate rezervni kupaći kostim koji biste obukli po izlasku iz vode, sjedite na suncu dok se ne osušite.

 3. PRVO TUŠ, POSLE BAZEN
Toplota širi krvne sudove, a hladnoća ih sužava. Zbog toga ne treba da ulazite u vodu odmah nakon sunčanja. Naglo rashlađivanje zagrijanog tijela može da izazove kolaps kardiovaskularnog sistema, a posebno može da bude opasno za osobe koje imaju srčane tegobe i probleme sa cirkulacijom.
SAVJET: Ako ste duže boravili na suncu, istuširajte se prije ulaska u vodu. Ukoliko nema tuševa, onda u vodu ulazite postepeno, kvaseći dio po dio tijela.

4. NAGLE PROMJENE TEMPERATURE
Ako je temperatura napolju preko 30 stepeni, a vi uđete u klimatizovanu prostoriju, organizam neće moći u kratkom roku da se adaptira na tako naglu promjenu i doživjet će šok. Kao posljedica dugotrajnog boravka u pretjerano rashlađenom prostoru mogu da se jave ukočenost mišića, prehlada, promuklost i upala ždrijela.
SAVJET: Razlika između temperature klimatizovanog prostora i spoljne temperature ne smije biti veća od šest stepeni.

5. SOK DA, ALI BEZ LEDA
Previše rashlađena pića predstavljaju temperaturni šok za sluznicu ždrijela i glasnice, pa se javljaju promuklost, grebuckanje u grlu i bol pri gutanju. Voda iz frižidera i napici s puno leda ne prijaju ni želucu, jer usporavaju varenje.
Ovakav vid rashlađivanja tokom ljetnjih dana posebno treba da izbjegavaju osobe koje pate od gastritisa, čira na želucu ili dvanaestoplačanom crijevu.
SAVJET: Rashlađujte se umjereno. Pijte tečnost sobne temperature, svježe iscijeđene sokove od voća i povrća, mineralnu vodu i mlake nezaslađene čajeve.

• Dan nakon je dobro piti voćni sok jer sadrži fruktozu, oblik šećera koji pomaže da se brže smanji količina preostalih alkohola u tijelu.
• Sok od rajčice i jabuke su dobar izbor, sok od naranče ukoliko imate slab želudac izbjegavajte, najbolje se držati ne-kiselih sokova.
• Počastite se medom - koncentrirani oblik fruktoze. Ukoliko ne možete jesti sam pomiješajte ga sa toplom vodom i limunom (ovdje imamo i vitamin C- koji također djeluje kao dobar lijek u ovom stanju jer sprječava glavobolju)
• Jaja – jer sadrže cistein, tvar koji razgrađuje acetaldehid, toksin koji uzrokuje mamurluk. Osim toga, jaja vam dati energiju u jutro.
• Banana – jer sadrži kalij koji se gubi u organizmu kada se pije. Pomaže također i sok od kivija.
• Đumbir u kombinaciji sa medom, limunom i narančom – odlična kombinacija za organizam i ublažavanje glavobolje.