Uz prave vitamine bez gladovanja ćete smršaviti i izgraditi figuru
Kontrola tjelesne težine i funkcije koje su povezane s prehranom poput apetita, gladi, brzine metabolizma, potrošnje kalorija, masti i šećera,  učinkovitije su uz optimalan unos vitamina. Vitamini održavaju tjelesne funkcije i sudjeluju u preko 100.000 tjelesnih procesa. Oni igraju ulogu u održavanju optimalnog zdravlja i težine, a mnogi rade zajedno. Pred vama je kratak pregled vitamina koji potiču mršanje i u kojim se namirnicama nalaze

Vitamin A održava kožu glatkom i čvrstom. Optimalan dnevni unos tog vitamina od 0,8mg nalazi se u jednoj mrkvi. Važno je da je jedete sa malo masnoća (npr. maslinovim uljem).

Vitamin B1 potiče potrošnju ugljikohidrata i jača mišiće. Potrebna dnevna doza od 1 mg nalazi se u šaci sjemenki suncokreta ili u jednoj velikoj porciji graška.

Vitamin B2 potiče smanjenje masnoća, proteina i ugljikohidrata. Preporučena dnevna doza je 1,2 mg, a sadrže je 3 šoljice jogurta.

Vitamin B3 utječe na regulaciju nivoa šećera u krvi i važan je za razgradnju masnoća i ugljikohidrata. Na dan se preporučuje 13 mg vitamina B3.  Tu količinu možete naći u 4 banane ili u 2 manja pileća fileta.

Nedostatak vitamina B5 ometa našu mogućnost da iskoristimo masnoće pohranjene u tijelu. Vitamin B5 također igra važnu ulogu u proizvodnji energije i potpomaže rad nadbubrežne žlijezde. Dobri izvori vitamina B5 su: jetrica i bubrezi, meso, perad, orasi,  pšenične mekinje, pšenične klice, jaja, šećerni sirup, zob, ječam, grah, hljeb, zeleno povrće. Idealnu dnevnu količinu vitamina B5 (6 mg) možete naći u 2 šake šampinjona.

Vitamin B6 potiče razgradnju bjelančevina i utječe na dobro raspoloženje. Regulira proizvodnju hormona štitnjače i metabolizam. Preporučenu dnevnu količinu od 1,2 mg možete naći u 2 manje kriške paprike ili u komadu skuše debljine prsta.

Vitamin B7 je poznatiji kao biotin. Upravlja razgradnjom masnih kiselina i ugljikohidrata. Preporučena dnevna količina (30-60 mikrograma) nalazi se u 2,5 šalice zobenih pahuljica.

Vitamin B12 sudjeluje u procesu razgradnje masnoća i bjelančevina. Preporučena dnevna količina (3 mikrograma) nalazi se u 5 šnita sira Edamera.

Vitamin C  je važan za sintezu karnitina i kolagena koji jača vezivno tkivo.  Također je važan za metabolizam masnih kiselina. Najjači je antioksidans među vitaminima topljivim u vodi. Preporučena količina od 100 mg nalazi se u dvije narandže  ili dvije šake jagoda.

Vitamin D jača mišiće. Potrebna dnevna količina je 5 mikrograma. Toliko sadrže na primjer 3 jaja ili 4 šnite dimljenog lososa.

Vitamin E potiče izbacivanje štetnih radikala iz organizma i kožu čini lijepom. Preporučena dnevna količina (12 mg) se nalazi u šaci lješnjaka.

Kako održati voće i povrće svježim?
Kako biste bili sigurni da vam voće i povrće neće izgubiti nutritivnu vrijednost, evo što možete učiniti:

• Kupujte domaće voće i povrće na pijaci koje nije izgubilo vitamine u procesu transporta.
• Birajte voće i povrće sukladno dobu godine – tada je svježe i sadrži najviše vitamina.
• Kora sadrži mnogo vitamina i minerala.
• Čuvajte voće i povrće u frižideru – na sobnoj temperaturi voće i povrće gubi 10-50% vitamina, a najbolje ga je konzumirati ubrzo nakon nabavke.
• Izbjegavajte kuhanje – 50 – 70% svih vitamina gubi se kuhanjem. Bolje je da ga kratko pripremite na pari ili prodinstate.

Želja za hranom u sebi sadrži psihičku komponentu i govori kakva ste ustvari osoba. To je potvrdio i autor knjige 'What Flavor is Your Personality?'. Alan R. Hirsch proveo je dugo istraživanje te uporedio osobe koje imaju veliku želju za određenom hranom i njihovu osobnost.,a 18 hiljada ispitanika i 25 godina istraživanja dali su rezultate. Provjerite u koju grupu spadate i što vam je činiti!

Pasivne osobe osjećaju želju za slanim
Osobe koje imaju veliku želju za slanom hranom, a umiriti ih može tek vrećica čipsa ili porcija slanog pomfrita imaju manjak minerala u organizmu. Istraživanja su pokazala da žene koje se podvrgavaju dijeti koja ne sadrži mliječne proizvode žude za slanom hranom puno više od od onih koje konzumiraju mlijeko, nemasni sir i jogurte.
Razlog je jednostavan, natrij trenutno povećava razinu kalcija u krvi, a taj trik zavarava organizam koji vjeruje kako je problem riješen. Osim kalcija, želja za slanom hranom može upućivati na nedostatak željeza i kalija.
Osobe koje osjećaju želju za slanom hranom nisu borci već se radije prepuštaju toku života. Sklone su vjerovati kako je viša sila odgovorna za događaje u njihovom životu te kako neko drugi određuje njihovu sudbinu. Rijetko izražavaju svoje mišljenje i radije prepuštaju drugima da im kroje privatni i poslovni život.

Čokoladaaaaa!
Žene koje u određenim trenucima može zadovoljiti samo red čokolade mogu odahnuti jer je naučno dokazano kako nema razloga za paniku, okus čokolade pomaže kada se tijelo osjeća iscrpljeno. Čokolada stimulira lučenje hormona serotonina te je desert koji djeluje poput antidepresiva, a pomaže i kod malaksalosti te u trenucima kada je tijelu potrebno brzo razbuđivanje.
Osobe koje osjećaju neopisivu želju za tamnom čokoladom vole biti u centru pažnje, privlači ih razuzdani život, a u poslovnom svijetu streme vodećim pozicijama.
Ukoliko je predmet žudnje mliječna čokolada radi se o tihoj i povučenoj osobi koja voli samoću, a najbolji prijatelj joj je knjiga.
Neki umjesto za čokoladom žude za ostalim slatkišima koji također podižu raspoloženje i energiju u organizmu. Tijelo apsorbira obrađeni šećer iz slatkiša puno brže od bilo koje druge hrane i pruža osjećaj kao da vas je neko napunio instant energijom. Osobe koje žude za slatkišima vole živjeti na rubu, veliki su hedonisti i rijetko žale za propuštenim prilikama. Vole se isticati u masi i uživaju kada su u centru pažnje.

Disciplinirane osobe vole ljuto i začinjeno
Osobe koje imaju problema s temperamentom i teško pronalaze mir često posežu za ljutom i začinjenom hranom. Organizam žudi za strastvenim okusom kako bi se lakše smirio.  Neka istraživanja su pokazala kako ljudi mogu postati na neki način ovisni o ljutoj hrani jer ubrzava rad srca, protok krvi i disanje.
Osobe koje osjećaju neopisivu želju za ljutom i začinjenom hranom vole red i disciplinu, ne posvećuju pažnju detaljima i ne vole gubiti vrijeme na stvari koje smatraju nebitnima.

Kombinacija slanog i slatkog odgovara samotnjacima
Osobama koje najviše uživaju u kombinaciji slatkog i slanog u organizmu nedostaju glukoza i natrij, pa kada postanu usporeni i osjete lijenost posežu za kombinacijom slanih grickalica i slatke čokolade kako bi povratili snagu i zadovoljili potrebu za slanim.
Ovakve osobe najviše vole biti same, a sklone su i potpuno odlutati sa svojim mislima. Kreativne su te više od svega  cijene privatnost i ne vole kada netko zadire u njihovu.

Stresne situacije su za mnoge svakodnevica, a kafa ili brza hrana za kojom posežemo u takvim trenucima samo će dodatno pogoršati stanje u organizmu.

Neke namirnice koje možete držati u ladici radnog stola su idealni zalogaji koje će vas osloboditi stresa, vratiti vam energiju i pripremiti vas za nove izazove.

Naranča je odličan izvor vitamina C
Mnoga istraživanja su dokazala kako vitamin C smanjuje krvni tlak i razinu kortizola tj. hormona stresa. Također je odličan za jačanje imunološkog sustava, pa je najbolje da u ladici radnog stola ili u torbi imate narandžu koja će vas spasiti u kriznim situacijama.

Sušene marelice su odličan izvor magnezija
Magnezij će u trenu odlično opustiti mišiće, a njegovo djelovanje će također smanjiti nivo stresa kojem ste svakodnevno podložni. Najbolja namirnica kojom se možete počastiti nakon dugog sastanka ili stresnog telefonskog razgovara je sušena marelica. Uz potrebnu dozu magnezija u organizam ćete unijeti i nešto slatko, a istovremeno i zdravo.

Bademi lješnjaci i pistacio
Šaka ovih ukusnih orašastih plodova će napraviti pravu vitaminsku eksploziju u organizmu. Bademi su odličan izvor vitamina B i E koji će poraditi na zaštiti i jačanju imunološkog sistema, a pistacio i lješnjaci su namirnice koje djelujuju na smanjenja krvnog pritiska koji u stresnim situacijama može doslovno podivljati.

Puretina ima smirujući učinak
Puretina sadrži triptofan koji potiče otpuštanje serotonina koji odlično djeluje na smirenja organizma. Dokazano je kako puretina ima smirujući učinak pa se u pauzi za ručak  počastite tom mesnom poslasticom i lakše ćete se nositi sa stresom koji vas očekuje pri povratku na radno mjesto.

Špinat i zeleno povrće
Špinat je bogat magnezijem, a samo jedna šoljica tog zdravog povrća smanjiti će glavobolju i osjećaj slabosti. Zeleno povrće je bogato vitaminima i pomaže u obnavljanju organizma koji je pretrpio stres. Posegnite za brokulom, ona je odličan izvor vitamina i popularno povrće koje štiti organizam od raka.

Losos je odličan izvor omega 3 masnih kiselina
Losos polako, no sigurno postaje sve češća namirnica u raznim obrocima. Lako se priprema, a možete ga nabaviti svugdje. Bogat je omega 3 masnim kiselinama i odlično smanjuje nivo kortizola i adrenalina. Stres uveliko utječe na svaki organizam. Bez obzira provodite li veliki dio dana na poslu ili užurbano pokušavate namiriti obiteljske potrebe posegnite za nekom od ovih namirnica i uživajte u njihovoj djelotvornosti.

1. Zob -  je cjelovita žitarica, što bi značilo da ima moć stvaranja osjećaja sitosti. Isto tako zob sadrži topiva vlakna koja snižavaju kolesterol i masnoću u krvi. Sporo se probavlja tako da ne povećava šećer, te stvara dugotrajni osjećaj sitosti.

2. Jaje - Nutricionisti već godinama pokušavaju vratiti reputaciju ovoj namirnici. Jaja su koncentrirani oblik životinjskih proteina, ali bez masnoće koju sadrži primjerice meso. Istraživanja su pokazala kako jedno jaje kao dodatak ili zamjena tostu i žitaricama za doručak, omogućuju gubitak više kilograma nego obrok sačinjen od ugljikohidrata.

3. Mlijeko - Dokazano je da kombinacija kalcija, vitamina D i proteina koje sadrži mlijeko s malom količinom masnoće te nemasni jogurt potiču topljenje kilograma, a pritom zadržava mišićnu masu.

4. Jabuka - Brojne studije su pokazale kako jabuka pola sata prije obroka smanjuje unos kalorija jer vlakna koja sadrži daju osjećaj sitosti što znači da će te manje i pojesti. No jabuka ima i drugih prednosti. Djelujući kao antioksidans sprečava poremećaje u metabolizmu kao što su visoki pritisak i povišen kolesterol. Jednako tako, jabuka sadrži pektin koji se veže s vodom te tako smanjuje količinu masnoće koju tijelo apsorbira.

5. Crveno meso - Vjerojatno ne možete zamisli crveno meso kao dijetalnu hranu, ali istraživanja provedena na ženama koje su jele crveno meso pokazala su kako su one izgubile više kilograma nego žene koje ga nisu jele. Razlog tome je velika količina proteina u njemu sadržana koji pomažu u održavanju mišićne mase koju, naravno, i vi trebate održavati vježbanjem.

6. Cimet - Ovaj jednostavan i podcijenjen začin ima toliku snagu da razgrađuje šećer. Konzumiranjem ¼ do dvije kašičice cimeta svaki dan možete sniziti šećer u krvi i kolesterol za čak 10 do 20 posto. Unesite ovaj začin u bilo kojem obroku. Posipajte ga po žitaricama, stavite ga u čaj ili kafu i pomoći ćete organizmu da se riješi šećera.

7. Badem -  Orasi, kesteni, bademi, kikiriki, lješnjaci, pistacijo jesu kalorični, ali isto tako vrlo hranjivi i efektni u borbi protiv kolesterola i triglicerida, ali i daju puno energije.

Već je poznato kako čaša crnog vina uz ručak djeluje blagotvorno na organizam, no prema novom istraživanju, alkoholno piće koje tijelu donosi najviše koristi je pivo bogato vitaminima i mineralima.

Ukoliko se pije u umjerenim količinama, pivo je najzdravije alkoholno piće, navodi se u izvještaju udruženja ljubitelja piva 'Beer Academy' koje promiče kulturu uživanja u tom alkoholnom napitku. Prilikom isticanja blagotvornog alkoholnog pića zbog osobine povećavanja dobrog kolesterola i snižavanja lošeg, uvijek je u prvi plan izbijalo crno vino. Snižavanje tpritiska i smanjivanje bubrežnog kamenca također su korisne osobine mnogima dragog napitka.

No, pivo je bogato vitaminima, mineralima i antioksidantima te sadrži značajan postotak topljivih vlakana. U odnosu na ostala alkohola pića ima i relativno nisku kaloričnu vrijednost koja odgovara broju kalorija koje ima mlijeko.

Pivo sadrži vitamine koji vam pomaže da zadržite uravnoteženu zdravu ishranu, minerale poput silicija koji mogu smanjiti rizik od osteoporoze, te lako apsorbira antioksidanse, istakao je glasnovornik 'Beer Academyja'.

Svijetla piva imaju najveći nivo silicija, dok ga bezalkoholna i pšenična piva imaju najmanje.

Osim silicija, minerali u njemu sadržani poput željeza, hroma, bakra i kalija mogu biti čvrsti argumenti redovitih pivopija. Posebno je povoljan omjer natrija i kalija, gde je kalij u prednosti, što je preduvjet za pravilnu ravnotežu tekućine u organizmu i prevenciju povišenog krvnog pritiska.

Pivo može pridonijeti i zaštiti od srčanih bolesti zbog vitamina B6 koji sprječava nakupljanje homocisteina u tijelu za kojeg se pretpostavlja da povećava opasnost od srčanih bolesti. Ovo piće proizvedeno od slada, žitarica, hmelja i kvasca može poslužiti i kao dopuna dijetama siromašnima mineralnim solima, a vjerujemo kako njegovo diuretsko djelovanje nije potrebno posebno isticati. Sve navedene pozitivne osobine djeluju isključivo prilikom umjerenog konzumiranja, odnosno jedne do dvije pive dnevno.

Možda zvuči nevjerojatno, ali postoji hrana od koje ćete biti pametniji, zapravo će vam mozak bolje funkcionirati. Istraživanja pokazuju da upravo ono što jedete utječe na vještinu vašeg mozga, tvrde stručnjaci. Uz prikladnu hranu bolje ćete pamtiti, koncentracija će vam biti bolja, a i lakše ćete učiti.

1. Za početak probajte sa ribom bogatom omega 3 kiselinama kao što su losos i tuna. Stručnjaci vjeruju da su te kiseline bitne za prebacivanje signala između moždanih stanica. Jedite ju bar dva puta tjedno i mozak će vam biti zahvalan.

2. Brokula, karfiol, kupus, kelj i slično bilje bogato antioksidansima poput vitamina C „spašava“ mozak od slobodnih radikala koji nastaju kada stanice proizvode energiju. Istraživanja pokazuju da često konzumiranje upravo ovog povrća smanjuje starost mozga od jedne do dvije godine. Ako je moguće jedite ga svakodnevno!

3. Važan antioksidans, vitamin E nalazi se u avokadu, ulju, sjemenkama i lješnjacima. Samo da znate 15 mg E vitamina je ekvivalent dva lješnjaka.

4. Čokolada – izvor sreće, veselja a izgleda i pameti. Bogata je flavonoidima, koji su također antioksidans kojeg također ima u jabukama, crvenom vinu i pivu. Kod čokolade je važno da ima 70 posto i više kakaa.

5. Indijski začin curry, bogat je kurkumom za koju je provjereno da smanjuje opasnost od Alzheimerove bolesti. Curry možete stavljati u umake i mesne marinade. Ukusno i zdravo.

6. Svaka stanica u vašem tijelu treba vodu, pa tako ni stanice mozga nisu iznimka. Zapravo tri četvrtine mozga je voda. Istraživanje na fakultetu u Ohiu pokazalo je da su ispitanici koji su unosili više vode, bolje rješavali testove inteligencije. Popijte šest do osam čaša dnevno.

7. Alkohol u prekomjernim količinama je štetan, a isto tako u malim količinama, prosječno šest do osam čaša sedmično pomaže pri boljem pamćenju. Osim za mozak stručnjaci su dokazali da je alkohol u malim količinama dobar i za srce.

8. Kafa je također jedna od namirnica koja čini dobro ili loše ovisno o količini. U velikim količinama, kava, točnije njen sastojak kofein utječe loše na koncentraciju. Ipak 300 to 400 mg kave dnevno utječe povoljno na reakciju mozga. Također smanjuje se rizik od pomanjkanja pažnje.

Važno je što jedete nakon vježbanja. Nije bitno u koje doba dana trenirate, ključ je da nakon vježbe u tijelo unosite jela od proteina i ugljikohidrata. Proteini pomažu pri opravku mišića, a ugljikohidrati pune vaše spremnike energije. Za najbolje rezultate jedite između 30 i 60 minuta poslije vježbanja jer je to vrijeme kada najviše hrane odlazi baš u mišiće. Razlog je što zbog povećanih enzima tijelo učinkovitije pretvara glukozu u energiju a proteine u pogonske mišiće

Šta pojesti?
Kombinacija banane, mlijeka i jogurta svježe je, sportsko i osvježavajuće piće. Mliječni proizvodi poput jogurta i mlijeka imaju dvostruku dužnost - njima u tijelo unosite ugljikohidrate i proteine. Banana je bogata kalijem i magnezijem te je melem i hrana za mišiće. Savršen napitak snage nakon poslijepodnevne vježbe.
Nećete pogriješiti ako pojedete i sendvič od pšeničnog hljeba, paradajza, sira, puretine i šunke. U njemu se nalazi sve što vašem tijelu treba nakon napornog treninga.
Za ljubitelje sendviča tu je i sendvič s jajima. Ona su bogata proteinima i vitaminima, čuvaju imunitet, a pretjerano ne debljaju. Za puniji okus dodajte mozzarellu ili špinat. Ta će kombinacija osvježiti umorne mišiće.
Ako vam nije lako jesti 30 minuta nakon vježbe, probajte s nečim laganim. Tu su uvijek zobene pahuljice, med i lan u kombinaciji. A nakon toga popijte čašu  soka od narandže. Samo pripazite koliko porciju konzumirate jer je to jako kalorična hrana.

Gurmani mogu uživati i u dobrom komadu lososa. Poslužite ga sa smeđom rižom i povrćem kuhanom na pari. To jelo bogato je proteinima i omega-kiselinama, a nakon njega neće vam pasti na pamet nešto grickati u kasnim noćnim satima. Zadržat ćete zdravlje i liniju.

Brza za pripremu i povoljna za organizam jest salata od graha, feta-sira i krastavaca. Dodajte još maslinovo ulje, kap limuna, celera i luka po želji. Ako napravite veću količinu, nakon svakog treninga čeka vas zdravo jelo.

Za kraj nešto za sladokusce i ljubitelje maslaca od kikirikija. Iako je to kaloričan proizvod, jedna kašika pomiješana s piletinom i povrćem te umotana u tortilju čini ukusno i hranjivo jelo.

Poznato je da su začini još od antičkih vremena prava dragocjenost, a upravo oni predstavljaju zaštitini znak jedne od najpopularnijih kuhinja danas – one indijske. Većina ih ima i ljekovito djelovanje, pa je tako kurkuma diuretik, ljuta papričica pospješuje probavu, dok svježi đumbir okrepljuje. Ovo umijeće isticanja okusa hrane i održavanja zdravlja upotrebom začina, počiva na Ayurvedi i Artha-sastri, spisima starim više hiljada godina.

Začini u Indiji imaju različita svojstva, neki osvježavaju dok drugi griju, a u osnovi se koriste sirovi. Međutim, čarolija indijske kuhinje najviše leži u masali, tačnije u njihovoj mješavini. Za pripremu masale ponekad se koriste cijeli, a ponekad mljeveni začini, ali najčešće i jedni i drugi. Kuhar koji zna kako pomiješati začine i začinske trave može najobičniju hranu pretvoriti u bezbroj raznovrsnih jela naročitog okusa. Čak će i skroman krompir pružiti najraznolikije okuse i mirise zahvaljujući masalama s kojima je pripremljen. Jedna od najpoznatijih je bengalska masala panch phoran ili “pet začina”, kojom se začinjavaju vegetarijanska jela i riba, a ne smijemo zaboraviti ni svjetski poznat curry koji je mješavina više začina (kurkume, kumina, korijandera, cayenne bibera, piskavice i sasušenog smrvljenog bijelog luka). Iako ima snažan i ljut okus, začini koji su u njemu smiješani ipak imaju jaču aromu kada se koriste posebno. Tu je i garam masala, što u prevodu doslovno znači „vrući začini“, koja je zapravo mješavina mljevenih slatkih začina. Dodaje se jelu na kraju kuhanja, ponekad neposredno prije posluživanja. Ipak, ono što posebno treba naglasiti je da se, osim pri kuhanju, veliki broj ovih začina zbog svojih ljekovitih svojstava upotrebljava i u ayurvedskoj medicini.
Piskavica se često koristi u za kontrolu šećera kod dijabetičara, ili za povećanje mlijeka kod dojilja, crne sjemenke gorušice su alfa i omega u liječenju artritisa, a za crni kumin se često kaže kako u sebi sadrži lijek za svaku bolest. S druge strane, biljka indigo u kokosovom orahu pokazala se odličnim lijekom protiv opadanja kose, dok zeleni slatkasti anis pomaže pri mršavljenju. Iako je većina već dostupna na našem tržištu, posebno se izdvajaju dva začina. Prvi je gambog ili kokum, s plodom tamnoljubičaste, gotovo crne boje, koji se suši i zatim dodaje ribljim jelima i marinadama dajući im finu dimljenu aromu. Ima okus sušene šljive, a izgledom i podsjeća na nju. Gambog je poznat i kao sredstvo za liječenje kožnih bolesti, a mnogi smatraju da u njemu leži tajna vitke linije Indijaca s mora, jer djeluje i kao “sagorjevač masnoća”. Drugi po redu je tzv. bijeli jogurt-čili koji se dobije tako što se svježi zeleni čili uroni u jogurt i u so pa se drži na suncu sve dok se jogurt i so ne apsorbiraju. Cijeli se proces ponovi nekoliko puta dok se čili sasvim ne osuši i ne izgubi svoju zelenu boju. Prži se u vrelom ulju i jede kao “grickalica” uz masniju hranu.
Ovako pripremljen nije više ljut kao svježi čili. Naravno, ovo je tek mali uvid u svijet začina karakterističnih za indijsku kuhinju, koji se širom svijeta svakodnevno upotrebljavaju i koji ispunjavaju sva čula dok se kombiniraju u čistu poeziju mirisa i kuhanje pretvaraju u umjetnost. Možda upravo u njihovom postojanju i prisutnosti u hrani leži razlog zbog kojeg Indiju brojni posjetioci doživljavaju kao jedan veliki oksimoron - zemlju koja uz pomoć čarolije začina rađa bogatstvo iz vlastitog siromaštva.

Neki od najpoznatijih začina u indijskoj kuhinji
Prvi na listi je biber, inače porijeklom upravo iz Indije, kao jedan od najpoznatijih začina u kulinarstvu. Upotrebljava se u zrnu (crni i bijeli biber) i kao prah. Njime se začinjavaju supe, umaci, variva i mesna jela, a čak se ponekad dodaje i kolačima. Slijedi kurkuma, kao sastavni dio curry začina, koja mu daje žućkastu boju. Kao zasebni začin dodaje se jelima od mesa i leće, raznim jelima sa rižom, plodovima mora, salatama i prelivima za salate.
Zatim tu je čili (papričice) koji se može upotrebljavati svjež i sasušen. Svježe papričice mogu biti zelene ili crvene boje, s tim da su zelene znatno ljuće od crvenih. Nezaobilazan je i anis, čije je sjeme sivosmeđe boje i ovalnog oblika i miriše te ima okus po slatkom korijenu. Evropljani često koriste anis u pripremi kolača, keksa i slatkog hljeba, a u Indiji se dodaje čorbama i gulašima. Tu je i đumbir, gomoljasta biljka, koja se pretežno koristi kao začin za meso i ribu, rižu i jela od povrća. Aroma korijenja je prijatna sa mirisom koji podsjeća na limun, a okus je slatkasto pikantan i veoma svjež, pa se ponekad dodaje i kolačima. Podstiče lučenje stomačnih sokova, a čaj od đumbira smiruje kašalj i prehladu. Treba spomenuti i cimet, čija se osušena kora ili njen prah upotrebljava kao dodatak slatkim tijestima i kolačima, te kardamom koji je jedan od najskupljih začina na svijetu. Najčešće se prodaje mljeven u prahu ili kao jedan od sastojaka u curryju. Njime se pretežno začinjavaju jela od mesa i povrća, a izdrobljene mahune kardamoma daju jedinstven okus riži ako se dodaju u vodu na početku kuhanja. Spomenut ćemo i korijander, koji se koristi kao dodatak jelima od divljači, ragu-čorbama, jelima od svinjskog, ovčijeg i junećeg mesa kao i poslasticama od jabuka.
Naravno, pored ovih navedenih, u indijskoj kuhinji se koriste još i kim, zatim muškatni oraščić, piskavica, šafran, tamarind te brojni drugi začini.
Napomena: Većinu navedenih začina možete pronaći u specijaliziranim dućanima, poput “Condimenta” na sarajevskim Ciglanama.

Jaje - Jedno jaje sadrži samo 70 kalorija i čak trinaest osnovnih vitamina i minerala, te važnih sastojaka poput kolina i riboflavina, koji su važni za zdravu kosu, kožu i nokte. Dva važna antioksidansa - lutein i zeaksantin, odgovorna za zaštitu oka od svjetlosti i UV zraka, također su sastojci jaja.

Luk - Cijela porodica lukovica (crveni, bijeli, ljubičasti, poriluk, vlasac) doprinosi smanjenju nivoa glukoze i kolesterola u krvi. Također, imaju protuupalna svojstva i smanjuju rizik oboljenja od raka, te pomažu očuvanju zdravlja probavnog sustava.

Orasi - Jedan od najbogatijih izvora omega-3 nezasićenih masnih kiselina su orasi. S obzirom da ih ljudski organizam ne može sam proizvesti nego ih mora primati putem hrane, orasi su s ovim sastojkom dobrodošli na svakom meniju. Bogati su i mineralima manganom i bakrom te elagičnom kiselinom, koja ima svojstva sprečavanja širenja kancerogenih stanica tako što se vezuje na njih i inaktivira ih.

Jogurt - Osim što je bogat izvor kalcija, vitamina i bjelančevina, jogurt sadrži probiotike - takozvane dobre bakterije, koje pomažu radu imunološkog sistema.

Šumsko voće - Jagode, maline, kupine, borovnice i ribizle su bombice koje kriju veliku količinu folne kiseline, čiji nedostatak u organizmu uzrokuje slabokrvnost. Osim toga, bogatiji su vitaminom C nego naranče, što je relativno nepoznata činjenica. Također, obilan su izvor antioksidansa.

Divlji losos - Za razliku od uzgojenog, meso divljeg lososa sadrži manje toksina i bogatije je masnim kiselinama važnim za zdravlje srca, te vitaminom D, koji je neophodan za zdravlje kostiju.

Kivi - Sa samo 50 kalorija, jedan kivi je kralj vitamina C. Bogat je i kalijem, važnim za krvni pritisak, a nedostatak kalija u organizmu može se očitovati kao hronični umor i slabost.

Kvinoja - Drevni narod Inka nazivao ju je Majkom žitarica. Iako slabo poznata u našim krajevima, kvinoja postaje sve češća na menijima širom svijeta. S obzirom da sadrži više proteina i vlakana nego ijedna druga žitarica, to i nije neobično. Sadrži i visok nivo kalcija, željeza, vitamina B i E i fosfora. Priprema se i poslužuje kao i riža, ječam i slične žitarice. Prema nekim mišljenjima, kvinoja okusom podsjeća na kombinaciju sezama i ječma.

Mahunarke - Grašak, grah, leća, soja, mahune i ostali članovi ove skupine bogati su proteinima, vitaminom B, željezom i cinkom. Zahvaljujući tim sastojcima, mogu poslužiti kao najprikladnija zamjena za meso, zbog čega su česti sastojci na vegetarijanskom meniju.

Čajevi - Čajevi svih vrsta najbolji su saveznik u borbi protiv slobodnih radikala i kao takvi su s razlogom najčešći izbor u slučajevima raznih bolesti i prehlada. Stoga ispijanje čaja nije samo tradicionalna, nego i zdrava navika.

Makrobiotika je poznata kao vrlo učinkovita metoda mršavljenja. Ujedno predstavlja i filozofiju zdravog načina života.

Prve zapise o makrobiotici pronalazimo kod Hipokrata, oca zapadne medicine, a poslije je spominje i Aristotel. Koristili su je već Inke u Južnoj Americi. Taj način prehrane je preko studenata Europom i Sjevernom Amerikom proširio Japanac George Oshava. Najprodorniji je bio njegov sunarodnjak Michio Kushi, koji još i danas naglašava učinkovitost makrobiotičke prehrane. Makrobiotička dijeta je i alat kojim osoba razvija osjećaj za svoje tijelo i djelovanje hrane na njega. Bit svega je kvalitetna i prirodno prerađena hrana. Osnovni princip je načelo ravnoteže jina i janga. Nadalje, u makrobiotičkoj prehrani valja obratiti pažnju na spol, dob, kondiciju i zdravstveno stanje osobe, kao i na godišnje doba i podneblje.
Na makrobiotiku se često odlučuju osobe kojima su dijagnosticirane bolesti za koje konvencionalna medicina nema adekvatne terapije, poput karcinoma. Ovakav način prehrane obuhvaća cjelovite žitarice, povrće, soju, a ograničava mliječne proizvode, procesiranu hranu i meso. Ovakava prehrana, siromašana zasićenim mastima i kolesterolom, a bogata prehrambenim vlaknima, vitaminima i mineralima, može smanjiti opasnost pojave bolesti srca i karcinoma.
Makrobiotika privlači sve veću pažnju zbog izvjesnog broja medicinskih prikaza slučajeva u bolesnika koji su se oporavili od neizlječivih karcinoma. Osnovni principi makrobiotike u skladu su s preporukama mnogih uglednih medicinskih institucija koje se bave prevencijom hroničnih bolesti, posebno karcinoma.
Ipak, zbog ograničavanja nekih namirnica, ovakav način prehrane može biti manjkav, te može doći do nedostatka kalcija, vitamina D, vitamina B12 i željeza, te se stoga ne preporučuje djeci, adolescentima, te trudnicama i dojiljama.
Pravilan sastav makrobiotičkog jelovnika mora sadržavati od 30 do 50 posto punozrnatih žitarica, od 20 do 30 posto povrća, 10 posto mahunarki svih vrsta, a zadnjih 5 posto zauzimaju povrtne juhe. U jelovniku ne smije izostati ni morska hrana, kao na primjer morske alge, začini, sjemenke i sezonsko voće. Izbjegavati moramo slatka jela.