Dr. Joe McClernon sa fakulteta Duke proučavao je mozak osoba koje su ovisne o drogama poput nikotina. Tvrdi kako kod mnogih ljudi, brza hrana može izazvati sličnu pojavu u mozgu. ˝Reakciju možete vidjeti kada pušač promatra fotografiju osobe koja puši, a slična stvar se dešava kada pretila osoba promatra hranu. Uočavamo aktivaciju u području mozga zaduženom za vizualnu pažnju˝, objašnjava McClernon.

Nova studija istraživača sa Scripps Instituta na Floridi došla je do sličnih rezultata. Centri za užitak u mozgu kod životinja koje su konzumirale kaloričnu i masnu hranu postali su manje osjetljivi tokom vremena, što je znak razvijanja ovisnosti. Štakori su počeli jesti sve više. Čak su posezali za brzom hranom, unatoč trpljenju elektrošoka kako bi je dobili.

˝Mozak reagira identično ovisniku o kokainu˝, kaže dr. Louis J. Aronne, klinički profesor na medicinskoj školi Weill Cornell. ˝Zanimljiva je činjenica da pretila osoba ima toliko sličnosti kao ovisnik o drogama. Na mnoge načine mogu biti ovisni o brzoj hrani.˝

Pobrinite se da jela koja ćete poslužiti budu jednostavna, u isto vrijeme interesantna i da ih sva djeca vole.

Rođendanske zabave nisu vrijeme za isprobavanje novih recepata i upoznavanje djece s novim okusima. Pripremite provjerena i jednostavna jela (mini pizze, hot dog, ćevapi, ražnjići, pohani pileći medaljoni i sl.), uštedjet ćete vrijeme i smanjiti stres, a djeca neće otići kući gladna.

Boje i oblici
Djeca zabavu pronalaze i u hrani. Pobrinite se da im male zalogaje učinite interesantnima kombinujući razne oblike i boje. Uz pomoć modlica za kolače izrežite hljeb, sir i salame različitih oblika, ubacite i malo povrća kao dekoraciju i nadajte se da će se i ono pojesti.

Veličina je bitna
Pripremite jela koja djeca mogu jesti prstima i ne moraju rezati nožem. Uz to će dovoljno biti pripremiti papirnate tanjire i puno šarenih papirnatih ubrusa. I ne pretjerujte s količinama. Pripremite svega po malo.

Zdrave grickalice i one manje zdrave
Na rođendanima djeca nemaju baš vremena sjediti za stolom i jesti, ali su uvijek spremna na grickanje. Pokušajte izbjeći masne čipseve i umjesto njih poslužite suho voće, lješnjake, bademe, kikiriki, štapiće mrkve i hrpe slanih kokica.

Torte i druge slastice
Na većini dječjih rođendana torte su nezaobilazne. Ako nemate vremena za pripremanje torte, uvijek možete naručiti gotove u slastičarnoj i ukrasiti ih slikama djeteta ili drugim motivima ovisno o temi rođendana. Ako vaše dijete ne voli torte (ima i takvih), druga opcija su sladoledni i voćni kupovi koje djeca mogu sama ukrasiti.

Voda i sokovi
Pobrinite se da djeca imaju nadohvat ruke velike količine vode i voćnih sokova, a možda im za rođendan možete dopustiti i malo grijeha zvanog gazirani sokovi. Pripremite plastične ili papirnate čaše na koje napišite ime svakog malog gosta.

Ljudsko tijelo posjeduje odbrambeni mehanizam i načine kojima se brani od uzročnika različitih bolesti i stanja koji ga mogu usporiti, oslabiti i ošetiti, što nazivamo imunitetom.

Bilo da se radi o prirođenom, koji označava opću, potpunu ili djelomičnu otpornost organizma, ili aktivnom naknadno stečenom koji osigurava specifičnu zaštitu protiv određenih oboljenja, istina je kako smo zdravi onoliko koliko je zdrav naš imunitet. Uravnotežena prehrana bogata voćem i povrćem, cjelovitim žitaricama, kvalitetnim bjelančevinama i obiljem tekućine, recept je za jačanje imunološkog sustava čije je stanje osnovni pokazatelj zdravlja organizma kao cjeline.

Načela odgovarajuće prehrane
Na snagu imuniteta djeluje više faktora, od genetskog naslijeđa, fizičkog i psihičkog stanja organizma do namirnica koje svakodnevno konzumiramo, jer iako se radi o složenom sustavu odbrane protiv različitih oboljenja, način prehrane ključan je za njegovo jačanje. Ovdje probavni sustav predstavlja najvažniju granicu sa vanjskim svijetom, jer se čak 60 posto ćelija imunološkog sistema nalazi u njemu, a kako je hrana u interakciji sa probavnim sistemom, ona time jasno utječe i na funkciju imuniteta. Prehrana koja podupire zdrav imunološki sistem mora osigurati visokokvalitetne kompletne bjelančevine, poput onih koje se nalaze u ribi i plodovima mora, bijelom mesu i mliječnim proizvodima, a većim dijelom bi se trebala temeljiti na sirovim namirnicama, jer nekuhana hrana jača imunitet i manje opterećuje probavni sistem. Preporučuje se svježe voće, orašasti plodovi, voćni sokovi i voda, proizvodi sa probiotički poželjnim bakterijama poput jogurta, te čitav niz fermentiranih mliječnih proizvoda. Povrće i žitarice jednako tako dobar su izvor imunostimulirajućih aminokiselina, iznimno važan antioksidans je i vitamin C, dok vitamin A predstavlja temeljnu odbranu od štetnog djelovanja iz okoliša. Također, biljna vlakna, omega 3 masne kiseline i dovoljne količine cinka koji se krije u plodovima mora, školjkašima, crvenom mesu, jajima i grahu važan su faktor u očuvanju dobrog odbrambenog sustava.
Zanimljivost: Zapisi na papirusu iz razdoblja 1500. godina p.n.e. svjedoče kako su i drevni Egipćani poznavali povoljne učinke hrane na otpornost organizma, posebno propolisa.

Dobre namirnice za jači imunitet
Hljeb i žitarice - integralno brašno i peciva, riža, proizvodi od cjelovitih žitarica, sjemenke, pšenične klice, kukuruzno brašno, sjemenke lana, kukuruzne i zobene pahuljice, tjestenina.
Mlijeko i mliječni proizvodi - fermentirani mliječni proizvodi, jogurt, kefir, nemasni sirevi, kiselo mlijeko, voćni jogurt, kiselo vrhnje, fermentirani sirevi.
Juhe - sve juhe i variva od povrća, naročito od kelja, kupusa, paradajza, gljiva
Meso - bijelo i crveno meso, piletina, puretina, govedina, teletina
Riba i plodovi mora - tuna, skuša, sardina, školjkaši, kamenice, račići, losos
Masnoće i ulja - hladno prešano ulje koštica i sjemenki bundeve, maslinovo ulje
Povrće i mahunarke - zeleno povrće, brokula, špinat, salata, grašak, mahune, kelj, bundeva, cvjetača, prokulica, paradajz, paprika, kupus, krastavci, crveni i bijeli luk, komorač, grah, mrkva, zelje, soja, slanutak, leća, poriluk
Voće - zeleno voće, bobičasto voće, citrusi, jabuke, kruške, kivi, narandža, šljive, mandarine, ananas, borovnice, brusnice, ribizle, kupine, limun, grejp, lubenica, avokado, grožđe, brusnice, jagode, višnje
Slastice - med, voćni i čokoladni kolači bez krema sa mastima životinjskog porijekla, keksi i kolači od integralnog brašna
Napici - zeleni čaj, sok od svježeg voća, multivitaminski napici, posebno svježi smoothie
Začini - cimet, đumbir, jabučni ocat, začinsko povrće,bosiljak, peršun
Zanimljivost: Indijski ayurvedski zapisi, nastali nekoliko hiljada godina p.n.e., navode da redovna konzumacija jogurta vodi ka zdravom i dugovječnom životu, a Zapadnoj Evropi jogurt je predstavljen tek u 16. stoljeću kada je armenski liječnik njime izliječio tadašnjeg francuskog kralja.

Važnost vitamina
Sve što putem hrane unosimo u organizam jača ga ili slabi, stoga je pravilna prehrana ključna pri zadovoljavanju potreba organizma za dnevnim unosom energije i dovoljne količine zaštitnih tvari. Pridržavanjem izbalansirane prehrane, bogate voćem i povrćem, cjelovitim žitaricama, te siromašne jednostavnim šećerima i zasićenim mastima, ojačat ćete svoje tjelesne imuno-funkcije. U svrhu očuvanja imuniteta važnu ulogu igraju i vitamini, posebno vitamin A koji jača otpornost organizma i povoljno djeluje na oporavak, čiji su prehrambeni izvori zeleno povrće, suho i uljasto voće, jetra i riblje ulje. Vitamin C posjeduje sva svojstva koja pospješuju imunitet, te je i snažan antioksidant, njegovi najvažniji izvori su svježe voće i povrće, ali kako se radi o nestabilnom vitaminu predugo parenje, rezanje ili kuhanje namirnica dovodi do smanjivanja njegove količine. Stoga bi se namirnice bogate ovim vitaminom trebale konzumirati po mogućnosti svježe, lagano skuhane u vodi ili na pari, uz brzo posluživanje. Imunološki sustav podiže i cink koji je sastavni dio enzima, a nalazimo ga i u proizvodima od cjelovitih žitarica, jajima, soji, tuni i govedini. Kako je snažan imunitet osnova dobrog zdravlja, zadatak je hrane potaknuti imune-faktore na prirodan način. Na drugoj strani, pored štetnih namirnica svakako izbjegavajte loše navike:
• svaku vrstu pretjerivanja u kofeinu, alkoholu, slatkim jelima i masnoj hrani
• višesatna gladovanja, preskakanje obroka i jedan veliki obrok dnevno
• tjelesnu neaktivnost, neodržavanje higijene usne šupljine i zubnog mesa (njihove bolesti slabe imunitet), te uzročnike tjeskobe i stresa

Ljeto je, vrijeme obilja dostupnih svježih, ukusnih i zdravih morskih plodova. Plodovi mora su sve ono fino i jestivo što nam dolazi iz morskih dubina, od plave i bijele ribe do škampa, kozica, lignji, raznih vrsta školjki i sl. Opremite se znanjem kako bi vam ovogodišnji rižoto od sipe, školjke na buzaru ili hobotnica ispod peke bile prvoklasne. U ovom broju donosimo kratki pregled nekih od najpopularnijih morskih plodova kako bismo i mi dali mali doprinos vašem morskom užitku.

Kako odabrati svježe
Kod kupovine morskih plodova veoma je važno paziti da
kupite svježe proizvode. Kad kupujete rakove, obratite pozornost na njihov miris – treba biti svjež i isključivo morski. Rakovi ne smiju nimalo mirisati po amonijaku, trebaju biti sjajni zbog vlažnosti, a noge, glava i kliješta moraju biti u potpunosti pričvršćeni za tijelo. Njihov će okus najbolje doći do izražaja ako ih kupite žive i kuhate dok su još uvijek jako svježi. Jastog bi, kad ga uzmete u ruku, trebao biti teži nego što ste mislili, a svježe kozice trebaju biti čvrste pod rukom. Ako pak kupujete zaleđene kozice, bolje je potražiti vrstu koja je zaleđena zajedno s oklopom – tako će djelovati svježije. Kad ste pak u potrazi za školjkama, kupite one koje su glatke i sjajne, a ako se radi o dagnjama ili kamenicama, treba kupiti one koje su čvrsto zatvorene. Istovremeno, kao i druge namirnice koje su direktan rezultat darežljivosti majke prirode, tako i morski plodovi imaju svoju sezonu.
Iako se dagnje i kamenice iz uzgoja mogu pronaći u gotovo bilo koje doba godine, druge vrste nisu tako dostupne u svježoj varijanti. Ukoliko ste u mogućnosti, nastojte izbjeći zaleđene školjke jer nakon kuhanja jako često imaju pomalo gumenast okus.

Rakovi, mekušci i školjkaši
Kada govorimo o rakovima, podrazumijevamo hlap, jastog, kozice, gambore i škampe. Istovremeno najpoznatiji primjerci školjkaša su dagnje, kamenice i prstaci. A ako se radi o mekušcima bez ljuske, odnosno glavonošcima, u tu slasnu skupinu ubrajamo npr. sipu, hobotnicu, muzgavce i lignje.

RAKOVI
Jastog je prvoklasan specijalitet među gurmanima. Jastozi se kuhaju živi i jestivi su gotovo u potpunosti, što znači da se oštrim nožem jedino treba odstraniti središnji “vrećasti“ dio zajedno s tamnim iznutricama. Zelenkasto-siva jetra je sasvim jestiva, a oklop naravno nećete pojeti, ali ga možete iskoristiti za pripremanje ribljeg temeljca koji može biti odlična podloga za umak od jastoga. Kuhani jastog može se poslužiti i kao hladno i kao toplo jelo i izvrsno se slaže s mrvom maslaca, limunovog soka ili majoneze. Škampi su rakovi koji žive na mekanom dnu Atlantskog okeana, Sredozemnog i Jadranskog mora. U Jadranu su najgušće populacije zabilježene uz otok Jabuku, u Velebitskom kanalu, na Kvarneru i Kvarneriću. Žive na dubinama od 200 do 800 m, ali ih se može naći i u plićim dijelovima. Tijelo škampa je vitko, narandžasto-ružičaste boje, izduženo i bočno spljošteno. Da bismo provjerili da li su škampi svježi, rep stisnemo pri dnu, a gornji dio repa oslobodimo od ljuske samo onoliko koliko je potrebno da bi mogli zahvatiti gornji dio mesa. Ako izvučemo iz ljuske cijeli komad mesa-repa, a da pritom ne pukne, znači da su svježi.

Kozice su manji rakovi od škampa ali se slično pripremaju. Kod pripreme kozice se mogu samo malo prokuhati u slanoj vodi, ali još su slasnije ako ih se baci na gril, prži u dubokom ulju, koristi kao dodatak brojnim brudetima itd. Svakako obratite pozonost da budu dovoljno skuhani, ali nemojte pretjerati jer će u protivnom postati tvrdi i gumenasti – morate steći osjećaj za pravi trenutak kad su gotovi. Blagi okus kozica “zasjat” će u slatko-kiselim istočnjačkim kombinacijama ili egzotičnom rižotu sa šafranom.

MEKUŠCI
Hobotnica: Čitavo tijelo hobotnice je snažan mišić obavijen sluzavom kožom. Svježa hobotnica mora imati miris po moru, koža joj treba biti vlažna bez sluzi, karakteristične pigmentacije, dok meso treba biti čvrsto i žilavo. U tjelesnim naborima krije vrećicu s crnilom. Meso ženki je ukusnije. Mužjaci se od ženki razlikuju po izrazito velikim prijanjaljkama kojih, međutim, imaju samo nekoliko i ne na svim krakovima.
Čišćenje i priprema hobotnice: Svježu hobotnicu najbolje
je zamrznuti u hladnjaku na nekoliko dana ili pak istući na kamenu čim je se ulovi. Oba su postupka potrebna da bi omekšala. Svježa hobotnica, kao i sipa ili muzgavci, čisti se jednostavno: najbolje je razrezati između glave i početka „debla“ krakova, odmah ispod očiju. Glava se potom zareže tako da se ne ošteti kesica s crnilom, koju treba izvaditi i ostaviti po strani (ili baciti ako vam ne treba). Izvadi se utroba, bace usta i oči te sve dobro opere pod hladnom vodom. Svi ostali dijelovi su upotrebljivi. Hobotnice kupljene zamrznute po pravilu su već očišćene i pripremljene za kuhanje, često i narezane. Hobotnica se stavi kuhati u hladnu vodu. Najbolje je kuhati dok voda ne zavrije, a onda još 20 minuta dok se ne počne odvajati koža od mesa. Hobotnica mora posve omekšati (kuhana je kada je možete probosti viljuškom bez otpora), osim ako je ne kanite nastaviti pripremati na druge načine (recimo, peći). U tom slučaju, treba ostati malo žilava, tj. al dente. Kada je kuhana, izvadi se iz vode, ocijedi, oguli joj se koža te se nareže na manje komadiće.

Sipa: Sipu prije spremanja treba dobro oprati pod mlazom hladne vode. Skine joj se tanka kožica te – postupkom kao i kod čišćenja hobotnice – izvade oči, usta te kost i pažljivo ukloni utroba te kesica s crnilom. Crnilo se obično koristi za crni rižoto sa morskim plodovima.

Lignje: Na isti način čiste se i lignje, ali i muzgavci (koji nemaju kesicu s crnilom). Lignje koje su netom izvađene iz mora ne moraju se čistiti, već ih se može odmah spravljati. Kod lignji je specifično da se moraju pripremati ili jako naglo ili pak jako dugo – sva polovična rješenja rezultirat će nečim što će najviše nalikovati na gumu. Lignje možete jednostavno staviti na gradele, možete ih rezati na kolutiće i pržiti u dosta ulja (tzv. calamari) ili ih možete puniti i takve peći dok ne postanu mekane. Odlične su sa krompirom.

ŠKOLJKAŠI
Kamenice: Kamenice se jedu sirove, tek s nekoliko kapi limunovog soka, kao vrhunski gastronomski doživljaj. Kamenice se često opisuju i kao moćan afrodizijak, dijelom kao rezultat drevnih tradicijskih priča, a dijelom zbog činjenice da su iznimno bogate cinkom. Taj mineral često nedostaje u prehrani modernog čovjeka, te se njihovom konzumacijom popravlja nutritivni i zdravstveni status, a time i spolni nagon. Kamenice su najzrelije i najukusnije u martu. Meso svježe kamenice je sivobijele boje, jedro, a ipak mekano, ugodnog morskog mirisa. Dobra kamenica za konzumiranje mora biti hladna, svježa, srednje veličine, nježna, sočna i dobrog okusa.

Dagnje: Ovo je duguljasta vrsta trokutaste crne školjke s
plavim odsjajem, dužine 5-8 cm. Unutrašnji dio im je sjajan i gladak, a u njemu je smješteno tijelo dagnje. Dagnje se koriste za pripremu raznovrsnih ribljih jela u svim kuhinjama svijeta: od belgijske juhe od školjkaša, južnoameričkog chowdera, guste juhe od ribe ili školjkaša s povrćem, preko španske paelle i francuskog casserolea do dalmatinske buzare.
Priprema dagnji: Svježe dagnje isperite pod mlazom tekuće vode i prema potrebi vanjski dio školjke očistite četkom. Otkinite makazama smeđa vlakna koja vire iz školjke i koja joj služe da se pričvrsti za podlogu u moru. Prilikom kuhanja dagnje stavite u široku, plitku posudu na srednje jaku vatru i kuhajte ih dok se školjke ne otvore. Kada se otvore, kuhajte ih još 3-5 minuta. Pritom pripazite da u posudu ne stavite previše školjki jer ukoliko je dagnji previše, neće sve dobivati jednaku količinu topline i neće se ravnomjerno otvarati. Uklonite sve dagnje koje su vam ostale zatvorene i nemojte ih koristiti za jelo. Kod pripreme dagnji na pari, za otvaranje školjki potrebno je 5-9 minuta od početka procesa parenja. Ukoliko ih pripremate u mikrovalnoj pećnici, u posudu dodajte 50 ml vode i kuhajte ih na visokoj temperaturi 4-5 minuta.

Kapice svetog Jakoba: Školjka iz koje se rodila Afrodita, u Grčkoj i Rimu pripremala se i u raznim vinskim umacima, ili jednostavno otvarala na užarenoj ploči ili na pari, a onda jela onako svježa, njezino bijelo meso. Santiago de Compostela, najpoznatiji samostan i svetište svetoga Jakova Starijeg na španskoj sjeverozapadnoj atlantskoj obali, podjednako je poznato po slavnom svecu, zaštitniku cijele hispanske zemlje, koliko i po školjci nazvanoj lepeza (zbog oblika) ili kapica sv. Jakova, koju je taj mučenik nosio oko vrata za svojih pohoda cijelim Iberskim poluotokom, a koji su po istoj predaji i legendi završili upravo na mjestu gdje se danas izdiže samostan. Budući da lepeza ili kapica sv. Jakova ima iznimno slatkast okus koji ne treba kvariti obiljem dodataka, tako se često služi i danas, najprostije pripremljena, širom Sredozemlja, a tek ponekad, u iznimnim prilikama, potopljena u raznim umacima dodaje se kao profinjena osnova rižotima ili tjesteninama.

Morske ribe: plava, bijela i landovina
Morska riba dijeli se na plavu i bijelu, te na landovinu. Plave ribe su ribe selice, a hrbat im se ističe plavom bojom, nekad svjetlijom, nekad tamnijom. Ova je riba u pravilu plave boje jer veći dio svog života provodi u plavim površinskim vodama mora. Tako plava riba koja konstantno pliva u površinskom sloju vode ima masnije i teže probavljivo meso nego bijela riba koja živi na dnu. Kako konstantno pliva, njeni mišići su se prilagodili ekonomičnom aerobnom dobivanju energije. Mast je energijom najbogatija tvar, stoga je te ribe sadrže znatno više no bijela riba koja se neznatno kreće (čuvene omega 3 i 6 masne kiseline). Uz to, mast je lakša od vode pa si na taj način ribe koje konstantno plivaju smanjujuenergiju potrebnu za održavanje u određenom sloju vode. Love se noću kad nema mjesečine. U plavu ribu ubrajaju se: srdele, šnjure, inćuni, igle, papaline, lokarde i skuše (sitne plave ribe), te tuna, palamida, gof, iglun, lampuga, lica luc i rumbac (krupne plave ribe).

Bijela riba živi na dnu, njeno mišićje je slabo prokrvljeno i sposobno je izvoditi samo kratkotrajne napore. Kako žive uz dno, nije im potrebno obilno masno tkivo koje će smanjivati njihovu specifičnu težinu, stoga je njihovo meso nemasno. Naravno, lagano nemasno riblje meso je vrlo cijenjeno. Zahvaljujući aminokiselinama i bjelančevinama koje se u njoj nalaze, bijela riba je sličnija mesu, a sadrži velike blokove mišićnih vlakana što znatno olakšava njenu probavu. Idealan je sastojak dijetne prehrane jer u 100 grama sadrži svega 70-ak kalorija. Bijela riba ima nešto niže količine žive pa je stoga naročito preporučljiva njena što češća konzumacija. U nutritivnom pogledu riba je iznimno važan izvor bjelančevina, koje se u usporedbi s bjelančevinama mesa odlikuju lakšom probavljivošću (sadrže manje kolagena), boljom iskoristivošću te povoljnijim aminokiselinskim sastavom (posebice kad su u pitanju esencijalne aminokiseline). Uz makronutrijente, bijela riba je iznimno vrijedan izvor vitamina B1, vitamina B2, kalija, kalcija, fosfora, te stoga ima blagotvorno dejstvo na zdravlje kože, nervnog sistema, zuba, kostiju i očiju.
U bijelu ribu spadaju: arbun, gavun, gira, šanpjer/kovač, oslić/mol, lubin/brancin, orada/komarča, zubatac, lastavica, list, pauk, salpa, špar, ugor, cipal, glavoc, kanjac, kirnja, murina, pic, škarpina, ušata, ovčica, šarag, trlja (barbun), grdobina itd. Postoji još i skupina riba zvana landovina, u koju se ubrajaju morske ribe većih dubina. Koža u većine tih riba nema izrazito velikih ljusaka, već je pokrivena nekom vrstom oštrih hrapavih koštanih izraslina. Među landovine spadaju: kostelja, morska mačka, morski pas, golub, žutulja, raža itd.

Kako kupiti ribu
Čest razlog zašto zaobilazimo ribu je što je ne znamo kupiti i što nam njezino čišćenje zvuči kao velika komplikacija. Pročitajte ove jednostavne upute, pa ovog ljeta pustite mirise Dalmacije da se slobodno šire vašim domom!

Cijela, svježa riba:
• oči moraju biti bistre, tj. ne smiju biti upale i suhe
• ispod peraja meso mora biti žive ružičaste ili crvenkaste boje, a nikako ne smije bacati na smeđe
• koža mora biti sjajna, a meso ribe čvrsto
• još jedan izvrstan pokazatelj svježine je miris. Doslovno dopustite svom nosu da vas vodi: riba ne bi smjela mirisati ni na šta drugo, osim na more. Drugim riječima, ako se osjeća onaj karakterističan miris ribe, to znači da riba nije svježa.

Riblji fileti:
• oni jednako tako moraju biti čvrsti i jednolične boje
• nije dobro ako na ribljem filetu postoje dijelovi s izgubljenom ili promijenjenom bojom – to je siguran znak da meso nije svježe koliko bi trebalo biti.
U mnogim ribarnicama očistit će vam ribu za naknadu od 1 KM, što će vam umnogome olakšati posao. Vi ipak tražite da vam upakuju i riblje glave, koje mogu poslužiti kao izvrsna osnova za jušni riblji temeljac.

Priprema bijele ribe
Savjetuje se pripremanje bijele ribe na žaru ili na vodi (na lešo ili pak kuhanjem na pari), a da bi bila što ukusnija i zdravija možete je zamotanu u aluminijsku foliju staviti u rernu i pustiti da se ispeče u vlastitom soku. Morska riba obično se kuha tako da se stavi u hladnu vodu – to mesu daje bolji okus, a koža joj na taj način ostane čitava. Preporučuje se u vodu staviti i kašiku do dvije sirćeta što će omogućiti da meso ostane kompaktno. Ako se odlučite za prženje, onda to radite na buzari/grilu, kako biste postigli vrhunac okusa. Ako se pak odlučite za tavicu, onda to mora biti u vrlo vrućem ulju, a pravi mediteranski “štih“ će joj dati pokoja svježa grančica ruzmarina.

Orada (Sparus aurata), pozlaćena u svom latinskom imenu, sigurno je mnogima jedna od najljepših i najukusnijih riba. Neki je zovu i ovrata, komarča, lovrata ili podlanica. Cijenjena riba vrlo ukusnog i mekanog mesa. Manji se primjerci prže ili peku na žaru, a krupniji primjerci se mogu puniti i peći u aluminijskoj foliji ili papiru za pečenje. Kod većih primjeraka vrlo je tražena glava kao specijalitet. U gastronomiji je vrlo cijenjena jer ima najukusnije meso od svih vrsta bijele ribe.

Lubin (Dicentrarchus labrax) brancin ili smudut riba je izduženog oblika, velikih usta, olovno sive boje, na donjem dijelu tijela svjetlije. Za brancina mnogi kažu da je najinteligentnija riba u moru, voli istraživati i pamti događaje iz prošlosti. Meso mu je nešto krhtije od oradinog, sa više kostiju, ali jednako ukusno i cijenjeno. Uz oradu, najčešće je služena riba u dalmatinskim restoranima. Najukusniji je ljeti i ujesen. Pripremati ga možete na roštilju, čime ćete iz njega izvući vrhunac ukusa, a često se priprema i pečen u soli ili foliji. Sadrži samo 64 kcal na 100g!

Škarpina (Scorpaena scrofa) je još jedna u nizu najcjenjenijih riba. Ime je dobila po grčkoj riječi scorpios, što znači škorpion. Tijelo joj je pokriveno jakim bodljama. Bodlje na leđima sadrže toksične materije koje kod čovjeka mogu izazvati jak i dugotrajan bol. Interesantno je da škarpina mijenja svoju kožu 1-2 puta mjesečno, poput zmije. Škarpina na 100 g ima 87 kcal, a čišćenje nije zahvalno zbog njezinih bodlji, no kad ga jednom savladate, neće biti problema. Ako ste početnik, čistite je u rukavicama, a oštre peraje najlakše ćete odrezati makazama. Sastružite je zatim pod mlazom vode kako biste je očistili od krljušti, izvadite škrge i iznutrice. Njen okus najviše dolazi do izražaja ako je pripremate u juhi.

Oslić (Merluccius merluccius L.) ili mol, morska je riba iz porodice bakalara. Njeno meso spada u dijetalne namirnice jer je lako probavljivo, sadrži malu količinu masti i preporučuje se u ishrani bolesnika. U kulinarstvu oslić je mnogo korištena bijela riba, posebice zbog ugodnog okusa i praktičnosti - ima malo kostiju koje se lako čiste. Osliće očistite tako što prvo nožem sastružete ljuskice s njega pod mlazom hladne vode, zatim odrežete glavu i očistite utrobu. Uklanjenjam kičmene kosti, uklonili ste ih sve, tako da nema straha ako ga služite djeci ili osobama koje ne znaju čistiti ribu. U prodaji se može naći filetiran, paniran ili svjež, u komadu. Energetska vrijednost oslića iznosi 71 kcal na 100 g svježe namirnice.

Zubatac (Dentex dentex) nosi nadimak „cara među ribama“. Ime duguje velikim očnjacima koji se ističu na njegovom zubalu. Pripada obitelji ljuskavki i naraste čak do jednog metra dužine! Najviše se lovi ljeti i u jesen. Uz oradu i lubin najtraženija je riba Jadrana. Prilikom pripreme jako je važno odstraniti krljušti pod mlazom vode, odstraniti iznutrice i ostaviti na dasku da se osuši. Ima vrlo ukusno meso, te ga nije neophodno posebno obrađivati. Najčešće se peče na žaru. 100 g zubaca ima samo 77 kcal i odličan je izbor za dijabetičare.

Šanpjer/kovač (Zeus faber) najskuplja je bijela riba i čest gost svečanih trpeza. Prepoznatljiva je po crnim mrljama s obje strane tijela. Ime je dobila po Svetom Petru. Legenda kaže da je Sveti Petar uhvatio ribu rukom kako bi mu ona dala novčić, te da su mrlje ustvari otisci njegovih prstiju. Kovač ima jako delikatno meso koje se „topi“, te ga je najbolje kupovati cijelog i pripremati s kožom. Možete ga kuhati na pari, peći, pržiti na žaru ili u tavi. Ako se odlučite za prženje, prije toga ga uvaljajte u malo brašna. Služi se s povrćem blagog okusa i s blagim sosovima, te bijelim vinom i limunom.

Na ono što pojedemo i koliko jedemo utječe mnogo više faktora nego što smo mislili - televizija, vrijeme, prijatelji ili obitelj, a  hoćemo li biti gladni u velikom je broju slučajeva stvar naše psihe. 

1. Prazan tanjir
Stručnjaci smatraju da često ne možemo prestati jesti dok naš tanjir ne bude prazan. Na primjer, zamislite mali hamburger na velikom tanjiru - vjerojatno ćete odmah pomisliti da vam hamburger neće biti dovoljan. Upravo u toj činjenici leži razlog zašto bismo trebali upotrebljavati male tanjire. Kad onaj isti hamburger stavite na manji tanjir i oko njega poslažete paradajz i krastavce, osjećaj će biti potpuno drugačiji.

2. Bez hrane ispred TV-a
Kad sjedite ispred televizora, velika je vjerojatnost da ćete pojesti sve što je u vašem vidokrugu. Zbog toga jesti trebate isključivo za kuhinjskim stolom. Osim toga, odmah trebate odrediti što ćete pojesti, kao u kantini ili menzi, jer ćete tako imati pregled nad onime što jedete, a u vidokrugu vam neće biti više hrane koja će vas mamiti.

3. Okanite se opasnih dijeta
Stručnjaci se odlučno protive bilo kakvim rigoroznim dijetama. Smatra kako je za mršavljenje idealno samo ograničiti količinu jela, a omiljena slatka i masna jela ne treba u potpunosti izbjegavati. Dnevno je dovoljno ukinuti tek 200 kalorija, čime u godinu dana možete smršati i do 14 kilograma.

4. Promijenite scenarij
Svatko od nas ima navike i scenarije jedenja - na primjer, više jedete kad ste u društvu. Zato takve ustaljene navike treba mijenjati. Dobar trik na večeri s društvom je da počnete jesti kasnije od svih i da jedete lakše. Nešto od hrane dobro je ostaviti na tanjiru i zamoliti da vam se spremi za van.

5. Daleko od očiju...
U frižideru i zamrzivaču nije dobro ostavljati ostatke hrane jer ćete je onda i pojesti kad vas uhvati želja. Ako želju nikako ne možete odagnati, pojedite barem nešto zdravo, na primjer mrkvu ili voćku.

Mljeveno meso: Kada odete na odmor, napuštate i svoju omiljenu provjerenu mesnicu, pa prilikom kupovine mljevenog mesa na nekom drugom mjestu vodite računa da ako kupujete goveđe ili juneće meso birate masnije dijelove mesa koji će prilikom termičke obrade omogućiti da se smjesa bolje stisne.
Odmrzavanje hobotnice: Zamrznutu hobotnicu stavite u dublju zdjelu i pokrijte pa ostavite da se u hladnjaku postupno odmrzava preko noći. Ukoliko želite brže odmrzavanje, hobotnicu u vrećici uronite u hladnu vodu na sat vremena po kilogramu hobotnice. Također, vodu u kojoj kuhate hobotnicu nemojte soliti kako ne bi postala žilava.
Čišćenje školjkaša: Prije pripreme dagnje i druge školjkaše stavite u posudu s hladnom vodom kojoj ste dodali šaku brašna i ostavite da odstoji oko 2 sata. Na taj će način dagnje i školjkaši izbaciti sav pijesak.
Svježa riba i čuvanje: Svježa riba prepoznaje se po čistim i bistrim očima, svježim crvenim i priljubljenim škrgama i krljuštima te napetoj i sjajnoj koži. Ako ribu ne pripremite odmah, nemojte je ostavljati u papiru nego je čuvajte u poklopljenoj posudi na hladnom. Također, pripremom ribe u aluminijskoj foliji spriječit ćete širenje mirisa, a tako će pripremljena riba biti sočnija i ukusnija jer se mirisi i para zadržavaju unutar folije.

Na pikniku

Piknik lista: Dobra organizacija uz odabir lokacije, termina i društva podrazumijeva i umijeće odabira potrepština za piknik. Neke od stvarčica koje trebate imati su: prenosne stolice, sto i hladnjak, dekice, prostirke i stolnjake, košaru sa hranom, začine, pribor za jelo, salvete, krpe, plastične čaše, dovoljnu količinu vode i sokova, otvarač za limenke i konzerve, bateriju, društvene igre i naravno vrećicu u koju ćete pospremiti smeće i ostatke.
Košare za piknik: Neophodna je praktična hrana: sendviči, kanapei, salate, namazi, pite, palačinke, sirevi, suhovina, sezonsko voće i povrće, voda i mnoštvo sokova. Ukoliko želite roštiljati, provjerite da li je to dozvoljeno na određenoj lokaciji. Neka se u vašoj košari nađu i različiti sprejevi protiv ujeda insekata, flasteri, sredstva za sunčanje i rezervna odjeća.

Hrana na putovanjima: Visoke temperature najveći su neprijatelj lako kvarljivih namirnica koje trebate pravilno znati pohraniti i kada ste van svog doma. Ukoliko i na put do željene destinacije za ljetni odmor nosite hranu trebali biste sa sobom uvijek imati mini prenosivi hladnjak sa ledom kako biste sačuvali sve namirnice. Također, prije nego krenete na put raspitajte se šta sve imate u svom apartmanu, da li vam je dostupna kuhinja, koji se sve elementi nalaze u njoj itd. Pripremite popis namirnica koje želite ponijeti sa sobom, a vodite računa da nosite samo ono što vam je neophodno, jer većinu stvari zapravo možete kupiti kada stignete na odredište. U svakom slučaju ovisno o zemlji u koju putujete na odmor trebate znati šta sve od hrane možete nositi sa sobom preko granice.

Skladištenje voća i povrća: Neobrađeni krastavci mogu se skladištiti najduže sedam dana pri temperaturi od 12-18°C. Ako stoje duže, postati će mekani i promijeniti boju, odnosno dobiti mrlje. Osjetljivi su i na tvar etilen i ne smiju se skladištiti s voćem koje ga ispušta kao što su npr. jabuke ili paradajz. Upravo paradajz ne bi trebalo držati u hladnjaku, jer je osjetljiv na hladnoću i gubi aromu. Za zreli paradajz pogodna temperatura skladištenja iznosi do 10°C. Patlidžan dozrijeva na sobnoj temperaturi i nije ga poželjno čuvati zajedno sa voćem, a na temperaturi ispod 5°C ovo povrće dobiva mrlje. Jabuke čuvajte na temperaturi od 3-5°C i na što većoj vlažnosti da se voćke ne naboraju. Nemojte ih čuvati zajedno s mrkvom, glavicama kupusa i slično jer će dobiti gorkast okus.

Čuvanje u hladnjaku: Po mogućnosti spremite namirnice
odmah nakon kupnje u odgovarajući prostor u hladnjaku
kao npr. voće i povrće odvojite u posebne pregrade. Gotova jela treba poklopiti ili prekriti kako biste spriječili isušivanje i prenošenje mirisa na druga jela i namirnice. uhana jela ostavite da se dobro ohlade prije nego ih smjestite u hladnjak, a tako štedite i energiju jer ne stvarate preveliku vlažnost zraka.

Za lijep i njegovan izgled nisu zaslužne samo skupe kremice i dobri geni, već zdrava prehrana. To su prije svega namirnice prepune antioskidansa i minerala poput crvenog voća, tamnozelenog povrća, algi i mliječnih proizvoda, koje se uspješno bore protiv prvih znakova starenja, bora, opuštene kože ili prorijeđene kose

Origano, majčina dušica i peršin
Vrećice ispod očiju koje primijetite ujutro kad se probudite prvi su znak da zasigurno konzumirate puno više soli nego je potrebno. Za pojavu vrećica i podočnjaka krivca možete potražiti i u alkoholu jer dehidrira kožu pa ona izgleda obješeno. Još je gora kombinacija soli i alkohola, koji uzrokuju tamne vrećice ispod očiju. U tom slučaju svakako bi trebalo smanjiti unos soli, a okus jelima može se vrlo lako popraviti i začinima koji neće štetiti vašem izgledu. To su prije svega origano, majčina dušica, ružmarin, češnjak i peršin.

Sirovo povrće
Svježe povrće dobro je ne samo za kožu, već i za cjelokupno zdravlje. Celer, mrkva, grašak, šparoge, karfiol sadrže celulozu, koja pomaže ukloniti mrlje sa zubi, što će vam na kraju podariti blistaviji osmijeh. Celuloza, kao i ostala vlakna iz tih namirnica ponašaju se kao abrazivi koji čiste i uklanjaju bakterije sa zubi. Hrskavo svježe povrće je posebno učinkovito kad su mrlje na zubima još svježe. Ako ste jeli borovnice, pili kavu, crveno vino ili sok od brusnice, nakon njih obavezno pojedite krišku svježeg krastavca ili jabuke.

Alge i drugo morsko povrće
Jedan od većih izvora minerala i fitokemikalija je morsko povrće. Ono detoksicira, izgrađuje i njeguje sve stanice u našem tijelu. Nezdrava hrana, stres i vanjska onečišćenja uzrokuju prerano starenje stanica, što dovodi od pojave bora, prorjeđivanja kose i prvih znakova starenja. No morsko povrće taj proces vraća unatrag, a smatra se da je spirulina najmoćniji detoksikant. Čuda također rade hijiki, kelp, arame, wakame.

Crvene naranče, trešnje i borovnice
Kolagen je prirodni protein koji se nalazi u koži i mišićima i daje im oblik, teksturu i elastičnost. Proizvodnja kolagena s godinama se smanjuje, ali srećom postoji rješenje - konzumacija tamnog voća.

Crvene naranče, trešnje i borovnice prepune su antioksidansa koji usporavaju proces starenja i pojavu bolesti budući da smanjuje upale. Oni također povećavaju proizvodnju kolagena i debljaju kožu, zbog čega ona izgleda mlađe i zdravije. Antioksidansi smanjuju i pojavu crvenila na licu. Osim navedenog voća, moćnim antioskidansima bogati su šipak, brusnice, ribiz, šljive i kivi.

Meso, sir i leća
Kako starimo, stanice u koži sve se više oštećuju, zbog čega izgledamo starije. Proteini iz mlijeka, piletina, nemasni sir i određeno povrće pomažu obnavljanju tih stanica, što rezultira zdravijom kožom, sjajnijom kosom i mlađim izgledom. Ne morate svakodnevno jesti meso i mliječne proizvode jer su odlična alternativa soja i leća.

Žumance, meso i mliječni proizvodi
Za obnovu kože od iznimne je važnosti vitamin A jer smanjen unos tog vitamina vodi do suhe kože koja se peruta, a takva koža sporije zacjeljuje i sklona je bržem nastajanju bora. Glavni izvori vitamina A su namirnice životinjskog porijekla, poput jetrica, jaja i mliječnih proizvoda.
Neke biljke, poput mrkve i brokule, organizam opskrbljuju betakarotenom koji tijelo prerađuje u vitamin A kad je to potrebno, a može ga se pronaći i u marelicama, nektarinama, šljivama i dinjama.

Radič, brokula i rikula
Hrana koja jetru čisti od toksina, teških metala i masnoća ujedno pomaže cijelom tijelu učinkovitije funkcioniranje. Uostalom, zdrava jetra rezultira bistrijim pogledom i zategnutom kožom. Tamnozeleno povrće pomaže održati zdravlje jetre, a to su u prvom redu, brokula, špinat i blitva, a jednako dobri su radič i rikula. Povrće s pomalo gorkim okusom odličan je izvor vitamina, a njegova je prednost što ne sadrži šećer. Poznato je da se molekule šećera vežu za molekule proteina, što rezultira opuštenom i naboranom kožom.

Školjke, sjemenke suncokreta i sardine
Te su namirnice moćni izvori esencijalnih masnih kiselina koje hrane kožu iznutra. One reguliraju protok hranjivih tvari i vode u našim stanicama i zadužene su za očuvanje mladolikog izgleda. Sjemenke lana, tuna, orasi, sojino ulje i sjemenke buče su također odlični izvori esencijalnih masnih kiselina.

Losos, avokado i mango
Uspijete li iskombinirati ove tri namirnice u jedan obrok, dobit ćete savršenu antiaging formulu. Losos je iznimno bogat omega 3-esencijalnim masnim kiselinama koje pospješuju cirkulaciju, a osim toga ima antiaging svojstva i popravlja tonus facijalnih mišića i smanjuje bore. Avokado i mango su prepuni antsioksidansa i vitamina E.

Stiže dobra vijest za sve ljubitelje čokolade! Na tržište dolazi uređaj koji omogućava uživanje u čokoladi bez unosa kalorija u organizam

Na tržištu će se ovih dana pojaviti jedan vrlo zanimljiv artikal. Riječ je o aerosolu u obliku ruža za usne koji šprica komadiće tamne čokolade u usta. Nazivaju ga revolucionarnim izumom jer ljubiteljima čokolade omogućava da uživaju u slatkoj napasti, ali bez osjećaja krivnje jer u organizam ne unose dodatne kalorije.

Aerosol koji nosi naziv Le Whif imat će nekoliko okusa, a izumio ga je harvardski profesor David Edwards koji tvrdi da može ublažiti želju za čokoladom.

'Kad udahnete čokoladu u usta, odmah osjetite njen okus na jeziku. Le Whif je novi pristup jedenju. To je zapravo udisanje', pojasnio je Edwards. Udisanje omogućava ljudima da osjete okus čokolade, a da pritom ne unose kalorije u organizam.

I dok jedni smatraju ovaj izum revolucionarnim, drugi su prilično skeptični - smatraju da udisanje  nikako ne može zamijeniti osjećaj kad se u ustima osjeti okus omiljene čokolade.