Ljeti, kada živa u termometru počne da divlja, tečnost je neophodna za lakše funkcionisanje cijelog organizma. Voda je, naravno, uvijek najbolji lijek za tropske vreline, ali često se dešava da umjesto nje izaberemo slatki, osvježavajući napitak koji će osim žeđi zadovoljiti i još neke naše potrebe.
Međutim, ta ukusna ljetnja pića prepuna su kalorija zbog kojih se kilogrami lako i neprimjetno lijepe za tijelo.
Da biste izbjegli ovu zamku, vodite računa o tome šta naručujete u kafiću i čime punite svoj frižider.

VOĆNI SOKOVI
Šta sadrže?
Nektar sadrži od 20 do 50 odsto voćne pulpe i šećer, dok svježe cijeđeni sokovi sadrži samo voće, pa samim tim imaju mnogo manje kalorija.
Za i protiv
Voćni sokovi bez šećera dobar su izvor minerala i vitamina. Nektar, pošto je prilično sladak, može da poveća žeđ umjesto da je utoli.
Kalorijska vrijednost
U 100 ml nektara ima 60, a u istoj količini svežeg soka 20 kcal 

GAZIRANI NAPICI
Šta sadrže?
Osnovni sastojci su voda, šećer, ugljen-dioksid i arome. U napicima s voćem sadržaj voća ne bi trebalo da bude manji od 10 odsto.
Za i protiv
Podstiču varenje, ali mogu da izazovu i nadimanje i, u nekim slučajevima, gastritis i gasove. Osim toga, ovi sokovi su prepuni šećera.
Kalorijska vrijednost
U 100 ml ima 40 kcal

LEDENI ČAJ I KAFA
Šta sadrže?
Vodu i različite vrste čaja ili kafu i, skoro uvijek, šećer, i to u količini od oko 10 odsto.
Za i protiv
Utoljuje žeđ i puni baterije zahvaljujući visokom sadržaju kofeina. Nemojte, međutim, da ih pijete uveče zato što mogu da izazovu nesanicu.
Kalorijska vrijednost
Ako sadrže šećer, u 100 ml ima oko 32 kcal. Ako su bez šećera, možete da ih pijete bez straha da ćete se ugojiti.

KOKTELI
Šta sadrže?
Sadrže najrazličitije vrste alkohola, voćne ili gazirane sokove, likere...
Za i protiv
Alkohol nam daje prazne kalorije, to jest kalorije koje organizmu nisu neophodne. Zbog toga se pojačano znojimo i lako upadamo u začarani krug – što više pijemo, više se znojimo i onda smo još više žedni.
Kalorijska vrijednost - U 100 ml koktela ima 220 kcal.

PIVO
Šta sadrži?
Dobija se fermentacijom ječmenog slada i hmelja, sadrži niži procenat alkohola, a može da bude svijetlo ili tamno.
Za i protiv
Osim minerala i vitamina sadrži antioksidante koji štite srce, ali to ne znači da treba da preterujete s pivom – ipak je to alkoholno piće, a osim toga izaziva nadimanje.
Kalorijska vrijednost
U 100 ml sadrži od 35 do 50 kcal

VINO
Šta sadrži?
Dobija se fermentacijom grožđanog soka bogatog šećerom koji se pretvara u alkohol.
Za i protiv
Crno vino snižava loš holesterol i štiti kardiovaskularni sistem, ali da bi vino zaista bilo ljekovito, ne bi trebalo da popijete više o dvije čaše dnevno.
Kalorijska vrijednost
Oko 70 kcal u 100 ml

RAKIJA
Šta sadrži?
To je destilat dobijen od voća ili otpadaka grožđa korištenog za proizvodnju vina.
Za i protiv
Zbog visokog procenta alkohola umanjuje mentalne sposobnosti i prouzrokuje glavobolju, naročito ljeti. Osim toga ima i mnogo kalorija, a ne sadrži hranljive materije koje su neophodne organizmu.
Kalorijska vrijednost
U 100 ml ima oko 240 kcal

Izrada keksa pomoću modlica: Za izradu keksa najčešće se upotrebljava prhko tijesto koje se inače jako lijepi, pa ga je potrebno umotati u prozirnu foliju za čuvanje svježine i ostaviti u hladnjaku oko 30 minuta. Time će se postojeća masnoća u tijestu ponovno stisnuti i tijesto se prilikom izrade neće više lijepiti. Prije nego tijesto razvaljate, radnu površinu pospite brašnom i ohlađeno tijesto kratko promijesite rukama. Da biste ga oblikovali modlicama, razvaljajte ga u malim količinama pomoću valjka kojeg ćete lagano posipati brašnom. Tijesto režite
modlicama tako da imate što manje otpada, jer ponovnim valjanjem ono postaje suho i lomljivo, a kako bi se tijesto što lakše vadilo iz modlica, njih povremeno uronite u brašno.
Hlađenje keksa: Budući da se keksi inače peku na visokoj temperaturi, prilikom hlađenja kroz pore na pečenom tijestu isparava vodena para sve dok se ne ohlade, a kako su i manjeg obima, dok su topli brzo se posuše i budu pretvrdi. Kako biste izbjegli naglo sušenje keksa, ohladite ih što je moguće brže, bez pleha na kojem su se pekli, u hladnom prostoru, na propuhu, a pomoći će i ako na njih položite čistu kuhinjsku krpu koja će keksima pomoći da sačuvaju vlagu i sočnost. Time ćete izbjeći neželjenu tvrdoću keksa.
Aprikotiranje: To je postupak u kojem se marmelada provuče kroz sito i stavi kuhati s malo vode. Nakon što kratko prokuha, marmeladu možete nanijeti na vruće ili hladno pecivo, kolač, kekse, a postupak omogućava bolje prijanjanje glazure uz tijesto i pomaže kolaču očuvati svježinu. Osim toga, marmelada sprečava da glazura prodre u tijesto i omekša ga.
Jaja: Kako bi se od jaja dobilo samo najbolje pri pečenju kolača ona moraju biti sobne temperature. Ako su jaja prehladna neće se dobro spojiti s ostalim sastojcima, a bjelance neće vezati dovoljnu količinu zraka kako bi tučenjem smjesa za biskvit dobila veći volumen.
Čuvanje kolača: Suhi kolači mogu stajati do 7 dana u prikladnim posudama na suhom i hladnom mjestu. Ne stavljajte ih u hladnjak, jer će navući vlagu i više neće biti suhi i prhki. Kolače s kremom čuvajte u hladnjaku najviše 3 dana, a ako ih želite čuvati duže, treba ih zamrznuti i držati u zamrzivaču do 30 dana. To se odnosi samo na kremaste kolače koji u podlozi imaju biskvit ili prhko tijesto i kremu na bazi maslaca.
Zamrzavanje kolača: Peciva, kolače od dizanog, prhkog i lisnatog tijesta, te neka druga slatka jela poput savijača, okruglica i štrukli možete zamrznuti i sirove i pečene. Torte, razne sočne kolače od biskvitnog tijesta ispecite, ohladite, zapakirajte i odmah zamrznite. Tako sirove sitne kolače možete čuvati do 2 sedmice, pečene sitne kolače do 6 mjeseci, a biskvit za torte 2-3 mjeseca.
Šećerna glazura: Ovu primamljivu glazuru možete pripremiti tako da prosijani šećer u prahu postupno zamiješate s onoliko vode, čaja, likera ili soka koliko je potrebno da dobijete gustu, tekuću glazuru. Šećernu glazuru poželjno je nanijeti odmah nakon što ste je zamiješali jer se brzo stišće, a ako glazuru zamiješate s vrućom tekućinom bolje će prijanjati na kolače i dobit će visok sjaj kad se osuši. Po želji glazuri možete dodati nekoliko kapi jestive boje.
Ukrašavanje keksa: Kekse ispecite i ostavite da se ohlade, a zatim ih premažite šećernom glazurom i ukrasite ih šarenim mrvicama, bisernim ili zlatnim perlicama, strugotinama čokolade itd. Također kekse možete ukrasiti otopljenom bijelom i tamnom čokoladom, marmeladom, kandiranim voćem ili jestivim bojama.

Presvlačenje torte marcipanom:
Da bi obloga od marcipana prijanjala na tortu, tortu prethodno trebate aprikotirati (vidi gore) ili je sa svih strana tanko premazati kremom. Za smjesu od marcipana, sirov marcipan umijesite s malo šećera u prahu (na 100 g marcipana uzmite 20 g šećera u prahu), pa polovicu pripremljene smjese razvaljajte između prozirne folije kako se ne bi lijepila. Izrežite kružnicu od marcipana koju ćete staviti na vrh torte, pa lagano pritisnite. Za ostale dijelove torte iskoristite ostatak marcipana kojeg ćete također razvaljati i izrezati u željeni oblik.
Topljenje čokolade: Čokoladu uvijek otapajte u potpuno suhoj posudi, jer voda može biti uzrok zašto se čokolada ponekad ugusti i pretvori u žilavu masu. Masnoću za čokoladu zagrijavajte na pari, a ne na izravnom plamenu. Ako vam se slučajno dogodi da se čokolada zgusne, dodajte malo biljnog ulja i dobro promiješajte. Ne požurujte topljenje čokolade i ne dopustite da vam zakipi. Dok je još uvijek vruća tekuće konzistencije otopljena se čokolada može kombinirati sa drugim sastojcima, ali oni moraju biti iste temperature. Želite li čokoladnom glazurom prevući sitne kolače, viljuškom ih namočite u glazuru, a zatim ih položite na rešetku da se ocijede.
Ukrašavanje novogodišnje torte:
Kako biste novogodišnjim motivima ukrasili gotovu tortu najprije pripremite plašt od marcipana: 800 g marcipan mase i 350 g šećera u prahu razradite rukama na radnoj površini kako biste dobili podatnu i meku masu. Zatim valjkom razvaljajte masu na promjer veći od torte kako biste je u potpunosti mogli prekriti. Prekrijte tortu i odrežite višak mase. Marcipan je idealan za bojenje pa za motive zvijezda, u novu količinu marcipan smjese dodajte gotovu jestivu crvenu boju i mijesite dok ne dobijete ravnomjerno obojenu smjesu. Zatim marcipan tanko razvaljajte i pomoću kalupa izrežite zvijezde. Rasporedite zvijezde po torti. Nekoliko zvijezda postavite na vrh cjediljke za limun kako bi se stvorilo udubljenje i malo pritisnite, pa ćete tako dobiti cvjetove. Od novih 100 g marcipana i 30 g šećera u prahu (ili možete iskoristiti višak koji ste odrezali sa torte) pripremite novu smjesu koju ćete obojiti u zeleno pa napravite listiće, kuglice i različite ukrase. Sve poslažite na tortu i pospite šećerom u prahu.

Rum je destilirano alkoholno piće dobijeno od šećerne trske (melase i soka šećerne trske) procesom fermentacije i destilacije. Tako dobijeno piće se obično čuva, bolje rečeno – stari, u hrastovim buradima. Rum koji se dobiva destilacijom fermentiranog soka je tip poljoprivrednog ruma, a onaj koji se dobiva od tekućih ostataka je industrijski rum.

Zanimljivost: Rum je dio kulturne baštine većine otoka u zapadnom dijelu Indijskog okeana i poznato je piće Kraljevske mornarice i gusara.
Najveća količina ruma se proizvodi u karipskim zemljama kao i u nekoliko južnoameričkih zemalja poput Kolumbije, Venecuele, Gvajane i Brazila. Također, značajni su i proizvođači ruma u Australiji, Fidžiju, Filipinima, Indiji i Mauricijusu.
U spomenutim zemljama pije se čisti rum, i to kao aperitiv ili nakon večere.
Rum bez boje se najčešće koristi u spremanju koktela, dok se zlatni i tamni rum najčešće koriste kao samo piće ili se upotrebljavaju u kuhinji.
Najbolji, tzv. premium rumovi, piju se sami ili sa ledom. Pored pravog ruma, u kuhinji se često koriste i rum arome koje obično sadrže prirodno-identične, prirodne arome i ekstrakte aroma (koje imaju okus ruma), kao i sredstva za otapanje, vodu i propilenglikol. Proizvođači tvrde da ne sadrže etilni alkohol.

Zanimljivost: U bici na Monte Meleti koja se odigrala 7. juna 1916. god. između austrougarske vojske i italijanske armije, učestvovala je i Druga bh. regimenta austrougarske vojske, poznatija kao Bošnjačka regimenta, koja je donijela pobjedu Austriji. Bitan saveznik za podizanje morala vojnicima bio je upravo rum. Od tada postoji i skoro zaboravljena izreka: “Dok je ruma, bit će šturma!”

Mnogo toga se nabraja kao zdravo ili štetno za vaše oči - loše svjetlo pokvarit će vam vid, djeci ne trebaju sunčane naočale, jedite puno mrkve i imat ćete savršen vid... Saznajte što je od toga istina a što laž.

1. Mrkva pomaže očima
Mrkva sadrži karoten od kojeg nastaje vitamin A. On je vrlo važan za enzim retinol koji u mrežnici omogućava vid. Vitamin A nalazi se i u drugim namirnicama, posebice u paradajzu, špinatu i marelicama. Dakle, ne oslanjajte se samo na mrkvu.

2. Zelena boja smiruje oči
To je istina. Zbog svoje valne dužine zelena je boja ugodna i smirujuća za oči.

3. Loše svjetlo kvari oči
To nam roditelji govore od malena, ali loše svjetlo ipak nije štetno za oči. Istina je da se oči moraju više naprezati što uzrokuje njihovo brže umaranje, ali dioptrija vam neće narasti samo zato što čitate pored male lampe usred noći.

4. Rad ispred kompjutera je štetan
Slično kao i sa svjetlom, dugo sjedenje ispred ekrana brže će vas umoriti, ali vam neće podići dioptriju. Boravak za kompjuterom može ipak biti štetniji osobama koje nose kontaktne leće. Njima mogu pomoći specijalne kapi od kojih oči prosuze a vid se pročisti.

5. Škiljenje će proći samo od sebe
Neće, to je česta i velika pogreška! Stručnjaci tvrde da je škiljenje uvijek patološko, a svako dijete koje škilji odmah mora otići na pregled okulisti. Nije istinito ni mišljenje nekih laika koji tvrde da je škiljenje u dobi do tri godine normalno.

6. Mala djeca ne moraju nositi sunčane naočale
UV zračenje jednako je štetno i za odrasle i za djecu. Štaviše, čuvanje oči u djece puno je važnije nego u odraslih. Djeca ipak često ne žele nositi sunčane naočale, pa im može poslužiti i kapa svijetle boje koja će ih štititi. Nošenje kape  poželjno je i ako nose sunčane naočale jer još više povećava zaštitu od štetnog zračenja.

7. Djeci u inkubatoru oštetit će se vid
Ovaj mit i strah od inkubatora nastao je zbog krive interpretacije o brizi za nedonoščad. Ta djeca prije su u inkubatorima bila u relativno visokim koncentracijama kisika kako bi im se sačuvao život, pa su zbog toga imala nezrelo plućno tkivo. Kao posljedica toga su se kod nezrele mrežnice pojavljivale žilice koje su štetile očima. Danas je situacija potpuno drugačija, pa ako se nedonoščadi pogorša vid, to sigurno nije zbog inkubatora.

8. Na dioptriju se može utjecati
Sam čovjek na svoju dioptriju ipak ne može utjecati. Mnogi nadri doktori i šarlatani preporučaju 'sigurne' metode kako nekim neprovjerenim vježbama poboljšati svoj vid. Sve su to gluposti. Primjerice, kratkovidnost nije uzrokovana čitanjem u školi - s njom se čovjek rodi i samo je pitanje vremena kad će se pokazati.

9. Ako nemam veliku dioptriju, uopće ne moram nositi naočale
Mnogo kratkovidnih ljudi misli da im se vid neće pogoršati ako ne počnu nositi naočale dok im je dioptrija još niska. Pogrešno! Štaviše, to može biti vrlo opasno. Ako ne reagujete pravovremeno, svoj vid možete samo pogoršati, pa i ubrzati umaranje očiju.

U užurbanoj svakodnevici, porodična prehrana ne izgleda onako kako bi htjeli. Evo nekih savjeta kako unaprijedite zajedničke trenutke hranjenja u krugu porodice.

1. Manje priče i više pokaznih vježbi. Jedno je djeci pričati jedi zdravo, a sasvim nešto drugo je pokazati to vlastitim primjerom. Ako vi jedete pravilno i vaša djeca će imati pravilnu prehranu. Djeca prehrambene navike usvojene od roditelja kasnije prenose i na svoju djecu!

2. Svakodnevno kuću opskrbite svježim voćem i povrćem. Budite maštoviti: jabuke i banane nisu jedino voće. Mrkva nije jedino povrće.

3. Organizujte međuobroke svaki dan u isto vrijeme. Djeca vole rutinu. Neka međuobrok bude barem 2-3 sata prije ili poslije glavnog obroka.

4. Uključite djecu u pripremu hrane. I najmanja djeca će veselo primiti obavezu prikladnu uzrastu.

5. Više i teže dostupne police iskoristite za hranu bogatu mastima i dodanim šećerom (ako uopće imate takvu hranu).

6. Zajednički porodični obroci su vrlo važni. Započnite dan zajedničkim doručkom!

7. Jedite za stolom, a nikako ispred TV-a.

8. Isprobajte nove okuse i novu hranu. Djeca će nešto prihvatiti, a nešto neće i to je sasvim u redu.

9. Pravilo da treba počistiti tanjir i groženje gladnom djecom u Africi su out. Dijete treba jesti dok ne osjeti sitost. To je važno kako bi naučilo slušati osjet gladi i prestati jesti kad je želučić pun.

10. Hrana je užitak i obiteljski obroci trebaju svima biti ugodni. Odvojite dovoljno vremena za obiteljske obroke. Teške teme i razmirice ostavite za kasnije.

Osvježavajući desert sadrži masti i šećer koji nisu dobri za zdravlje, a još manje za vitkost. Srećom, postoje i oni sladoledi koji imaju sasvim solidan udio vitamina i bjelančevina i koji povremeno "lizanje" pretvaraju u slatki mali grijeh bez posljedica.

Najaviše kalorija imaju najfiniji, kremasti sladoledi koji sadrže znatne količine vrhnja. Zdravija alternativa su klasični mliječni sladoledi u čijoj se proizvodnji često koriste jogurti, kiselo vrhnje i kefir - u 100 grama mliječnog sladoleda krije se 210-260 kalorija.

Kako prepoznati kvalitetan sladoled?
Ukoliko se dvoumite između čokolade i voćnih okusa, svakako odaberite sladoled od jagode, šumskog voća, ananasa ili manga. Naime, voćni sladoledi (100g) imaju najmanje 10-postotni udio pravog voća, 150 kalorija i tri grama masti. Još bolji su sorbeti jer ne sadrže mlijeko, a možete ih vrlo lako napraviti kod kuće (pirirajte bilo koje sezonsko voće, razrijedite s malo soka i zamrznite).

Sreća zvana sladoled
U sladoledima na štapiću često se krije više kalorija nego u dvije kuglice sladoleda kojeg kupite u slastičarnoj. Čokoladni preljevi, punjenja, lješnjaci, karamela i drugi dodaci u i oko sladoleda prave su zamke pa iako vam se čini da je sladoled na štapiću najmanje zlo to uglavnom nije tako.

Za osvježenje na plaži prigodni su i vodeni sladoledi - iako je zapravo riječ o zamrznutoj slatkoj vodi s okusom narandže, limuna ili cole, oni sadrže oko 50-60 kalorija i gotovo nemaju masti. Međutim, ključna je, kao i u svemu, količina.

Ne samo da se od njega ništa ne baca, nego su i naučnici potvrdili: limun je pri vrhu liste namirnica koje sadrže najviše antioksidansa. Zato ga često nazivaju „kraljem antioksidansa“. Zahvaljujući kiselini neutralizira otrove i njihovo djelovanje, olakšava probavu, ubrzava razgradnju masti i poboljšava asimilaciju hranjivih sastojaka. Osim toga, sadrži visoki postotak selena i vitamina C koji povećavaju imunitet i usporavaju starenje, te vitamine B skupine, bitne za živčani sistem.

A u njegovoj kori, baš kao i onoj od jabuke, nalazi se pravi mali rudnik dragocjenih tvari. Primjerice, flavonoidi koji kori daju boju, jačaju kapilare i olakšavaju razmjenu kisika u organizmu.

Želite li dobiti što više soka, potopite ga nekoliko minuta u toplu vodu, blago protrljajte između dlanova i onda iscijedite.

Spriječite zimske bolesti
Popijete li ujutro odmah nakon buđenja čašu soka od limuna, uspješno ćete spriječiti zimske bolesti, te popraviti raspoloženje. Ako vam je sok od limuna prekiseo, pomiješajte ga sa malo soka od naranče.

Želite li očistiti organizam od toksina i ojačati imunitet prije zime i gripe, napravite kuru na bazi limuna koja traje između sedam i najviše, mjesec dana.

Nakon ustajanja popijte čašu mlake vode sa sokom od iscijeđenog limuna u koju ste dodali kašiku octa s limunom. Zatim za doručak prepolovite limun, ogulite po jednu polovicu, narežite na kriške i pojedite.

Tokom dana, iscijedite tri limuna, pa sok zajedno sa dvije kašike octa ulijte u bočicu s brojačem kapi. Uzimajte 15 do 20 kapi ove mješavine svaki sat tokom cijelog dana. Nakon večere preporučuje se pojesti pola limuna izrezanog na kriške. I na kraju, prije odlaska na spavanje popijte čašu vode sa sokom od limuna i limunovim octom.

Limunova dijeta
Limun je i dobar saveznik pri mršavljenju. Nutricionistkinja dr. Eveline Flachi osmislila je dijetu s limunom, tokom koje dnevno treba dnevno pojesti približno četiri limuna. Optimalno je da dijeta koja omogućava gubitak jednog kilograma masnoća, a ne mišića, traje sedmicu do dvije.

Inače, popularno južno voće navodno je iz Perzije donio makedonski kralj Aleksandar Veliki, a Grci su ga nazvali - perzijska jabuka.

1. Bilje uberite kad se najbolje razraste, ali još ne cvate.
2. Kitice svežite i objesite naglavce. Treba ih što prije osušiti, na toplom i prozračnom mjestu, no, ne na suncu. Sasvim osušene grančice ili smrvljene listiće spremite u staklenke te čuvajte na suhom i tamnom mjestu.
3. Kod zamrzavanja začinsko bilje ne treba blanširati, stoga ga samo pažljivo operite i ocijedite. Ukoliko zamrzavate gotove kombinacije zavežite ih dovoljno dugim koncem da ih možete samo potopiti u jelo.
4. Cijele listove, grančice i svežnjiće začinskog bilja spremite u hermetički zatvorene posude ili vrećice. Nasjeckano bilje možete zamrznuti i u posudici za pravljenje kockica leda te kockice spremite u plastične vrećice. Rok trajanja je 6 mjeseci, a odmrzavanje nije potrebno.
5. Ukoliko bilje čuvate u octu ono će dobro sačuvati miris i okus.
6. Ukoliko začinsko bilje usolite, sok apsorbira vodu iz začinskog bilja te se stvara vrlo slana sredina, u kojoj se uzročnici kvarenja ne mogu širiti.
7. Svako začinsko bilje potopljeno u ulju će dobro sačuvati miris i okus. Naravno, ukusno će biti i ulje, ali vrlo jako stoga ga je prije uporabe potrebno dodatno razrijediti.

Često se kvaliteta nečega poistovjećuje s visokom cijenom. Međutim neke od najzdravijih namirnica su jako jeftine i svima dostupne. Zašto ih ne biste uvijek imali u svome domu i koristili na različite načine u svakodnevnoj prehrani. Evo par savjeta što biste svakako trebali češće koristiti:

Zob: zob ima mnogo kalijevih soli, škroba i šećera. Za čovjekovu ishranu vrlo je važna pošto ima veliku hranjivu vrijednost i mnogo masti, a po količini bjelančevina zob je najhranjivija žitarica. Zobene pahuljice kuhajte 2-5 minuta, jer se u tom intervalu ne gubi ništa od hranjivih vrijednosti i započnite jutro sa zdravim doručkom.

Jaja:  jedan on najjeftinijih izvora proteina, prepuni su antioksidansa i uopće ne sadrže mnogo masti. Bjelanjak jajeta smatra se idealnim izvorom bjelančevina jer sadrži sve esencijalne aminokiseline u pravim omjerima. Jaja su nadalje odličan izvor kolina, luteina, željeza, biotina itd.

Kelj: zeljasto zeleno povrće, u zadnje vrijeme u središtu pozornosti zbog zdravstveno vrijednih fitokemikalija. Ova namirnica je siromašna kalorijama, ali izuzetno bogata mineralima i vitaminima. Od minerala izvrstan je izvor mangana, kalija, željeza i magnezija. A vitamina C u sirovom kelju ima 120 mg ili 200% od preporučenog dnevnog unosa.

Krompir:  iako se mnogo puta čuje kako  krompir (čips, pomes frites)  spada u nezdravu hranu, malo se zna o njegovim blagodatima. Ako krompir pojedemo sa njegovom korom napunili smo se vitamina C za jedan dan. Osim toga dragocjen je izvor energije i ugljikohidrata. Sve što treba kod krompira je pripremiti ga na pravi način bez mnogo ulja i masti.

Jabuka: plod jabuke bogat je hranjivim sastojcima, a gotovo svi potrebni nutrijenti prisutni su u minimalnim količinama. Jabuka je izvor pektina (netopivo vlakno) pa je neizostavna za svaku dijetu, jer pektin bubri u doticaju sa vodom i stvara osjećaj sitosti.

Banana: voće poznato već 4000 godina, bogato kalijem i mineralima koji pomažu normalizaciji krvnog tlaka, radu stanica, živaca i mišića. Banane su bogate vlaknima, a sadrže i magnezij, kalcij, fluor, željezo, cink, a nepresušan su izvor beta karotena, vitamina grupe B, te vitamina C i E.

Brokula: uz makronutrijente, brokula je iznimno vrijedan izvor vitamina i minerala – vitamina C, provitamina A, vitamina B6, pantotenske kiseline, riboflavina, kalcija, magnezija, željeza, fosfora i kalija.