Evropski parlament pooštrio je kriterijume za etiketiranje zdrave hrane time što je za niz poznatih prehrambenih proizvoda izdao zabranu da se na njima istakne da su pogodni za zdravlje.

Iako slijede pregovori i lobiranje industrije, očigledno je da je ova vrlo profitabilna grana prehrambene industrije na duže staze pretrpjela veliki udarac.

Zabrana se odnosi na široki raspon od preparata za mršavljenje, zatim vitaminskih proizvoda i jogurta do margarina i čajeva.

Evropski parlament na zasjedanju u Strazburu odbacio je, nakon konsultacija sa ekspertima, oko 80 odsto tvrdnji proizvođača da su njihovi prehrambeni proizvodi pogoduju zdravlju. Za sirće od jabuka više ne smije stajati napomena da podstiče probavu ili mršavljenje.

Zeleni čaj više ne smije oglašavati da je dobar za krvni pritisak, holesterol, kosti, zube i vid ili da djelue kao antioksidant.

Sok od brusnice ne smije se etiketirati kao prirodni antibiotik koji pomaže kod urinarnih infekcija žena.

Za probitiok laktobacilus plantarum (acidofil) ne smije se konstatovati da jača imuni sistem. Za glukozamin se ne smije tvrditi na etiketama da smanjuje rizik artritisa. Istovremeno, Evropski parlament podržao je zabranu prodaje mesa od kloniranih životinja, tako da će zemlje članice EU koje to dozvoljavaju morati se dogovoriti o novim pravilima.

Razlog za tu odluku jest tretman životinja, smanjenje biodiverziteta i moralni razlozi, a ne zabrinutost da je takvo meso opasno za zdravlje čovjeka, stoji u zaključcima Evropskog parlamenta. Evropski poslanici izglasali su i suspenziju hrane proizvedene nanotehnoogijom, što je grana mikrobitike koja koristi tehnologiju mikroskopskih dimenzija.

Evropski poslanici odbacili su prijedlog da na etiketima kod prodaje mesa stoji da li je životinja bila hranjena genetski modifikovanom hranom. Isto se odnosi i na mliječne proizvode.

Ukoliko ne pazite šta jedete, na godišnjem odmoru ćete najprije postati žrtva alergije na hranu. Pri tom ona može da se manifestuje mnogo ozbiljnije od obične koprivnjače po koži.

Dešava se da turista, nakon što je pojeo „nešto ukusno, ali nepoznatog sastava“, počinje da se guši od kašlja, crveni i gubi dah. Najčešće su alergije na kokošja jaja, mlijeko, ribu i plodove mora, pšenicu ili kikiriki. Stoga se roditeljima savetuje da se pred odlazak na odmor u inostranstvo konsultuju sa alergologom ukoliko je dijete ikada imalo bilo kakvu alergijsku reakciju. Poželjno je da se mališanu urade kožne probe.

Jastozi i kus-kus nisu za svakoga
Morski plodovi spadaju u najjače prehrambene alergene. U njima ima veoma mnogo histamina - bjelančevine koja izaziva burnu alergijsku reakciju imunološkog sistema. I dok kod kuće rijetko jedemo morske plodove, a i ako ih jedemo onda to činimo u malim porcijama, na moru smo skloni da se prejedemo takvih specijaliteta, što možemo skupo da platimo.
Jedno od omiljenih istočnjačkih jela je kus-kus (posebna vrsta žitarica), a on takođe može da isprovocira neočekivanu alergijsku reakciju. A razni začini, recimo kurkuma i harisa, koji su popularni recimo u Tunisu, mogu samo da pojačaju protest organizma.

Jednu od najjačih alergijskih reakcija izazivaju orasi, a pre svega kikiriki. Zato ljekari savjetuju oprez pri konzumiranju istočnjačkih slatkiša kao što su alva, ratluk i sve vrste baklava. Jaku reakciju mogu da izazovu stari, prevreli sirevi i kačkavalji, a njihova degustacija je uobičajena prilikom posjete Italiji, Španiji i Austriji. Oni sadrže veliku količinu tiramina, bjelančevine opasne za alergične osobe.
Poslije alergije na hranu, najčešće su reakcije na ujede egzotičnih insekata. Stoga alergolozi savjetuju da sa sobom obavezno nosite specijalne preparate u vidu spreja ili emulzija, koji odbijaju ne samo komarce nego i drugu gamad, bilo da leti ili gamiže.

Da li postoji alergija na alkoholno piće?
Alergiju izazivaju samo supstance koje u sebi sadrže bjelančevine. Zato se reakcija javlja na likere, tipa „bejlis“ i slične, koji sadrže jaja, mlijeko ili čokoladu. Ako se poslije konjaka čovjeku pojave pečati po licu i vratu, to je kardiovaskularna, a ne alergijska reakcija.
Druge vrste alkohola ne sadrže bjelančevine, pa ne mogu da izazovu alergiju. To, međutim, ne znači da alergične osobe mogu da piju koliko hoće. Problem je u tome što alkohol pospješuje apsorpciju alergena u krv, a samim tim izaziva burnu alergijsku reakciju. Zato nikad nemojte da pijete alkohol ako ste na nešto alergični.

Alergije na polen
Ko je alergičan na polen, prije odmora mora da se raspita da li u stranoj zemlji u koju putuje ima u vazduhu više polena koji može da izazove problem. Tako na primjer u Skandinaviji biljke cvjetaju kasnije nego u srednjoj Evropi. U Sredozemlju je sezona polena duža. Dobra mjesta za alergičare su regioni uz obalu, na primjer mediteranska ostrva i sjeverno more. Na planinama je sezona polena kraća nego u ravnici.

Da li to znači da ne krećemo na put?
Nikako. Ljudima koje muče kožne alergije, razni dermatitisi, veoma je korisna promjena mjesta boravka i odlazak u tople predjele. Promjena klime ubrzava razmjenu materija, a sunce pospješuje izradu vitamina D. Zahvaljujući boravku na moru, neki ljudi će ostatak godine biti pošteđeni kožnih alergija.
Za osobe koje pate od disajnih alergija, recimo od bronhijalne astme, odlazak u tropsku klimu nije preporučljiv zbog prevelike vlažnosti vazduha. Više im odgovara planinska klima, ali i kombinacija odmora na moru i planini. Za astmatičara u remisiji veoma je korisno plivanje i svaka aktivnost na čistom vazduhu, naročito šetnja pored mora.

• Kao što je sarma uvijek ukusnija dan nakon kuhanja, tako i sosevi, poput bolonjeze i pasta, više prijaju „odleže“ li u frižideru preko noći. Isparavanjem tečnosti intenzivira se ukus sosa na bazi paradajza, a aroma začina postaje jaca.

• Nekoliko ljutih papričica u posudi u kojoj držite pirinač sprečiće nepoželjne „goste“, poput moljaca ili žižaka, ali i lepljenje tokom kuvanja.

• Dodajete li umaku parmezan, pustite da se sir „oznoji“ na sobnoj temperaturi pa ga obrišite papirnom salvetom, i tek ga onda koristite, jer gubitkom masnoće aroma postaje intenzivnija.

• Pripremate li sendvič s pršutom ili zimskom salamom, ukus majoneza ublažite dodavanjem kašičice mleka ili pavlake. Isti učinak postići ćete dodavanjem sosa od paradajza, senfa ili sitno rendane šargarepe ili celera.

• Tvrdo kuvano jaje sendvič će pretvoriti u specijalitet, a da se ne bi raspalo, nož kojim ćete seći jaje prethodno pokvasite toplom vodom. Tokom sečenja kuvanih jaja nožem izrežite najpre sredinu, a zatim jaje iseckajte prema kraju. Tako ćete ga iseći ravnomernije i bez pucanja.

• Želite li da danas preskočite kuvanje, a niste stigli da skoknete do prodavnice po svež hleb, ugrejte stari u mikrotalasnoj sa šoljicom vode, jer će ga vlaga omekšati.

• Mek paradajz idealan je za testiranje oštrine noža. Isečete li ga bez pritiska i pri se tom paradajz ne zgnječi, nož je oštar. Jako oštri noževi iseći će plastičnu vrećicu u trenu i bez pritiska rukom. Isto vredi i za veću glavicu luka. Što vam pre oči zasuze, nož je oštriji.

• Jabuke ubrzavaju proces zrenja, zato ih držite podalje od krompira, jer eten, koji ispuštaju, može da izazove truljenje i klijanje krompira i nekog drugog povrća. Zato ih uvek držite u plastičnoj kesi.

• Pranje svežih pečurki moglo bi da uništiti njihov ukus jer upijaju suvišne vlage, zato ih očistite četkicom ili nečistoću sastružite nožem.

Odluče li pržiti hranu, profesionalni kuhari uvijek će posegnuti za velikom, dubokom tavom. Ona bolje zadržava toplinu, a i ulje manje prska naokolo. Prije pečenja namazat će pile ili puricu uljem da bi dobili lijepu zlatnu koricu, a sličan učinak može se postići i premazivanjem medom.

Želite li poslužiti malo drugačiju supu, možete je oplemeniti dodavanjem ribanog parmezana ili drugoga tvrdoga zrelog sira. Slavne francuske juhe od luka nezamislive su bez malo aromatičnog sira, poput gorgonzole.

Želite li uštedjeti trud pri čišćenju ribeža, prvo ga lagano nauljite da se sir ne bi lijepio. Za odličan okus uz malo truda umiješajte omiljene začine u omekšani maslac, ohladite ga i prema potrebi dodajte malo mesu ili povrću.

I za kolače postoji niz prokušanih trikova. Snijeg pravite tako da počnete tući bjelance, ali bez šećera, sve dok pjena ne postane čvrsta. Tek tada počnite dodavati kašiku po kašiku šećera, sve dok masa ne postaje gusta i sjajna. U smjese za kolač snijeg se umiješa zadnji, i to u hladnu ili vruću smjesu, ali nikada u mlaku jer tada može splasnuti. Čim se ispeku princes krafne, zarežite ih nožem da izađe para jer će se inače opustiti i neće stajati uspravno.

U jednostavnim salatama od mrkve, rotkve ili sirovog celerova korijena poželjno je umjesto octa upotrijebiti limunov sok. U zelenoj salati ocat se uvijek može zamijeniti limunovim sokom, a uz gorke salate poput endivije i radiča odlično se slaže aromatizirani ocat, npr. onaj od maline.

Meso se može pri pečenju skupiti, odnosno naglo smanjiti. Da biste to izbjegli, trebate ga najprije naglo popržiti, zatim pirjati desetak minuta s dodatkom malo vode i tek tada staviti u pećnicu i peći.

U krušne mrvice možete umiješati malo sezamovih sjemenki, so, biber ili sušeno začinsko bilje. Meso ili povrće koje namjeravate panirati umiješajte u takve mrvice i jelo će biti ukusnije.

Čokolada se obično rastapa u zdjeli iznad vruće vode, no jednako učinkovita bit će i mikrovalna pećnica. Možete je upotrijebiti i za omekšavanje maslaca na brzinu.

Ljuta paprika - Ljuta supstanca kapsaicin za 20 puta povećava lučenje pljuvačke u ustima, a to znači da sve ono što pojedemo i  brže varimo. Kapsaicin do 25 posto ubrzava razmjenu materija, uključujući i metabolizam masti. Ne stvaraju se masne naslage, već se mast odmah pretvara u energiju. Osim toga, ljute supstance podstiču proizvodnju hormona sreće, a sretni ljudi imaju manju potrebu za slatkišima!

Primjena: Preporučuju se dvije kašičice kajenskog bibera dnevno (najbolje svježe mljevenog). Možete da ga koristite kao dodatak svim jelima u koja obično stavljate crni biber. Budite oprezni: bez obzira na vrstu, čili je uvijek ljut! Najpogodniji je za začinjavanje čorbe od krompira, leća, graha i gulaša, kao i ribe, salate, mesa, riže itd.

Đumbir: izbacuje otrove Najčešće se koristi korijen ove tropske biljke.
Dejstvo: Korijen sadrži eterična ulja i ljute supstance (npr. gingerol), koje s jedne strane, djeluju umirujuće na nervni sistem, a s druge strane, podstiču lučenje pljuvačke, želudačnih sokova i žuči. Zahvaljujući tome, mast bolje i brže sagorijeva, to jest pretvara se u energiju. Osim toga, ove supstance podstiču rad crijeva i izbacivanje štetnih supstanci iz organizma. Korijen sadrži i enzime koji razlažu bjelančevine, čime se sprječava nagomilavanje štetnih materija u crijevima.

Primjena: Rendani korijen možete dodati sosovima, salatama, jelima od riže, piletini (količina po ukusu) ili napravite sok od đumbira: očistite korijen veličine pet centimetara, isjeckajte ga na kolutove i ubacite u litar ključale vode. Ostavite da odstoji 20 minuta. Ova količina je dovoljna za jedan dan, ali imajte na umu da tečnost treba da bude topla.

Majoran i origano: sagorijevaju masti i jedan i drugi začin potiču iz Sredozemlja.
Dejstvo: Koriste se samo listovi, koji sadrže eterično ulje timol, gorke supstance i tanine (podstiču rad žuči i jetre, to jest sagorijevanje masti). Pored toga, stimulišu rad bubrega i doprinose izbacivanju tečnosti iz organizma.

Primjena: Odlični su kao dodatak teškim jelima poput graha ili mesa. Najbolje je da koristite svježu biljku (listiće dodajte jelu neposredno prije nego što je jelo skuhano). Osim toga, majoran može da se koristi za začinjavanje salate ili u kombinaciji sa paradajzom.

Kim: poboljšava varenje - Ova biljka raste u Srednjoj Evropi, a prvenstveno se koristi njeno sjeme.
Dejstvo: Ulje iz sjemena (karvon) podstiče proizvodnju želudačnih sokova - hrana se brže i bolje vari. Osim toga, ulje djeluje umirujuće, a takođe pomaže kod nadimanja stomaka.

Primjena: Ako patite od nadimanja želuca, rasporedite tri šolje čaja na cijelii dan (dvije kašike kima prelijte sa 250 ml ključale vode). Takođe možete da pomešajte 150 g posnog sira sa jednom kašičicom kima (konzumirajte između obroka). Nemojte soliti, jer so zadržava vodu u oganizmu. Kim se slaže sa mesom, kiselim i slatkim kupusom.

Crni biber: podstiče metabolizam - Crna zrnca bibera zapravo su nezreli osušeni plodovi jedne tropske puzavice.

Dejstvo: Ulja, ljute supstance i tanine efikasni su protiv bakterija i virusa, a takođe podstiču rad bubrega, kao i stvaranje enzima važnih za varenje, aktivirajući rad želuca i crikeva, kao i metabolizam.

Primjena: Crni biber možete da koristite gotovo za sva jela intenzivnijeg ukusa. Ovim začinom možete da pospete sendvič, ili da ga dodate salati. Najbolji je svježe mljeven, jer na taj način ostaju sačuvani dragocjeni sastojci.

Savjet: Svakog dana popijte šolju toplog mlijeka sa jednom do dvije kašičice meda i dva prstohvata bibera. Ovaj napitak iz ajurvede odličnog je ukusa.

Limunova kora: blokira pretvaranje šećera u masti Dejstvo: Jedan američka studija je pokazala da supstanca iz limunove kore (hidrokisicitrična kiselina HCA) sprečava pretvaranje viška ugljenih hidrata u masti. Na taj način se smanjuje količina novih masnih ćelija za oko 79 posto.

Primjena: Najjednostavnije je da isiječete limun sa korom na režnjeve i da onda to grickate tokom dana (samo neprskano voće dolazi u obzir!). Ili jednostavno izrendajte koru i koristite je kao začin.

Senf: sagorijeva masti                                                  Dejstvo: Glikozidi ulja senfa (ljute supstance) podstiču cirkulaciju, a time i rad žuči, nadležne za sagorijevanje masti.

Primjena: Zrnca slačice se koriste za turšiju i pečenje i kuhanje čorbastih jela, kao i pripremanje svih vrsta mesa.

Cimet: protiv napada gladi - Koristi se kora drveta cimeta, koje raste prije svega u Indiji, jugoistočnoj Aziji i Južnoj Americi.

Dejstvo: Kora cimeta sadrži eterična ulja, kiseline i tanine koji, između ostalog, podstiču cirklulaciju i time ubrzavaju metabolizam. To znači da naše tijelo troši više energije. Naročito je efikasna biljna supstanca metil-hidroksi kalkon polimer, otkrili su naučnici u čijim su studijama učestvovali dijabetičari. Ova supstanca podsjeća na prirodan insulin, sprječavajući prebrzo opadanje nivoa šećera tako da ne možemo brzo da ogladnimo.

Primjena: Najbolje je svježe samljeven cimet dodate u jutarnju kafu ili čaj, u musli, u jogurt ili sladoled. Dnevno bi trebalo da unesete u organizam četvrtinu kašičice.

Mutnu govedju supu - izbistrit ćete ako u vruću tečnost sipate jedno bjelance izlupano viljuškom. Poslije nekoliko minuta bjelance će pokupiti čestice bjelančevina koje supu čine mutnom, pa će poslijje cijeđenja ponovo biti bistra.

Ljušćenje kuhanih jaja - Kuhana jaja će se lakše ljuštiti ako u vodu u kojoj se bare dodate kašiku soli. Kada su jaja kuhana, prelijte ih vodom i to pomaže da se lakše ljušte.

Pečenja smrznutog lisnatog tijesta - Prilikom pečenja smrznutog lisnatog tijesta kalup ne treba podmazivati masnoćom, dovoljno je da se samo  propere hladnom vodom. Lisnato tijesto stavljajte uvijek u dobro zagrijanu pećnicu, na 250°C, tako će se bolje ispeći i ljepše listati.

Meso za roštilj
Prije pečenja na roštilju meso mora biti sasvim suho, bez vlage, a dobro je da se malo premaže uljem. Soliti i biberiti ga treba tek kada je skoro sasvim pečeno. Jer, so izvlači vodu, pa bi iz mesa iscurio sok, a zapečen biber ima neprijatan okus i miris.

Zamrzavanje kuhanih jela
Jela u kojima je krompir ne smiju se zamrzavati, a ostala mogu. Kad smrzavamo povrće, dobro ga je prethodno naglo prokuhati, ali kratko te brzo ohladiti. Poželjno je hladiti ga odmah u hladnoj vodi da bi zadržalo zelenu boju. Jela poput gulaša, paprikaša i pečenja možemo napraviti unaprijed i zamrznuti. No, kod odmrzavanja moramo paziti da se to odvija postupno te kod grijanja ne smijemo previše miješati da se ne bi nešto raspalo. Sva smrznuta (gotova) jela treba obavezno prokuhati.

Kad se prži meso, a kada luk
Meso nije uvijek iste tvrdoće, tj. za pripremu nije uvijek potrebno isto vrijeme termičke obrade. Tako je za nježno meso poželjno prije prepržiti luk jer bi u protivnom moglo biti gotovo prije luka. Također, kad želimo da nam jelo poprimi dobar okus luka, onda je poželjno luk popržiti malo prije. A kod jela koja se duže termički obrađuju (pirjana jela od govedine i žilavijih mesa) luk može biti i svjež, tj. ne mora se prethodno pržiti.
Nemojte nasumice da redajate namirnice u frižideru. Meso, sir i voće treba držati na različitim temperaturama. Da ne biste ugrozili zdravlje i da bi namirnice zadržale lijep okus, neophodno je da poštujete neka jednostavna uputstva za njihovo čuvanje.

Mesne preradjevine treba držati na četiri stepena do šest, umotane u mastan papir. Ako su isječeni, pojedite ih što prije (u roku od dva-tri dana). Ako su u komadu, mogu da traju nešto duže (u prosjeku nedelju-dve).

Svjež sir držite ih u hladnijim dijelovima frižidera, u hermetički zatvorenim plastičnim ili staklenim posudama (ako ste sir kupili zajedno sa surutkom, ostavite ga u njoj). Čuvajte ga najduže pet-šest dana.

Svježe mlijeko stavite u dio frižidera gdje je temperatura četiri stepena. Tako može da traje šest dana.

Očišćenu ribu treba držati u najhladnijem dijelu (na dva stepena) u zatvorenim posudama. Pojedite je u roku od tri dana. Plodovi mora imaju još kraći rok trajanja (dan-dva).

Oprano i osušeno povrće držite u odgovarajućim ladicama u providnim plastičnim kesama. Najosetljivije je lisnato povrće, koje treba pojesti u roku od dva-tri dana. Čak i povrće koje može duže da se čuva treba pojesti što prije, pošto s vremenom gubi vitamin C i folnu kiselinu.

Voće čuvajte u odgovarajućim fiokama, gdje je temperatura između šest i osam stepeni. Prethodno možete da ga stavite u papirne kese. Pojedite ga u roku od tri-četiri dana.

Meso držite u najhladnijem dijelu (dva stepena) u pakovanju iz samoposluge ili hermetički zatvorenoj plastičnoj posudi. Mljeveno meso može da se čuva najviše jedan dan, ono isječeno na šnicle dan-dva, a meso u komadu tri-četiri dana.

Umake koje ste sami pripremili čuvajte najviše dan-dva i to u najhladnijem delu frižidera, u staklenim ili keramičkim posudama. Ako kupujete gotovo umake, pridržavajte se uputstva na pakovanju. Pošto ih otvorite, pojedite ih u roku od dve nedelje.

Meso za roštilj ne smije biti tek izvađeno iz frižidera, jer bi se moglo dogoditi da iznutra ostane hladno. Namirnice treba da budu sobne temperature.

Uhodani recepti i dobra volja nisu dovoljni da vaša jela postanu vrhunska gurmanska poslastica. Kuhanje je umjetnost i zahtijeva dosta kreativnosti i mašte. Pročitajte deset savjeta koji će vas učiniti vrhunskim kuharom.

Riješite se mikrovalne
Mirkovalna pećnica trebala bi služiti samo jednoj stvari - odmrzavanju. Za razliku od pripremanja hrane na šporetu, ona neće hrani dati nikakav okus (kakav se recimo dobiva pečenjem mesa na šporetu).

Pažljivo pročitajte recept
Prije nego što počnete s pripremom hrane barem dvaput pročitajte recept. Tako ćete umanjiti broj grešaka kada počnete s miješanjem sastojaka i trčanjem oko plamenika. No, s druge strane nemojte se uvijek držati recepata kao ''pijan plota''. Eksperimentirajte sa sastojcima, mijanjajte ih ili izostavite, a to radite svjesno, ne zato što ste zaboravili.

Napravite popis
Pravite li više jela odjedanput korisno je napraviti popis zadataka koji se trebaju napraviti i kada - tako ćete izbjeći kašnjenje u serviranju večer, a cijeli proces kuhanja lakše će proći.

Koristite vino
Vino može dati dodatnu aromu vašem obroku. Ako pirjate meso, izlijete na njega malo vina. Opće je pravilo da se crveno vino koristi za tamno meso, a bijelo vino za bijelo meso.

Svježe bilje
Sušeno bilje ima malo ili nimalo okusa. Možete ili uzgajati vlastito bilje ili ih kupiti svježe na tržnici. Ako se odlučite na uzgoj biljaka najbolje je posaditi one koje najčešće koristite (peršun, majčina dušica, lovorov list itd.).

Ne štedite na soli
Zaboravite sve što su vam rekli za sol i zdravlje. Ako želite jesti dobru hranu ne štedite na soli! Kada kuhate tjesteninu pobrinite se da voda ima okus mora. Sol također nadodajte kada kuhate povrće. Ako kuhate krompire prije nego što ih stavite u pečnicu, zasoljena voda će im dati više bolje i bit će hrskaviji.

Koristite maslac
Maslac je osnova dobrog kuhanja. Kada pečete odrezak trebali biste ga uvijek pržiti na maslacu s malo ulja. Maslac će svakoj hrani dati bolji okus (zato ne koristite margarin).

Napravite umak
Kažu da upravo dobar umak razlikuje osobu koja kuha od vrhunskog kuhara. Umaci su lagani za pripravljanje i uvijek biste ih trebali posluživati uz svoje obroke.

Koristite dobre sastojke
Svježi sastojci čine hranu ukusnijom. Povrće i meso kupljeno od malih proizvođača (farmera) bolje je i kvalitetnije od onih koje se mogu naći u velikim trgovačkim centrima. Supermarketi previše brige troše na izgled hrane, a premalo na njen okus.

Probajte dok kuhate
Probanje hrane najvažniji je dio kuhanja. Pri pripremanju jela stalno isprobavajte kakvog je hrana okusa..Ako hrana nema dovoljno okusa dodajte joj soli i bibera.

Priča o čokoladi ima bezbroj, jednako koliko i njezinih odanih poklonika i na drugoj strani onih, koji vjerovali mi to ili ne, baš i ne ljube ovu kakao damu. Ako se pitate kako je to moguće, mi mislimo da je to sve samo fol, jer ko može odoljeti dalekim okusima kakaovca što rastu negdje po divljinama, zrnima što se samelju bez imalo pobune, jer znaju kako će samo tako postati ukusna pločica neke fine čokolade? Stoga u inat mi slavimo čokoladu jer je ukusna, može nas oraspoložiti i jer nam je poklanjaju kad nas vole, slavimo njene raskoši u bojama, okusima i najrazličitijim oblicima

Zanimljivost: Kada je kakao stigao u Španiju negdje sredinom 16. stoljeća, iz recepta vruće čokolade Španci su izbacili čili papriku, te su dodali cimet i šećer. Napitak kojeg su pripremali u tajnosti ubrzo je postao omiljeni kod dvorana tog vremena, a zbog nedovoljne opskrbe tzv. crnim zlatom, recept je ostao strogo čuvana tajna i stoljećima nakon toga.

“Hrana bogova”
Drvo kakaovca nosi botanički naziv Theobroma cacao što znači „Hrana za bogove“, a svi se slažu kako to ime ne treba mijenjati, jer su nam odavno poznata čudesna svojstva tog malog zrna kakaa. Osnovni sastojci čokolade su kakao masa i maslac, šećer te različite arome koje služe za povezivanje, a sama čokolada je bogata željezom, magnezijem i kalijem, dok njen kvalitet određuje postotak kakaa. Gorko-slatka čokolada sadrži 34% kakaa, mliječna oko 40%, dok druge vrste sadrže samo simbolične doze kakaa i najčešće se prodaju kao čokolade bez prave vrijednosti. Stoga prilikom kupovine čokolade obratite pozornost na sadržaj deklaracije i vodite se činjenicom kako je za kvalitetnu čokoladu danas poželjno da ima minimum od 60% kakaa, jer ćete u protivnom kupiti čokoladu umjetnih aroma i boja s previše šećera. Neki od najstarijih pronađenih zapisa govore kako su Asteci iznad svega cijenili tamni čokoladni napitak kojeg su pili u najsvečanijim prigodama, a pržena su zrna kakaovca pretvarali u prah, kojem bi kasnije dodavali vodu te ga miješali dok se na površini ne bi pojavio masni dio kakaa.
Znali su i poboljšati prvobitni gorki okus, pa su čokoladu
aromatizirali začinima i medom divljih pčela, a pili su je iz čaša od pravog zlata. Tada je čokolada bila rezervirana za više društvene slojeve, kraljevsku obitelj, plemiće i ratnike, te se i na dvoru prinosila kao žrtva bogovima. Trgovačkim putevima čokolada je prešla granice među kontinentima, njome su se služili u robnim razmjenama cijeneći je poput suhog zlata, da bi je kasnije opjevali ljubavnici kao afrodizijak i bolesni kao lijek, čime je zasluženo sjela na mjesto kraljice okusa koja dodatno sladi sve životne trenutke.

Zanimljivost: Čokolada je poput lijeka: budi ugodu, umanjuje bol i jednostavno uljepšava život, a kako ima stotine lice, nikako ne može biti dosadna. Svojim temeljnim okusom najbolje pristaje slatkim jelima, kolačima i kremama, pjenicama i vrućim napicima, a izvrsno se slaže s cimetom, vanilijom i čilijem.

Sva lijepa lica čokolade
Da nema čokolade nedostajalo bi i osjećaja ugode na našem nepcu, ali osim toga ona nas čini sretnijim, zdravijim i ljepšim. Prastari narodi poput Maja koristili su kakao maslac kao kremu za njegu kože i liječenje rana mnogo prije nego se čokolada počela upotrebljavati u kozmetičkoj industriji. Danas pouzdano znamo kako čokolada sadrži vrijedne i učinkovite sastojke poput proteina, ugljikohidrata, vitamina i masnoća, njeni sastavni dijelovi vrlo su uspješni i u borbi protiv razornog djelovanja slobodnih radikala čime povoljno djeluju na izgled kože i usporavaju proces preranog starenja. Također, čokolada potiče metabolizam i cirkulaciju, jača mišiće i živce, vraća energiju i potiče produkciju hormona sreće. Time opušta, poboljšava raspoloženje i stvara osjećaj ugode, a nije zanemarena niti njena uloga kao slavnog afrodizijaka.

Zanimljivost: Legenda kaže kako su nekada u arapskom podneblju muškarci noć prije ulaska u harem znali ispijati litre tekuće čokolade. Jedna od najpoznatijih meksičkih legendi pripovijeda kako je nekada davno živio zaljubljeni par imenom Vanilla i Chocolati koji je svojom ljubavi izazvao bijes zlog čarobnjaka zbog čega ih je on pretvorio u orhideju i stablo kakaovca. Kako ljubav u ovakvim pričama uvijek pobjeđuje, lijepa se orhideja stalno obavijala oko svog mladića, sve dok ljudi nisu primijetili kako je kombinacija vanilije i kakaa put u ljubavni zagrljaj, pa se zahvaljujući i ovoj legendi njihova ljubavna svojstva i danas cijene.

Pitate se zašto je kosa Azijatkinja tako ravna i glatka, a koža Grkinja čista i baršunasta? Otkrivamo njihove tajne ljepote i njege tijela! Ovisno o darovima prirode koji su karakteristični i specifični za njihov kraj, žene su oduvijek znale sklopiti pakt s ljepotom. Skratite sebi muke i saznajte njihove tajne.

Evropa
Grkinje su blagoslovljene mediteranskom kožom, koja je svjetla, ali ima dovoljno melanina kako bi pružila zaštitu od štetnih UV zraka. Njima svakako pomaže i mediteranska prehrana bogata voćem, povrćem i maslinovim uljem, što znači omega 3 i 6 masnim kiselinama, antioksidansima i vitaminima. Umjesto suncokretovog ulja, uvrstite maslinovo na svoj meni, a kožu njime njegujte i izvana.
U jednu kašiku maslinovog ulja dodajte tri kašike smeđeg šećera i nježno umasirajte u čisto lice. Ovako ćete ukloniti mrtvi sloj stanica kože i otkriti svježu, blistavu i nježnu kožu njegovanu maslinovim uljem.
Maslinovo ulje također može biti alternativa mlijeku za čišćenje: uklonit će i posljednju trunku nečistoće s vašeg lica.

Australija   
Aboridžinke koriste stolisnik kako bi spriječile i ublažile strije zbog njegovih hidratantnih i njegujućih svojstava. Korijen hajdučke trave, kako se još stolisnik naziva, također djeluje protuupalno, što znači da umiruje kožu poslije opeklina ili uboda kukaca. Možete umiriti lice osuto prištićima ili oštećeno suncem kremama koje sadrže ekstrakt ove biljke. 

Azija
Tajna duge i svilenkaste kose Japanki skriva se u morskim algama. Nori alge su bogati izvor minerala joda koji je temelj zdrave kose i noktiju, a istovremeno sadrže velike količine željeza, cinka, selena i bakra.
Ova se alga tradicionalno koristi za pripremanje sushija, ali neka bude i vaša tajna lijepe kose.

Afrika
Afrikanke tradicionalno koriste shea maslac stoljećima, međutim on je tek nedavno stekao svoju popularnost i u drugim krajevima svijeta. Shea označava naziv drveta na mali jeziku, dok se često koristi i njegovo drugo ime, karite maslac, koje potječe iz francuskog jezika. Maslac je prirodna žućkasta masnoća koja se dobiva iz koštice shea drveta koja se rastvori i skuha. Upotrebljava se za hidrataciju kože, njegu krhke kose, ali i u pripremi hrane. Prema afričkim ženama, on može riješiti sve od ožiljaka, lišajeva, osipa, opeklina, do diskoloracije kože, strija i isušenih dijelova kože poput usnica, laktova ili stopala.