Iz nekog razloga mnogi od nas nakon obroka traže još i desert, makar kockicu čokolade. Ako ne želite pokvariti svoju liniju slatkišima, postoje alternative koje će vam zadovoljiti potrebu za slatkim, a znatno su zdravije.

Bez obzira jedete li slatko nakon obroka iz navike, ili slatkišima kratite vrijeme do idućeg obroka, a možda vam omiljena slastica pomaže da se osjećate malo bolje za lošeg dana, trebali biste prevariti tijelo, tako da misli da ste mu zadovoljili potrebu za slatkim.

Evo nekoliko savjeta kako se riješiti te potrebe za desertom:

• pojedite kockicu -dvije tamne čokolade. Ovo će vas zadovoljiti, bez da pojedete čitavu tablu čokolade.
• naribajte jabuku i dodajte malo meda. Tijelo će vam reagovati na jabučne sokove, a kombinacija s medom je puno zdravija od šećera.
• narežite na kockice više vrsta sezonskog voća (npr. grožđe, jabuke, kruške), dodajte 2 kašike nemasnog jogurta i malo cimeta - napravit ćete vrlo ukusan i zdrav desert.
• suho voće je vrlo ukusno i slatko, a bogato je vlaknima, zdravim masnoćama i vitaminom E. Evo ideje za desert: napunite datulje ili suhe smokve bademima i uvaljajte u kokosovo brašno.
• uvrstite li u prehranu složene ugljikohidrate (npr. proizvode od cjelovitih žitarica, integralnu rižu i sl.) vaše tijelo neće imati toliku potrebu za slatkim.
• proteinske pločice, kao i proteinski napici (dodaci prehrani) koji u sebi sadrže i male količine umjetnih okusa i šećera, svakako će zadovoljiti vašu potrebu za slatkim.

Biljka stevia, rodom iz daleke Južne Amerike, vrlo je tražena širom svijeta zbog svoje  ljekovitosti.  Prirodni je zaslađivač, čak 200 do 400 puta slađa od šećera, s 0 kalorija, 0 ugljikohidrata i 0 glihemijskog indeksa. Koristite li je svakodnevo, stevia će pojačati arome vaših jela, učiniti vašu tjelesnu težinu idealnom, proljepšati vaš ten, zaštititi vas od slobodnih radikala i učiniti još mnogo korisnih stvari za vas.

Dokazano je da stevia ima brojne benefite, a samo neki od njih su:
-sprečavanje nastanka raka
-liječenje bakterijskih bolesti probavnog sistema
-regulacija prekomjerne tjelesne težine
-smanjenje povišene razine masnoća u krvi i visoki krvni pritisak
-snižavanje nivoa šećera u krvi bez utjecaja na inzulin, što je posebno važno za dijabetičare
-smanjenje anemije
-oporavljanje organizma poslije terapije antibioticima te nakon gripe ili prehlade
-pomoć u zarastanju rana i zaustavljanju alergija na hranu
-usporavanje razvoja osteoporoze
-pomoć u bržem izliječenju kod infekcija Candidom sp.
-detoksikacija organizma
-sprečavanje nastanka karijesa i zubnog plaka
-regulisanje probave
-jačanje imuniteta

Stevia, “medeni list“
Stevia je južnoamerička biljka koju indijanska plemena Guarani koriste kao sladilo za hranu i piće već više od 1500 godina. Slađa je od šećera čak 200 do 400 puta i zato su je ti južnoamerički domoroci nazvali „medeni list“. Stevia je prirodni zaslađivač, za razliku od šećera ne izaziva karijes, nema kalorija, glihemijskog indeksa, ni štetnih nuspojava poput umjetnih zaslađivača te je otporna na visoke temperature. Iznimno je ljekovita i pomaže kod zarastanja rana,  gojaznosti, povećane mokraćne kiseline i gihta, upala grla i pozitivno djeluje na mnoge tegobe poput umora, zatvora i napuhivanja, povećane želučane kiseline, gljivica kao i na mnoge, druge neugodne pojave. Jednako tako stevia čuva mladost i briše tragove godina. Ona je biljka s puno korisnih efekata, po sastavu i djelovanju se može usporediti sa zelenim čajem, a po kakvoći s majčinim mlijekom. List stevije sadrži mnoštvo minerala i oligoelemenata i čak je 35 do 45 puta slađi od šećera. Zbog svojih svojstava stevia je dobar izbor za dijabetičare, za ljude s povišenim pritiskom ili prekomjernom težinom i za sve one koji izbjegavaju rafinirani šećer u prehrani. Stevia snižava nivo šećera u krvi, ne utječe na inzulin, što je posebno važno za dijabetičare, snižava visok krvni pritisak, smanjuje osjećaj gladi te  poboljšava probavu. Najnovija istraživanja pokazuju da proizvodi od stevije pomažu i u sprečavanju nastanka raka.

Ljekoviti listovi
Stevijini listovi već se stoljećima koriste kao sladilo i u brojne ljekovite svrhe široke primjene. Zašto baš listovi? Upravo su u njima prisutna dva sastojka – steviozid i rebaudiozid (tzv.Reb-A), čak 200 do 400 puta slađa od šećera! Reb-A najslađi je i najzdraviji sastojaka stevije, a također i najboljeg okusa.

Kada lišće stevije naraste do visine od 5 centimetara, počinje se rezati. Nakon berbe, lišće se prvo čisti, a zatim suši na suncu ili sušilima s toplim zrakom. Svježi suhi listovi stevije mogu se kuhati i piti kao stevia čaj ili prirodno stevia sladilo, dok se daljnom preradom dobivaju brojni dobrotvorni sastojci, koji se koriste za različite proizvode od stevije. Biljka stevia iznova raste čak 3 do 4 puta godišnje, što je čini vrlo profitabilnom kulturom. Njezin je uzgoj jednako uspješan. Na jedan hektar biljke dobiva se od 1500 do 2000 kilograma suhog lišća stevije, što konačno iznosi od 100 do 200 kilograma ekstrakata.

Proizvode od stevije možete pronaći u dosta različitih oblika – tekućini, slatkom prahu, šećernim vrećicama i malim tableticama.

Postoji hrana koja nam pomaže da se duže osjećamo sitima i manje jedemo. Te su namirnice osim toga i zdrave, pa ćemo u svoj organizam unijeti i potrebne vitamine, minerale i vlakna koja su nužna za zdravo funkcioniranje našeg tijela i uma.

Voda
S nula kalorija voda je uglavnom odgovor na sve kad je riječ o našem tijelu. Kako biste smanjili apetit, prije svakog jela popijte čašu vode.

Jabuke
Žvakanje jabuke je podugačak proces koji vašem umu daje vrijeme da registrira jeste li siti ili ne. Jabuke sadrže i puno vlakana, što nadopunjuje taj osjećaj sitosti.

Pinjoli
Pinjoli sadrže više bjelančevina od bilo kojih drugih sjemenki, kao i pinolinsku kiselinu, prirodnu polinezasićenu masnoću koja stimulira dva hormona koji potiskuju glad. Hormoni su ključni jer mozgu govore kad ste siti.

Zobena kaša
Zobena kaša je jedna od najzdravijih oblika ugljikohidrata, a njezin nizak glikemijski indeks znači da polako ulazi u krvotok, zbog čega se mnogo duže osjećate sitima.

Koštice od lana
Sirove koštice od lana  bogat su izvor omega 3 masnih kiselina i vlakana. Što više vlakana uključite u svoju prehranu, to će se polakše podizati razine šećera u krvi, a time ćete duže ostati siti.

Umeboshi šljive
Poznate kao hrana koja skuplja, umeboshi šljive vam pomažu da se borite sa željom za šećerom i zadovoljavaju vašu potrebu za slatkim.

Supa
Za predjelo pojedite supu i osjećat ćete se sito te pojesti manje glavnog jela i deserta.

Dok ljudi širom svijeta troše milijarde dolara na proizvode za njegu kože, pomislili biste da su kozmetičke kompanije izvor mladosti stvorile u laboratoriju.
U stvari kreme za njegu kože postaju sve skuplje, a sve manje su bazirane na pravoj znanosti. Sudeći prema stručnjacima, metode i formule za izradu takvih proizvoda jednostavniji su nego što mislite.
Kao i kod većine stvari koje možete učiniti za svoje zdravlje, sve počinje od načina života, umjesto toga koliko možete potrošiti na skupocjene kremice. U ovom članku možete pročitati koju hranu je preporučljivo konzumirati kako bi vam koža sačuvala zdrav i lijep izgled te da li se takva hrana razlikuje od namirnica koje inače jedete.

5. Plodovi mora - svi smo čuli da je riba općenito dobra za zdravlje. Mnoge vrste mogu učiniti čuda za vašu kožu. Primarni sastojci koji čine ribu toliko dobrom jesu cink, te omega-3 masne kiseline. Njihov povećani unos reducirat će suhoću kože te upale. Ove kiseline također čiste krvne žile te poboljšavaju cirkulaciju, a dobra cirkulacija krucijalna je za zdravu kožu. Cink pak pomaže u borbi protiv akni te asistira u proizvodnji novih stanica i osipanju mrtvih, što koži daje lijep sjaj.

4. Agrumi - Vitamin C ključni je sastojak mnoštva krema za njegu kože. Ovaj vitamin pomaže u tjelesnoj proizvodnji kolagena, proteina koji formira osnovnu strukturu vaše kože. Nedostatak kolagena, koji sve češće nastupa nakon 35 godine života može kožu učiniti hrapavom. Konzumiranje povećanih količina vitamina C u namirnicama poput naranči, grejpa, višnji acerola te rajčicama pomaže očuvanju elastičnosti kože i prevenciji od bora. Antioksidanti iz vitamina C neutraliziraju slobodne radikale koji oštećuju stanice te vas mogu prerano postariti.

3. Crveno i zeleno povrće - koža je najveći tjelesni organ. Stoga ima smisla da ono što je dobro za cijelo tijelo, također odgovara i koži. Što se hrane tiče, nema boljeg izbora od povrća i voća. Od crvenog je posebice korisna crvena naranča i mrkva, a od zelenog povrće poput kupusa i špinata. Crveno povrće puno je beta-karotena, kojeg naše tijelo pretvara u vitamin A. On djeluje kao antioksidant, te sprječava oštećenje stanica i prerano starenje. Također je koristan u prevenciji akni, a u istu svrhu koristi se već godinama u kozmetici. Špinat i ostalo zeleno povrće još jedan je izvor vitamina A, baš kao i mango. Ovaj vitamin najkorisnije je uzimati iz hrane, umjesto suplemenata, jer prevelike količine mogu uzrokovati zdravstvene probleme.

2. Orašasti plodovi - beneficije koje možete dobiti iz ovih plodova, posebice badema također imaju veze s aktivnošću antioksidanta. Vitamin E kojim su bogati, štiti kožu od utjecaja slobodnih radikala te od oštećenja koje stvaraju sunčeve zrake, naročito UV zračenje. Vitamin E također održava vlažnost kože te čuva mladoliki izgled. Bademi, pistacio i orasi osiguravaju i zalihu omega-3 kiselina, koje su, kao što smo već spomenuli, vrlo korisne za kožu.

1. Cjelovite žitarice - ovakve žitarice imaju mnogo prednosti od kojih je jedna i zdrava te lijepa koža. Cijelo zrno izvor je B-vitamina biotina, koji pomaže stanicama u procesuiranju masti. Ako nemate dovoljno biotina u tijelu, koža se može ljuštiti i postati suha. Generalno, cjelovite žitarice mogu poboljšati vaš ten. Rafinirano brašno podiže inzulin, što može dovesti do akni. Ako umjesto njega koristite integralno brašno, zaštitit ćete svoju kožu od nepoželjnih nuspojava, te uz sve ostalo i reducirati rizik od dijabetesa. Ne preferirate integralne proizvode? Avokado i gljive također imaju sličan pozitivne učinke.

Ribe sadrže veliku količinu važnih proteina, i to oko 20 posto. Ujedno se u njima nalaze saharidi, a masti u ribama ima vrlo malo. Osim toga, sadržaj riblje masti vrlo je koristan za ljudski organizam, dakle, čak i ako pojedete masnu ribu to vam neće štetiti, za razliku od, primjerice masne svinjetine.
Riba prije svega sadrži masne kiseline omega 3 koje pozitivno utječu na razinu kolesterola u krvi i odlična su prevencija za bolesti srca i krvnih žila. Osim toga, riblje meso je bogato vitaminima i mineralima.

Pažljivo birajte ribu
Riba bi se na vašem jelovniku trebala naći barem jednom tjedno. Naravno, pripremljena na pravi, zdravi način, a to nikako nije riblji file pržen u velikoj količini ulja. Nemasne ribe sadrže najviše dva poto masti, a to su prije svega ribe iz brzih tokova - pastrva, štuka ili smuđ. Srednje masne ribe sadrže od dva do deset posto masti, a među njima su, na primjer šaran ili tolstolobik (srebrni šaran). Masne ribe poput jegulje sadrže više od 10 posto masti.
Treba znati i odabrati dobru ribu. Birajte ih pažljivo i imajte na umu da su svježe ribe uvijek bolje od onih zamrznutih. Tuna je također dobra, ali ona u vlastitom soku - manje je kalorična nego ona u ulju.

Nedavno provedena naučna istraživanja su pokazala da ljudi koji u svoju prehranu redovno uključuju paradajz (solanum lycopersicum) su manje podložni oboljenju od zloćudnih bolesti, bolesti srca i krvnih žila, te nekih drugih hroničnih bolesti.

Ova visokovrijedna namirnica u sebi sadrži jako malo masnoća, kalorija i holesterola, a obiluje vitaminima A i C, zatim beta karotenom i mineralima. Obiluje i karotenom, provitaminom A, te antioksidansom - likopenom, spojem koji se u našem organizmu ne može stvarati, već ga unosimo hranom. Likopen se u našem tijelu pohranjuje u tkivu pluća, jetri, prostati, te sluznici crijeva, pa tako djeluje i na zaštitu zdravlja tih organa, a time i cijelog organizma. Ima antioksidativne sposobnosti i antikancerogena svojstva.

Paradajz je porijeklom iz Srednje i Južne Amerike, gdje je bio raširen od sjevernog Čilea do Venecuele. U Srednjoj Americi se mogu pronaći brojne kulture i forme paradajza. Tamo je bio kultivisan još za vrijeme civilizacija Asteka i Inka oko 200. prije nove ere. Zvali su ga xitomatl. Njegove sjemenke su bile pronađene u arheološkim iskopinama južno od Meksiko City-ja. U Stari Svijet prvi put je donesen 1498. godine u Španiju i Portugal, tokom Kolumbovih putovanja. Prvi opisi potiču iz 16. vijeka iz Italije, pod nazivom Pomi d'oro (Zlatna jabuka) a zvali su ga još i Peruanska jabuka, jabuka ljubavi (pomme d'Amour) i slično.

Paradajz je vrlo dobro sredstvo za pražnjenje crijeva, što treba da imaju na umu oni koji pate od zatvora i hemoroida. Takođe, povoljno djeluje na visoki krvni pritisak, te podstiče rad gušterače. Koristan je i za one koji imaju probleme sa cirkulacijom. Preporučuje se anemičnim osobama i onima koji imaju problema sa dijabetesom.

Pošto je bogat vitaminom C, paradajz pomaže u sprečavanju napada astme, infekcija disajnih organa, suzenja očiju i drugih alergijskih simptoma.

Preporučuje se i za jačanje odbrambenog sistema organizma, ali i za dijetalnu prehranu zbog toga što je hranljiv, a niskokaloričan. Za liječenje čireva, bubuljica i nekih kožnih oboljenja kriške paradajza se koriste kao obloge za bolno mjesto.

Na visokim ljetnim temperaturama, kada vam je bilo kakva zaštita protiv sunčevih zraka potrebna, dobro je znati da, osim raznih zaštitnih krema koje se nude, i način prehrane pomaže da se smanji uticaj štetnih zraka. Umak od paradajza odličan je izbor. Kuvani paradajz odličan je izvor velike količine antioksidanta likopena koji djelotvorno štiti kožu od opekotina. Sok ili supa od paradajza imaju jednak učinak, dok je umak od paradajza najbolje kombinovati s maslinovim uljem koje pomaže u apsorpciji antioksidanta. Stručnjaci naglašavaju da ovakva zaštita traje cijeli dan nakon uzimanja, prekriva cijelo tijelo, te štiti od komulativnog efekta neopreznog izlaganja suncu.

Zanimljivo je da je paradajz zdrav ne samo u svježem, nego i kuhanom obliku. Kod kuhanja, iskoristivost likopena raste, a ne smanjuje se – nasuprot očekivanjima.

Iako je već bilo napravljeno dosta istraživanja u području djelovanja paradajza na zdravlje čovjeka, to je tek početak, jer naučnici shvataju, da potpuni potencijal paradajza još nije razotkriven.

Izašli ste na večeru i ne možete odlučiti šta biste jeli? Nije vam do tog velikog odreska, ali biste mogli komadić mesa? Ludo vas privlači da probate i tu čudnu slatko-kiselu salatu s klicama, a opet – kakvog li je okusa puretina s narom? Rado biste sve probali, tj. od svega pomalo? Primamljivi nazivi jela, uzbudljive kombinacije sastojaka i vaša neodlučnost motivirali su neke od najvećih svjetskih kuhara
da stvore novi trend u gastronomiji: tasting menu ili degustacijski meni. Iako su se tasting meniji pojavili još 70-tih godina prošlog vijeka, oni postaju svjetski trend dvadeset godina kasnije, kad u Americi i Evropi dolazi do prave pomame za ovim načinom služenja hrane 2005. godine koja je dala kuharima priliku da do maksimuma pokažu svoju kulinarsku umjetnost. Tasting menu podrazumijeva smanjene porcije, te više jela uz cijenu znatno višu od one koju biste platili za predjelo, glavno jelo i desert, međutim, činjenica je da postaju sve popularniji.

Manje, skuplje i interesantnije
Najskuplji tasting menu na svijetu košta nevjerovatnih 466$ u pariškom restoranu l’Arpège. Mini mrkvice ubrane tog jutra stižu brzim vozom iz Le Mansa baš na vrijeme za ručak. U Londonu, Gordon Ramsay nudi sedam jela za 120£, dok Petnaestka Jamieja Olivera nudi tasting menu za 100£ s čašom različitog vina uz svako jelo. Kada je legenda degustacijske kuhinje, Charlie Trotter, prije dvadeset godina u Chicagu otvorio istoimeni restoran, mnogi su govorili da je lud jer uopće nema glavnih jela na meniju. Umjesto toga, već dvije decenije on svakog dana nudi tri tasting menija: grand, vegetarijanski i kuhinjski meni, a danas ga smatraju jednim od najboljih restorana na svijetu. Ako se odlučite za kuhinjski meni, za 200$ sjedit ćete skoro za kuhinjskim pultom gdje će vam, zavisno od trenutne inspiracije, vrhunski kuhari pripremati male obroke za degustaciju. Gostima koji si to mogu priuštiti, tasting meniji daju priliku da iskuse čitav spektar kuharovih kreativnih i praktičnih mogućnosti, bez puno razmišljanja.

Degustiranje hrane kao simfonija
Claude Le Tohic, glavni kuhar u Joel Robuchon at The Mansion u Las Vegasu ponosi se njihovim menijem od 16 jela, jer tako gosti dobiju “punu sliku“ kulinarskog stila Joela Robuchona. “Tokom kreiranja menija važno je razbiti linearnost, jer će to gostima ubrzo dosaditi“ - kaže Le Tohic. Njegov trenutni džoker u rukavu je “kavijar trilogija“ - kavijar pripremljen na tri različita načina, na jednom tanjiru. To se služi u momentu kad gosti pomisle da su dosegli vrhunac čašćenja. Ovakva iznenađenja odlično djeluju jer gosti svoja čula u potpunosti prepuštaju kuharu. “Kada ste u rukama dobrog kuhara, zašto mu ne dopustiti da vam diktira obrok?“ - pita Trotter. “Kada odem gledati simfoniju, ne govorim dirigentu šta da radi, već se prepustim njegovoj palici i dozvolim da me muzika zapljusne.“
Tasting meniji zaplovili su i na palubama velikih brodova za krstarenje. Tako je kompanija Seabourn Cruises iz Miamija otvorila na brodu restoran Tastings@2 koji gostima nudi nezaboravno iskustvo. “Naši kuhari spajaju tradiciju francuske degustacijske kuhinje sa španskim tapasom i azijskom kuhinjom s puno jela, kako bi stvorili raznolike i inovativne kreacije. Tasting trend je kao kulinarska simfonija, kao složena muzička kompozicija okusa i struktura. Neka jela služimo solo, dok druga kombiniramo kako bismo postigli bogate akorde harmonije ili disonance.” Vlasnici njujorških restorana koji nude tasting menu kažu da su oni popularniji radnim danima nego vikendom. Također, kažu da ih češće naručuju turisti nego ljudi koji tu žive - večera u New Yorku je za njih vjerovatno događaj kojeg treba iskoristiti do maksimuma. Neke su vrste hrane atraktivnije od drugih, dodaju. Kad se na meniju nađu patka, jastog ili japanska govedina, potražnja za tasting menijima raste.

Tasting menu kod kuće – sam svoj majstor!
Ako se odlučite na ovaj hrabri poduhvat imajte na umu nekoliko pravila tasting menija:
- bitno je kombinirati okuse, kontrirati, izazivati, miješati
- neki to rade tako što će iza slanog služiti slatko jelo,
pa opet slano i tako ukrug
- porcije ne smiju biti veće od male šoljice. Nije cilj da se prejedete, već da uživate u degustaciji i novim
kombinacijama
- pripremite namirnice ranije, kako biste što brže reagirali kada gosti dođu, a posebno kad su u pitanju jela koja se moraju jesti odmah. To znači: operite, izrežite voće i povrće, isjeckajte meso, odvojite začine, marinirajte... i, da – trebat će vam mnogo suđa i dobra mašina za pranje nakon ove lude avanture
- tasting menu se u principu sastoji od 6 ili više jela.

Najnovija studija koji su proveli holandski naučnici pokazuje da je ispijanje nekoliko šoljica kafe i čaja dnevno od velike koristi za naš organizam i štiti nas od srčanih bolesti.

Ljudi koji piju više od šest šoljica čaja na dan smanjuju sebi rizik za srčanu bolest za trećinu, navodi se u rezultatima istraživanja koje je provedeno na 40 hiljada osoba.

Za 20 posto rizik će smanjiti ljudi koji dnevno piju od dvije do četiri šoljice kafe, dodaje se. Oni koji piju još više kafe, od toga neće imati koristi, ali ni štete.

Ovo je zapravo dobra vijest za ljubitelje čaja i kafe. Ti napici čine dobro srcu bez podizanja rizika za neke druge bolesti.

Istraživači napominju da cigareta uz kafu poništava njen dobar učinak, a da samo ispijanje velikih količina čaja ispred televizora, bez ikakve tjelovežbe u životu, također vjerojatno neće srcu donijeti ništa dobro.

Žensko tijelo je vrlo kompleksno. Kroz svaku fazu života trebat će vam dodatna njega i pravilna prehrana. Današnja naučna dostignuća pomažu nam kroz dodatke prehrani. Ipak ostaje činjenica da su kalcij, folna kiselina i željezo najvažniji nutrijenti koji utječu na zdravlje žena. Sve žene bi trebale svakodnevno uzimati multivitaminske dodatke prehrani sa ovim bitnim sastojcima.

I dok jedni sami sebi obećavaju da će od sljedećeg mjeseca (krajnji rok) početi sa zdravom ishranom i vježbanjem, drugi se zaklinju u brze i (ne) efikasne dijete kojima brzo gube kilograme, ali nisu ni svjesni šta time rade svom organizmu. Kako pronaći "zlatnu sredinu", odnosno na koji način se riješiti mitova o mršanju i vježbanju, pročitajte u nastavku...

Bez muke nema napretka
Vježbajte pametno, ne naporno. Možete odabrati intenzivno vježbanje ali to ne znači da ono mora boljeti. Vježbajte s konkretnim i pravilnim ciljem - razvijajte mišiće, istonirajte tijelo ili spalite masti.

Samo vježbanje je dovoljno
U 80 posto slučajeva gubitak težine je povezan sa  vašom prehranom, a samo 20 posto s vježbanjem. Prehrana neće utjecati samo na vašu težinu, ona će odrediti vaš izgled, kako se osjećate i mislite - ima velik utjecaj na stanje vašeg uma. Ako pijete Colu i jedete sladoled, pola sata kasnije vjerojatno ćete doživjeti navalu šećera jer ste u vaše tijelo unijeli velike količine hemikalija, E brojki i umjetnih okusa. Ako ste ozbiljni u želji da izgubite višak kilograma, trebali biste potpuno smanjiti unos šećera, brašna, hljeba i tjestenine - oni se najčešće pogrešno upotrebljavaju. Alkohol bi također trebao biti ograničen jer je i on masna bomba.

U potpunosti bez masti
Mast se nikako ne smije potpuno izbaciti. Tijelo treba masti, ali moramo razumjeti ključnu razliku između dobrih i loših masti. Važno je konzumiranje esencijalnih masnih kiselina kroz riblja ulja (losos, skuša), avokado, orašaste proizvode i koštice lana. Zovu se esencijalne masne kiseline jer ih tijelo treba ali ih ne može proizvesti.

Tri obroka dnevno bez međuobroka
Najbrže ćete se riješiti masnoće tako da jedete hranu koja sadrži puno vlakana, malo proteina i ako jedete često.

Navečer bez ugljikohidrata
Mnogi vjeruju da navečer neće moći spaliti ugljikohidrate, ali to je običan mit. Ugljikohidrati vam čak mogu pomoći da se dobro naspavate, pa je dobro da njihov unos raspodijelite. Najbolje je kombinirati zdjelicu zobene kaše za doručak i smeđu rižu navečer.

Nisu važne kalorije, već ono što jedete
Ovo jest i nije tačno. Morate paziti što jedete i biti svjesni kalorija koje unosite. Kalorije iz organskog voća, mesa i povrća su bolje nego one iz prerađene hrane.

Vegetarijanske dijete su zdravije od mesnih
Svi smo različiti, pa neki izuzetno dobro reaguju na vegetarijanske dijete, dok drugima od njih može biti zlo. Zdravi vegetarijanci trebali bi se smatrati sretnima jer većina ljudi treba meso u prehrani. Ipak, mnogim vegetarijancima nedostaje potpuni spektar proteina. Mali savjet: proteini iz graška bogati su aminokiselinama, kao i oni iz graha ili sirutke.

Dizanje utega učinit će vas glomaznim
Osim ako ne dižete ekstremno teške utege, nema razloga da se ovo dogodi. Najbolje je izbjegavati treniranje kao body bilder, dakle, ne vježbajte s takvima. Ljudi će vas trenirati onako kako sami treniraju, pa ako vašem treneru iskaču vene iz sljepoočica, najbolje je da izbjegavate vježbati s njim.

Najbolje je vježbati ujutro
Vježbajte kad god možete i nemojte misliti da postoji dobro ili loše vrijeme za tjelovježbu. Većina ljudi tokom sedmice radi što dosta ograničava vrijeme, pa je vježbanje ujutro najbolje za one koji se tada pripremaju za početak dana. Ako vježbate navečer, navala adrenalina nakon vježbanja može utjecati na san. Ipak, to nije isto kod svakog, pa odaberite vrijeme koje vama najbolje odgovara.