Fine ukusne grickalice ne moraju biti ultra kalorične. Kanite se čipseva, ribica, kikirikija i ostalih namirnica koje debljaju. Evo prijedlozi za zdrava grickalice uz koje bez grižnje savjesti možete sjesti ispred TV-a i uživati u filmu i okusu.
Ovisno da li vam se jede slano ili slatko, pokušajte sa sljedećim delicijama.

Slane grickalice
1. Pet maslina – 45 kalorija
2. Jedan veliki perec – 50 kalorija
3. Kriška pureće salame omotana oko krastavca - 80 kalorija
4. Jedna limenka tune – 90 kalorija
5. Jedna kuglica mozzarelle i tri mala paradajza– 94 kalorije
6. 15 rižinih krekera – 100 kalorija
7. Šalica očišćenog boba – 120 kalorija
8. Kokice – 130 kalorija
9. Pola šalice bučinih sjemenki – 145 kalorija
10. Dvije kriške pršuta i četiri sušene smokve – 154 kalorije

Slatke grickalice
1. Vrećica voćnih krekera – 50 kalorija
2. Kutija niskokaloričnih keksa – 90 kalorija
3. Energetska pločica – 100 kalorija
4. Pola banane prelivene s crnom čokoladom – 123 kalorije
5. Četiri celera umočena u maslac s kikirikijem – 124 kalorije
6. 20 badema – 130 kalorija
7. 20 lješnjaka – 135 kalorija
8. 5 čokoladnih keksića – 140 kalorija
9. Pola vrećice M&M bombona – 145 kalorija
10. Jogurt s voćem i mueslima – 160 kalorija

Za zdravlje je važno jesti raznoliku hranu, iz svih pet prehrambenih skupina. Ako već želite skinuti višak kilograma, najzdravije gubiti 0,5 do 1 kg sedmično. Ovakva dijeta ne bi trebala štetiti zdravlju, kada smršate mnogo će vam pomoći.

Sedmični unos kalorija trebate smanjiti za oko 3,500 do 7,000 kalorija sedmično, odnosno 500 do 1000 kalorija dnevno. Visokokaloričnu hranu zamijenite manje kaloričnom, i jedite puno voća, povrća, nerafiniranih ugljikohidrata. Važno je i fizički se kretati, te paziti na veličinu porcija koje jedete.

Meso, riba i njihove alternativne namirnice
Meso, riba, jaja i zamjenske namirnice poput graha i leće, obiluju proteinima koji vam trebaju za rast i oporavak. Hrana bogata proteinima odličan je izvor željeza, selena, cinka i vitamina B. Unos masnoća dodatno ćete smanjiti ako s mesa skinete kožu, masnoću te koristite malo ulja u pripremi obroka. Preporučaju se dva riblja obroka sedmično, a jedan od njih treba biti bogatiji omega-3 masnim kiselinama.

Veličina porcija:
Meso i riba - veličina špila karata za igranje
Dva jajeta
Četiri žlice graha ili leće

Hljeb, žitarice i krompir
Hljeb, krompir, riža i žitarice obiluju ugljikohidratima, te tijelo opskrbljuju energijom, željezom i vitaminom B. Ugljikohidrati trebaju činiti trećinu vašeg obroka. Važno je da birate nerafinirane ugljikohidrate jer su bogatiji vlaknima, pa ćete duže zadržati osjećaj sitosti. Pravilna prehrana treba sadržavati pet ugljikohidratnih porcija svaki dan.

Jedna porcija jednaka je:
Tri kašike žitarica za doručak
Veća kriška hljeba
Jedna palačinka ili croissant punjen marmeladom
Tri prepunjene velike kašike tjestenine
Dva krompira veličine jajeta
Dvije vrhom pune kašike riže
Voće i povrće

Voće i povrće organizam hrane vitaminima i mineralima. Bogati su vodom i mogu vam pomoći kontrolirati unos kalorija. Pobrinite se da dnevno pojedete pet porcija voća i povrća – porcija teži oko 80 g i uključuje svježe, kuhano, smrznuto i sušeno voće i povrće.

Porcija je jednaka:
Dvije velike kašike sjeckanog ili sitnog povrća poput mrkve, graška, brokula.
Jedna voćka poput jabuke, kruške, naranče
Šaka sušenog voća
Manja čaša voćnog soka
Dvije kašike šumskog voća: malina, kupina, jagoda, borovnica, ribizli
Šaka grožđa
Mlijeko i mliječni proizvodi

Mliječni proizvodi važan su izvor kalcija i ostalih minerala i vitamina. Birajte proizvode s manjim udjelom masnoća, a preporučuju se tri porcije mliječnih proizvoda dnevno.

Jedna porcija je jednaka:
Čaša mlijeka
Jogurt
Sir veličine kutije šibica (jedna zdenka)

Slatkiši i grickalice
Slatkiši i grickalice (čipsevi, kolači, čokolade, slatki napitci, alkohol ) sadrže i masnoće i šećere, pa je potrebno minimalizirati unos ovih namirnica. Zamijenite ih voćem, sušenim voćem, voćnim sokovima ili nezaslađenim čajem. Alkohol sadrži oko 7 kalorija po jednom gramu, i može poremetiti zdrave prehrambene navike.

Napomena:
Većina ljudi u organizam unosi više soli nego što je to potrebno. Hranu pripremajte sa svježim namirnicama kad god je moguće, i izbjegavajte zasoljene grickalice.
I za kraj imajte na umu da niti jedna dijeta nije apsolutno dobra za vaše zdravlje. Stoga, prije nego se posvetite "novom" režimu prehrane, potražite savjet svog liječnika.

Kišete, suze vam oči, svrbi vas nos... Ovo su prvi znaci proljetne ili peludne alergije koji se javljaju već u martu, a traju i do kraja septembra, što ovu boljku poznatu milionima ljudi širom svijeta čini glavnim uzročnikom izbjegavanja prirode i kretanja na otvorenom.
Po definiciji, alergija je neprimjereno pojačan upalni odgovor našeg imunološkog sistema na specifičnu, inače
neškodljivu tvar ili više njih iz našeg prirodnog okruženja, pa čak i onda kada su prisutne u relativno maloj koncentraciji. Loša vijest je da se alergija, po mišljenju ljekara, ne može izliječiti. Dobra vijest je da se pravilnim načinom života može držati pod kontrolom.
Pravilna ishrana tokom godine i u doba peludne groznice
samo je jedan od faktora koji pomažu da se ublaže simptomi alergije. Hajdemo saznati šta konzumirati, a šta izbjegavati u sezoni cvjetanja!

Antioksidansi i nezasićene masne kiseline
Alergičarima se preporučuje unos većih količina antioksidanata: vitamina A, C, E, selena i magnezija. Vitamin A: mrkva, jetra, maslac, riba, riblje ulje Vitamin C: agrumi, kiseli kupus, paprika, krompir pečen u kori, klice Vitamin E: ulje pšeničnih klica, ulje kukuruznih klica, jaja, bademi, kikiriki.
Selen: mekinje, pšenične klice, crni luk, brokula Magnezij: kikiriki, avokado, orah, soja, banane, zeleno lisnato povrće

Upozorenje: Oprez! Provjerite da niste alergični na neku od navedenih namirnica, jer su alergije na hranu česta pojava kod onih alergičnih na polen. U tom slučaju navedene sastojke možete unijeti putem suplemenata, o čemu se trebate posavjetovati s ljekarom. Pored toga, kalcij i cink su se pokazali kao elementi koji suzbijaju upalu i time ublažavaju alergijsku reakciju. Osim iz mliječnih proizvoda, kalcij možete dobiti i iz zobi, brokule, badema, špinata, soje, oraha i suhe šljive. Cink se nalazi u govedini, rakovima, puretini, tuni, soji, sjemenkama bundeve i grašku. Omega 3 i omega 6 masne kiseline odličan su borac protiv svih tipova alergija, uključujući i astmu. Nutricionisti savjetuju da jedemo hranu bogatu ovim masnoćama tokom čitave godine. Dva do tri puta sedmično jedite ribu, po mogućnosti onu masnu (srdela, losos). Ne štedite na ulju kada posipate omiljenu salatu, te preko nje pospite sjemenke lana ili suncoketa. Preporučujemo hladno presana ulja, npr. maslinovo, bučino, susamovo ili drugo. Na pauzi grickajte orahe, lješnike i bademe, a neka vam 2 ručka sedmično budu na bazi grahorica, umjesto mesa!
I naravno, posavjetujte se s ljekarom o uzimanju navedenih sastojaka u formi suplemenata.

Moć čaja Rooibos
Rooibos, afrički crveni grm koji raste samo u Južnoj Africi, pravo je čudo prirode. Pored brojnih ljekovitih karakteristika, lijek je i za brojne alergije, uključujući ekceme i astmu. Flavonoidi iz rooibosa smanjuju histaminski gubitak našeg imunološkog sistema. Ne sadrži tanin ni kofein, te ga mogu piti trudnice i djeca, i to u neograničenim količinama! Ovaj fascinantni napitak bogat je antioksidansima, te ga zovu eliksirom mladosti. Treba li još šta reći ili je ovo već postao vaš napitak br.1 u 2010. godini (i zauvijek nakon toga)? Šta izbjegavati

Nutricionisti vjeruju da rafinirani šećer i kazein, protein koji se nalazi u mliječnim proizvodima, potiču stvaranje sluzi, te da ih je najpametnije izbjegavati tokom peludne sezone. Dalje, izbjegavajte hranu koja sadrži salicilnu kiselinu npr. bobičasto voće, paradajz, kisele salate i narandžu. Kod osoba koje pate od proljetne alergije ove namirnice mogu izazvati rast imunoglobulina E (IgE), jer je organizam već preosjetljiv na strane tvari.
Ako ste alergični na ambroziju, onda izbjegavajte bananu, dinju, krastavac, tikvice i lubenicu, te pripravke od kamilice i ehinaceje, upozoravaju stručnjaci. Ove biljke sadrže proteine u svom polenu koji podsjećaju na polen ambrozije. Zato, ako reagujete na ambroziju, vrlo lako se može desiti da na sličan način reagujete na navedenu hranu i bilje.

Domaći med kao prirodna vakcina
Neki istraživači smatraju da med posjeduje desenzitivizirajuća i antialergijska svojstva, te da stoga može pomoći ublažavanju simptoma. Po ovoj teoriji, unosom malih dnevnih količina domaćeg meda dva mjeseca prije početka peludne groznice, može se sistemom vakcine stvoriti otpornost na alergen. Dvije kašičice meda od lokalnog bilja treba konzumirati svaki dan u predalergijskom periodu. Izvrsni rezultati liječenja homeopatijom Homeopatija, pristup koji u svojoj osnovi nosi poruku „slično se sličnim liječi“, nudi, kako se pokazalo u praksi, odlične rezultate u ublažavanju simptoma alergija i astme. Ovaj vid iscjeljivanja, utemeljen od Nijemca Hahnemanna Samuela u 19. vijeku, bazira se na vjerovanju da je bolest znak da je u organizmu došlo do poremećaja prirodne ravnoteže, pa se organizam ne može više sam braniti. Ako mu ponovno uspostavimo ravnotežu, simptomi bolesti će se povući. Ovo objašnjava nastanak nekih alergija u toku životnog vijeka, kako bivamo sve više izloženi stresu i toksičnom okruženju.

Kivi - super voće
Kivi je čvrsta, listopadna biljka puzavica. Ova voćka je dvodomna biljka, što znači da postoje ženske biljke koje
daju plod i muške koje ih oprašuju. Stoga na svakih 5-6
posađenih ženskih biljki mora biti posađena jedna muška. Od ženskih biljaka najčešće se sade sorte Hayward i Abbot, dok se kao oprašivači koriste sorte Matua i Tomura. Plodovi kivija su ovalni ili jajasti, dugi do 8 cm i široki do 5 cm, smeđe ili zelene boje. Kora im je tanka, obrasla malenim dlačicama. Tijelo ploda je sočno, staklasto, i zavisno od sorte, svijetlo do tamno zeleno. Kivi je porijeklom iz južne Kine odakle se proširio na Novi Zeland, gdje su početkom 20. vijeka zasađene i prve plantaže. Danas je najveći proizvođač kivija Italija. Iako njegov vanjski izgled i nije toliko privlačan, ispod njegove kore se nalaze mnogobrojni sastojci zbog kojih je kivi dobio naziv ”super voće”. Kivi posjeduje idealnu ravnotežu između minimalnog broja kalorija i maksimalnog ljekovitog učinka na organizam.
Savjet: Prerežite kivi napola i za doručak ga dodajte jogurtu ili žitaricama.

Kupovina i priprema
Tokom kupovine kivi lagano pritisnite - ukoliko je blago mekan, znači da je zreo i sladak. Izbjegavajte kupovinu kivija koji su jako mekani, a kora im je naborana, oštećena ili sadrži tamne mrlje. Kivi može dozrijevati stajanjem, tako da možete kupiti i čvrste nedozrele plodove pa ih ostaviti 3-5 dana na sobnoj temperaturi, dalje od sunčeve svjetlosti i topline. Zreli kivi čuvajte u frižideru dvije do tri sedmice. Kivi se može jesti tako da mu oštrim nožem odrežete vrh, a zatim ga jedete kašičicom, kao kuhano jaje. Oguljeni kivi možete koristiti kao atraktivan dodatak voćnim salatama, a izvrsno se slaže s tučenim vrhnjem i bijelom čokoladom. U slanim jelima se dobro kombinira s bijelim mesom, šunkom, peradi i ribama. Kivi sadrži enzime koji mogu poslužiti kao izuzetni omekšivači mesa.
Upozorenje: Neki enzimi kivija sprečavaju očvršćavanje želatine, a kod mliječnih će proizvoda izazvati zgrušavanje pa ćete iz tih razloga teže moći pripremiti voćne kolače s kivijem i želatinom ili sladoled od kivija. 

Liječenje kivijem
• ima sposobnost zaštite DNK od štetnog djelovanja kisika
• smanjuje rizik od pojave bolesti srčanog i krvožilnog sistema
• smanjuje rizik od moždanog udara
• pomaže u zarastanju rana
• održava zdravlje kostiju, zuba i desni

Savjet: Meso možete omekšati tako što ga natrljate unutarnjim dijelom kore kivija ili stavite na svaku stranu mesa po plošku kivija, te ostavite da stoji oko 20 minuta. Tako omekšano meso, kao što je govedina, možete dalje pripremati na roštilju. Isti postupak možete primijeniti i na mesu sipe.

Optimalna je ishrana potrebna za zadovoljenje potreba metabolizma, zahtjeva rada u školi i fizičkoj aktivnosti, te zahtjeva samog razvoja djeteta i njegovog odrastanja. Struktura ishrane, u smislu količine, kvaliteta i snage obroka vrlo je važna ukoliko se želi izvući maksimalna korist zdravog razvoja djeteta.

Zdravlje od početka
Priroda se pobrinula da dojenče na majčinom prsima dobije sve što mu je u prvim mjesecima potrebno za život i zdravlje. Zato je dojenje i proglašeno zlatnim standardom ishrane dojenčeta od strane Svjetske zdravstvene organizacije (WHO, UNICEF). Posljednjih decenija su široko rasprostranjene kampanje za podršku
dojenju dovele do „povratka“ dojenju, koje je prepoznato kao optimalan izbor ishrane terminskih i prerano rođenih beba. Brojne su prednosti i koristi od dojenja: zadovoljavanje svih nutritivnih potreba bebe, imunološka (zaštitna) uloga majčinog mlijeka, psihološka funkcija u osjećaju zaštićenosti, brige i ljubavi, socijalna stimulacija za bebu na prsima, a ne treba zanemariti ni socioekonomski značaj dojenja. Dojenje nudi zdravlje i za bebu i za majku. Naravno, kod
nemogućnosti dojenja iz bilo kojih razloga, sljedeći izbor predstavljaju adaptirane mliječne formule koje su po svom sastavu i osobinama neosporno najbolje za ishranu dojenčadi, u nedostatku majčinog mlijeka.

Pametno uvedite bebi dohranu

Dojenče dohranom dobija druge namirnice osim mlijeka. Ne treba je uvesti prije četvrtog mjeseca, jer ne donosi nikakve prednosti, a mora se započeti sa dohranom do kraja šestog mjeseca, jer nakog tog vremena samo mlijeko ne može zadovoljavati potrebe starijeg dojenčeta. Tokom prve godine života dojenče veoma brzo raste, doživljava trostruki porast u težini i dvostruki porast u dužini, pa su potrebe za važnim nutritijentom srazmjerno veće nego kod odraslih. Nove namirnice u dohrani dojenčeta treba uvoditi jednu po jednu, a redoslijed uvođenja u našem podneblju obično ide sljedećim redom: voćni sokovi, voćne kaše, supa ili variva od povrća i žitne kaše na mlijeku, mlado meso, žumance i riba. Do kraja prve godine života, većina dojenčadi se već adaptirala na tri glavna obroka u toku dana i obično dvije užine. Nakon prve godine života kod djece se javlja sklonost ili odbijanje neke hrane i to roditelji trebaju prepoznati i poštovati koliko je to izdvodljivo i moguće. Npr. preuveličana je vrijednost nekih namirnica (npr. špinat) koja nije esencijalna – pa konflikt oko ovakve hrane ne treba dozvoliti. Obično se hrana koja se odbije prvi put, prihvati kada se ponovo ponudi za nekoliko dana. S druge strane, ako se dugotrajno odbijaju osnovne namirnice kao što je mlijeko, žitarice ili neke druge važne namirnice, onda treba razmotriti mogućnosti alergije na hranu. Ako se ne dokaže alergija, djetetu treba ponuditi zamjenu za osnovne namirnice npr. sir, jogurt, hljeb.

Piramida ishrane

Dobro je da roditelji imaju plan – kako obezbijediti osnove svakodnevne ishrane djeteta iz porodičnog menija. Dječiji dnevni jelovnik treba da bude pravilan izbor iz svake grupe namirnica: žitarice, voće, povrće, meso i mliječni proizvodi. Na taj način će dijete dobiti dovoljno makronutritijenata i mikronutritijenata koji će mu dati dobru izgradnju organizma, energiju i zaštitne materije. Dijelovi piramide prikazuju pet grupa namirnica kao i šesti dio - vršak piramide, koji prezentira masnoće koje su također dio balansirane ishrane. Veličina svakog dijela ukazuje na to da ta grupa namirnica treba da bude više zastupljena u jelovniku npr. žitarice koje zauzimaju najveći dio piramide;
veličina dijela koji zauzima povrće također ukazuje na njegovu značajnu zastupljenost u balansiranom jelovniku, dok su meso i masnoće prikazani na manjem dijelu piramide.
ŽITARICE su grupa namirnica kojoj pripada sva hrana napravljena od brašna – hljeb, tjestenina, sve vrste peciva. Zdrava ishrana djeteta podrazumijeva da barem polovina unosa svih namirnica svakog dana bude od punog zrna. Cjelovite žitarice (puno zrno) sadržavaju dijetalna vlakna koja štite dijete od opstipacije i pomažu u kontroli težine. One se razlikuju od rafiniranih žitarica, kao što je bijelo brašno i bijela riža koje su procesuirane, te su mnogi nutritijenti odstranjeni. Namirnice iz ove grupe su odličan izvor energije za dijete, kao i vitamina B grupe.
POVRĆE sadrži mnogo vitamina i minerala koji su neophodni za puno zdravlje djeteta, a s druge strane prirodno sadrži malo kalorija i dosta vlakana. Glavne vrste povrća – lisnato, korijenasto, mahunarke su izvor zdravlja za dijete. Savjet: 1 obrok lisnatog + 1 obrok korjenastog dnevno, a 1 obrok mahunarki 2-3 puta sedmično. Veoma je dobro dati djetetu jedan obrok nekuhanog povrća dnevno (npr. u obliku salate).
VOĆE je važan izvoz nutritijenata kao što je vitamin C, minerala, oligoelemenata i vlakana, te dobar izvor energije. Voćni nezaslađeni sok zadržava vitamine i minerale, ali gubi vlakna, pa je dobar izbor cijediti cijelu
voćku ili nasjeckati voće u sok.
Savjet: djetetu ponudite 1 plod agruma i 1 obrok druge vrste voća dnevno, najbolje sirovo.
MLIJEKO i mliječni proizvodi su izvor
bjelančevina, kalcija, fosfora i vitamina A i D.

Ova kombinacija nutritijenata je važna za izgradnju snažnih kostiju. Savjet: predškolsko i školsko dijete dnevno treba unijeti do pola litra mlijeka, a dio treba biti poluobrano ili obrano mlijeko. Djetetu također ponudite 1 – 2 obroka sira, a dio toga treba da je nemasni sir. MESO i zamjene za meso sadrže bjelančevine za izgradnju organizma, vitamine B gupe i željezo.
Savjet: djetetov jelovnik treba da svakodnevno sadrži jedan obrok mesa i dobro je da to bude pretežno nemasno meso, perad, riba i pretežno kuhano ili na žaru.

ULJE je masnoća u tečnom obliku na soboj temperaturi, kao što je maslinovo, kukuruzno, suncokretovo ulje. Neke namirnice su prirodno bogate uljem kao što su orašasti plodovi, masline i neke ribe. Većina biljnih ulja su bogata nezasićenim masnim kiselinama koje su izvor zdravlja. Čvrste masnoće kao što su maslac i margarin, sadrže zasićene masnoće koje u organizmu podižu nivo lošeg kolesterola i povećavaju rizik od bolesti srca i krvnih sudova. Savjet: u dječijem jelovniku dati prednost biljnom ulju, a maslac dati 2 kašike kao namaz ili začin.

Porodični obroci
Zajednički obroci roditelja i djece su posebno ugodni rituali. Djeca vole predvidljivi tok porodičnog jela, a to je i za roditelje posebna prilika za zajedničko vrijeme sa djecom. Djeca koja jedu zajedno sa roditeljima rado jedu povrće, voće i žitarice. Također manje jedu grickalice i nezdravu hranu. Tinejdžeri se često bune oko svega, pa i oko porodičnog obroka jer su „kao“ nešto zauzeti i žele samostalnost. Sva istraživanja ipak ukazuju da oni žele roditeljski savjet, pa zajedničke obroke iskoristite za uspostavljanje i podržavanje dobrih komunikacija. Neka porodični obroci budu ugodni i primamljivi. Djeca, osobito mlađa, će jesti uglavnom ono što je dostupno u kući, zbog toga je veoma važno kojim namirnicama snabdijevate domaćinstvo, šta servirate na sto i šta je „pri ruci za pregristi“. Zbog toga kad nabavljate hranu, neka tu bude različitog povrća i voća koje ćete servirati svakodnevno. Pripremajte i servirajte dobre izvore bjelančevina – lagana mesa, riba, jaja, grah. Izaberite hljeb od cjelovitih žitarica, ograničite unos masnoća tako što ćete manje pržiti hranu, a više kuhati i obarivati. U interesu zdravlja vašeg djeteta je da ograničite fast food i slatkiše, kao i zaslađena pića.

Roditelji kao primjer
Najbolji način da ohrabrite i podržite dijete za zdrave navike u ishrani je da svom djetetu budete dobar uzor. Dijete će slijediti primjer odraslih koji svakodnevno vidi. Ako jedete raznovrsno i umjereno kvalitetne namirnice, svom djetetu šaljete pravu poruku. Ishrana djece može lako postati izvor konflikata. Roditelji ponekad u dobroj namjeri ucjenjuju ili podmićuju dijete kako bi jelo zdravu hranu. U toj situaciji je bolja strategija pružiti djetetu mogućnost izbora uz ograničenje broja i vrste namirnica koje su dostupne kod kuće. Dijete treba da odluči kada je gladno, šta će pojesti od servirane hrane i kada je sito. Strpljivo i bez prigovaranja da treba da isprazni tanjir uz pružanje dobrog primjera kod vašeg djeteta ćete postići zdrave navike u ishrani.

Maslac je kroz historiju bio simbol moći, sreće, bogatstva i čistoće. Njegovu su izradu razvili Arapi i Sirijci, a zapisi o njegovoj upotrebi sežu i do 2.000 godina prije nove ere. Pripremila: Ivana Jokić Maslac je mliječni proizvod koji se u najvećem dijelu sastoji od mliječne masti, malo vode i nešto suhe tvari. Maslac nastaje iz masti od mlijeka koja se dobija mehaničkim putem, mlaćenjem i gnječenjem skorupa, pri čemu se maslac oslobađa drugih sastojaka (vode, kazeina, mliječnog šećera i soli). Oko 1 kg maslaca dobiva se od približno 25 - 30 litara mlijeka. Maslac miriše prijatno i aromatično, a boje je slabije ili jače žućkaste, zavisno od načina ishrane životinja i godišnjeg doba. Higijenski besprijekoran maslac spravlja se od pasterizovanog mlijeka. Organizam ga lako resorbuje i dobro iskorišćava. U maslacu se nalaze provitamin A, vitamin A, provitamin D i malo vitamina D, naročito ljeti.

Francuzi ga obožavaju
Maslac povezuje sastojke i daje izvrsnu punoću i bogatstvo okusa kako slatkim tako i slanim jelima. Francuzi naročito uživaju u pripremama jela sa maslacem koji ima ključnu ulogu u popularnim francuskim umacima. Osnova od maslaca i jaja čini dva najpoznatija umaka – hollandaise i bérnaise umak. Prvi se poslužuje uz ribu i povrće, a drugi s dodatakom svježeg začinskog bilja uz meso s roštilja. Popečeno brašno na maslacu prvi je korak u pripremi béchamel umaka, ali se koristi i za zgušnjavanje umaka od pečenja, juha i variva. Maslac je također bitan sastojak nekoliko vrsta tijesta za slastice, poput kuhanog tijesta koje se koristi za pripremu profiterola i eklera, prhkog tijesta za pite te lisnatog tijesta za savijače, roščiće, kremšnite i druge kolače.

Zanimljivost: Specifične masne kiseline maslaca štite probavni sistem od infekcija.

(Ne) zdrav maslac
Iako mnogi izbjegavaju konzumirati maslac zbog štetnog uticaja na srčano - krvnožilni sistem, maslac nije ni blizu tako nezdrav kao što vlada mišljenje. Naime, svaka mast, pa i ona životinjskog porijekla, ima važnu ulogu u mnogim metaboličkim procesima u organizmu. Prehrana suviše siromašna mastima može nas ostaviti s osjećajem gladi, depresijom i sklonim bolestima. U maslacu se nalazi lecitin koji sudjeluje u metabolizmu kolesterola i po sastavu sličnih tvari te smanjuje njegovo negativno djelovanje. Određen nivo kolesterola može reducirati štetne slobodne radikale koje dobijemo iz prerađenih biljnih ulja. Sirovi maslac, koji nije prošao proces termičke obrade pasterizacije, posjeduje takozvani Wulzen faktor, nazvan po holandskom naučniku koji ga je otkrio. Wulzen faktor sudjeluje u procesima zaštite zglobova od okoštavanja, a također i od katarakta, otvrdnjavanja arterija i kalcifikacije hipofize.

Poslovica: “Da bi riba bila ukusna, mora otplivati tri puta: u vodi, u puteru i u vinu!”

Vanilin šećer je danas neizostavan dodatak u svakom desertu. Specifična aroma može obogatiti mnoga slatka jela, poput kolača, krema, suflea, sladoleda, ali i pića - alkoholne kremaste likere ili mliječne napitke. Vanilin šećerom se mogu pojačavati i okusi raznih umaka i preljeva, međutim nedvojbeno se najviše koristi kombiniran sa čokoladom u proizvodnji slatkih delikatesa. Kao što i samo ime govori, ovaj predivni začin dobija se od biljke vanilije.

Skupocjen proces proizvodnje
Osjetljiva tropska penjačica vanilija ima grane dužine do 15 m. Cvate žutim ili narandžastim cvjetovima, koji se javljaju tri godine nakon sadnje. Iz njih se razvijaju dugačke, mirisne mahune, koje se beru žute, nezrele, a sušenjem potamne i dobivaju karakterističnu aromu. Proizvodnja prirodnog vanilina je dug i skupocjen proces. U prirodnim uslovima cvjetove oprašuju insekti i kolibri, ali na plantažama to rade ručno. Zelene mahune vise na granama oko 8-9 mjeseci, i zatim ih još pola godine suše. Nakon toga se na njima pojavljuju bijeli kristali – vanilin. Vanilija je odavno bila poznata Indijancima u Srednjoj Americi, a počela je osvajati gurmane širom svijeta nakon otkrića Amerike, zajedno sa kakaom i drugim do tad nepoznatim plodovima. Najkvalitetnija vanilija dolazi iz Meksika i s madagaskarskog Burbonskog otočja, dok se indonezijska i vanilija s Tahita smatraju slabijim i manje kvalitetnim.
Savjet: Prilikom kupovine ekstrakta vanilije potrebno je obratiti pažnju na to da proizvod nije imitacija. Pravi ekstrakti vanilije jesu značajno skuplji, ali su mnogo zdraviji i ukusniji od umjetno proizvedenih.

Sintetički vanilin šećer
Vanilin, kristalna tvar, izolirana je 1858. godine. To je dovelo do sintetičke proizvodnje vanilina iz tvari izrazito neugodna okusa poput soka bora, srži drva ili papira pa čak i katrana ugljena. Mada ponekad aroma koja se dobije takvim industrijskim procesima može površno nalikovati ekstraktu vanilije, ipak joj nedostaje suptilna nijansa okusa i može biti izrazito gorka. Nerijetko se tako sintetizirane supstancije vanilina nazivaju “aroma vanilije”. Vanilin se kao aroma vrlo često koristi u prehrambenoj industriji i zapravo nema nikakve veze s prirodnom vanilijom ili ekstraktom vanilije.

Pistacije - Pružaju osjećaj sitosti
Napomena: Pistacije je najbolje jesti bez soli jer mnogo soli na pistacijama može uzrokovati dizanje krvnog pritiska.

Prirodno stanište drveta pistacije je jugozapadna Azija, Iran, Sirija, Afganistan, ali pistacije rastu i u južnoj Francuskoj, Grčkoj i Španiji. Ljudi su se hranili pistacijom još u doba paleolita, a pretpostavlja se da je dobila ime po persijskom kralju Pastehu. Ova poznata grickalica u ranijim je studijama pohvaljena zbog blagotvornog uticaja na krvožilni sistem, jer snižavanjem kolesterola utiče na elastičnost arterija, te samim tim smanjuje rizik od srčanih oboljenja. Pistacije su također veoma bogate vitaminima B1 i B6, koji su važni za ispravan rad nervnog sistema te fosforom koji je ključan za zdrave zube i kosti. Nova saznanja mogla bi pistacije uvrstiti i na dnevni meni dijabetičara jer one učestvuju u kontroli nivoa šećera u krvi, ujedno pružajući osjećaj sitosti nakon obroka. Naime, one sadrže puno proteina i dijetalnih vlakana zbog čega produžuju osjećaj sitosti. Pistacija je veoma bogata antioksidansom luteinom koji inače pronalazimo u zelenom lisnatom povrću i voću jakih boja.
Drvo pistacije treba oko 20 godina da bi dalo dobre plodove, a ako raste u povoljnoj, izrazito sunčanoj klimi, može trajati stoljećima.
Pistacije se jedu svježe ili pečene i posoljene, često se koriste u sladoledima te slatkišima poput baklave, a čak se dodaju i salami mortadeli.

Zdrava prehrana ne ovisi toliko o samim namirnicama koliko o načinu pripreme i količinama. Tako, jedan te isti obrok može biti ili premastan i s previše ugljikohidrata, no može biti i ukusan obrok koji objedinjuje sve one fine i zdrave stvari na našem tanjuru i pri tom sadržava najbolje omjere bjelančevina, proteina, vitamina i minerala.

Pizza
U Italiji postoje zakoni koji definiraju kakva pizza treba biti - kontrolira se tip brašna koje se koristi, rajčica, mozzarella, maslinovo ulje, masline, origano. Takva je pizza zdrava i ukusna. Već smo pisali o blagodatima i zdravim učincima pizze( beta-karotenom, likopenom, vitaminom C).

Kada malo bolje pogledate kakve se sve pizze prodaju pod 'pizze', jer su se vlasnici restorana odlučili na dodatnu zaradu i koriste se jeftinim, masnim i nezdravim namirnicama poput konzerviranog paradajza umjesto svježeg, masne prerađene šunke umjesto one cijele iz vlastitog soka, zaleđenih plodova itd. Takva pizza je puna kalorija, masnoća i nezdravih sastojaka.

Hljeb
Zdrav kruh treba se sastojati od brašna, vode, malo soli i kvasca. Kada biste imali priliku analizirati hljeb koji svakodnevno kupujete, osim tih sastojaka naišli biste na još mnogo drugih dodataka kojima tu i nije mjesto.

Pekari u hljeb dodaju aditive, miješaju jeftinija i skuplja brašna i građanima prodaju ražene i graham hljebove po visokim cijenama, iako su napravljeni od jeftine sirovine. Često se kao raženi hljeb prodaje bijeli s dodatkom aditiva za tamnjene, tzv. negropanom. Osim sastava hljeba, upitna je i težina jer aditivi vizualno napuhuju hljeb, a isti ti aditivi mogu imati i negativne posljedice tokom dugotrajnog korištenja - tako doktori upozoravaju na pojačanu sklonost alergijama.

Žitarice
Kada govorimo o žitaricama prvo nam padnu na pamet one koje su nam bliske i koje najbolje poznajemo: pšenica, ječam, riža, zob. Upravo su one i vrlo važne za naše zdravlje jer sadrže hranjive tvari poput proteina, zdravih masti i vitamina.

Međutim, današnje žitarice, baš kao i pahuljice dolaze u šarenim kutijama, hrskave su, ukusne i pune su nezdravih dodataka. Iako se prave od integralnih žitarica, kada im dodate šećer, boju, sirup, sol i konzervans dobit će te sve samo ne zdravu porciju hrane. Dakle ipak treba razlikovati žitarice i 'žitarice'! Zanimljivo je i to da vijesti o utjecaju zagađenja genetski modificiranih materijala na mnoge poljoprivredne kulture, pa tako i žitarice gotovo prolaze nezapaženo, poput one o zagađenju autohtonog kukuruza u domovini te žitarice u južnom Meksiku.

Voćni jogurt
Na žalost svima drag i ukusan voćni jogurt također sadrži nezdrave dodatke kao što su prerađeno voće i ogromne količine šećera - čašica voćnog jogurta prava je mala kalorijska bomba. Poznato je da je jogurt vrlo važna namirnica koja potiče prirodnu ravnotežu organizma, ali ne treba zaboraviti da ga proizvođači nude kao zdravu hranu koju treba jesti svaki dan.

Takvi voćni jogurti možda jesu ukusni, ali definitivno nisu zdravi. Ako ste ovisnici o voćnom jogurtu, bolje je da ga sami kod kuće pripremate od svježeg voća. Oni koji rade u industriji voćnih jogurta svjedoče da je bolje da se ne zna kako izgleda voće koje se stavlja u voćne jogurte!!!

Juhe iz vrećice
Brzi stil života često nam ne dopušta svakodnevnu pripremu finih, zdravih domaćih juha nego jednostavno posegnemo za nekom instant juhom iz vrećice kojih na policama trgovina zaista ima mnogo.

Tada i ne razmišljamo o štetnosti takve juhe, neke od njih samo u jednoj porciji sadrže dnevnu količinu soli koju bi odrasla osoba tokom cijelog dana trebala unijeti u organizam!

Francuski stručnjaci u jednom su istraživanju došli do zaključka kako instant juhe mogu prilično naškoditi zdravlju! Česta konzumacija takvih juha povećava rizik od karcinoma želuca, moždanog i srčanog udara. Takve vrećice juhe sadrže sve samo ne zdrave namirnice. A dobro znate koliko je prava juha zdrava!!!!

Ovo su samo neki od primjera kako je zdrava hrana postala nezdrava, iako se još mnoge kartice teksta mogu napisati o raznim namirnicama kao što su: paštete, hrenovke, svi suhomesnati proizvodi i oni iz kozerve, voćni sokovi itd. Važno je imati na umu prije nego kupujemo određene proizvode, da hranom ne zadovoljavamo samo naše prehrambene potrebe. Isto tako nemojte se zamarati mišlju da štetnu hranu možete u potpunosti isključiti iz vašeg svakodnevnog menija. U svakom slučaju više pažnje treba obratiti na proizvode koje kupujemo i one štetne zamijeniti zdravijima, i naravno treba uživati u hrani koju jedemo!

Gastroseksualac (imenica) = osoba koja osjeća strast prema hrani i iz nje crpi senzualno zadovoljstvo.

Gastroseksualan (pridjev) = strastven o hrani, koji crpi zadovoljstvo iz pripreme i konzumacije hrane, koji je oduševljen oblicima namirnica (npr. paprika) ili kojeg zavodi savršena kombinacija okusa.

Ovo su neslužbene definicije novih izraza koji još uvijek nisu zvanično uvršteni u svjetske rječnike (premda će vjerovatno uskoro biti), a koje je stvorila kompanija PurAsia, odnosno Dr. Paul Levy koji je sproveo opsežno istraživanje na temu novih trendova u oblasti ishrane. Kada se za nekoga kaže da je gastroseksualac, misli se na jednu cijelu novu demografsku skupinu muškaraca koji vole provoditi vrijeme u kuhinji. Gastroseksualci mogu biti i žene, ali to su prvenstveno muškarci, godina 25-44, koji žive vrlo aktivne živote, putuju po svijetu i bave se raznim stvarima, a koji neobično vole kuhati. A zašto to rade? Navodno, da bi impresionirali i zaveli žene, da bi uživali i da bi ih drugi pohvalili.

 Jamie Oliver i Gordon Ramsey - glavni ‘krivci’
Rađanju ovog novog trenda u velikoj mjeri je pripomoglo rađanje velikih medijskih zvijezda među muškim TV kuharima. U prošlosti, poznati kuhari mahom su bile žene, dok danas svjedočimo pojavi svjetskih TV kuhara-superstarova, poput Gordona Ramsaya i Jamieja Olivera. Obojica ovih poznatih TV zvijezda imaju iznimno gledane emisije u kojima se glorificira kuhanje pod visokim pritiskom i konkurencija. Njihov imidž normalnih, modernih muškaraca koji ni po čemu nisu manje muževni zato što kuhaju, okrenuo je percepciju i drugih muškaraca koji sada kuhanje doživljavaju kao ‘macho’ aktivnost u kojoj čak mogu ispoljiti i svoj takmičarski duh. Prema riječima profesorice Melanie Howard, stručnjakinje za društvene trendove na koledžu Henley Management, „Mnogi TV kuhari danas su izrazito muževni, punokrvni muškarci. Zbog toga je kuhanje postalo zanimljivo i običnim muškarcima koji u tome vide priliku da se dodatno dopadnu ženama.”
Također, danas više žena nego ikad prije ima stalni posao, zahtjevne karijere i ‘leteće’ radno vrijeme zbog kojeg više jednostavno ne stižu kuhati kao nekada. I ovo je jedan od razloga zašto su se muškarci širom svijeta latili kuhače. Profesorica Howard dodaje: „Aktivno učešće u kuhanju znači da ste dobar, moderan muškarac koji daje svoj doprinos cijelom domaćinstvu. Kuhanje je zapravo jedan od kreativnijih i zahvalnijih poslova u održavanju domaćinstva.”

Kuhača - da, krpa za čišćenje - ne!
Zanimljivo je pak da sa povećanim interesom muškaraca za kuhanje nije poraslo i njihovo interesovanje za održavanje doma, čišćenje i pranje. Još uvijek žene prednjače u poslovima poput čišćenja kuće, pranja odjeće i nabavke namirnica. Prema nekim proračunima, muškarci provedu tek 4 minute dnevno na pranje odjeće, dok žene provedu oko 15-20 minuta.
Gastroseksualci su potpuno nova sorta i po tome što se ne zadovoljavaju sa kuhanjem skrpljenim od preostalih namirnica u frižideru ili ormariću. U tome su čak zahtjevniji od žena. Oni traže nešto što će ih puno više zadovoljiti u smislu okusa, učešća u pripremi i truda koji ulože. Urednik uglednog časopisa ‘Esquire Magazine’, Dan Davies, kaže: „Biti dobar kuhar čini muškarce da se doimaju sofisticiranijim, modernijim i upućenijim u sve što se oko njih danas dešava”.

Zavođenje hranom
Muškarci koji dobro kuhaju danas su ženama puno atraktivniji od onih koji ne znaju kuhati. Čak ovu njihovu vještinu žene sada dodaju na popis ‘najpoželjnijih muških kvaliteta’, među kojima su još i tradicionalni: dobra plata, status, osobnost i izgled.
Kuhar John Meredith, koji vodi australsku kuharsku akademiju, kaže da su muškarci polovica njegovih učenika. “Radi se o tome da muškarci žele privući dame tako što će im skuhati neko posebno jelo” - kaže John. „Među mojim učenicima su mladići od 18 godina koji se žele praviti važni, ali i oni koji imaju preko 50 godina, tek su se razveli i nadaju se novoj ljubavi.” Jedan australski društveni analitičar objašnjavu pojavu gastroseksualaca i činjenicom da su muškarci prinuđeni naučiti kuhati jer se sve kasnije žene.

Gastroseksualci u brojkama

• 53 posto muškaraca iz studije priznalo je da kuha koristeći raznovrsne namirnice i da prosječnu provedu 41 minutu u kuhinji svaki dan
• 52 posto ispitanih muškaraca tvrdi da im je kuhanje ugodan hobi, a ne obaveza
• 60 posto Britanaca redovito kuha svojim prijateljima i porodici, a pritom više vole pripremati složena strana jela nego tradicionalna britanska
• nakon 2. Svjetskog rata, svega je 27.5 posto muškaraca pomagalo ženama u kuhinji, dok se 2008. g. ta brojka popela na čak 66.5 posto
• prema ovoj studiji, svaka peta žena je izjavila kako njezin partner bolje kuha od nje; za žene do dobi od 34 godine, čak svaka četvrta misli tako

Gastroseksualne video igrice
Gastroseksualci često su muškarci koji, kad nisu u kuhinji, sjede za laptopom i ’surfaju’ po stranicama naziva poput ‘Kulinarsko zavođenje’, ‘Vodič kako da frajeri kuhaju curama’ i slično. Obradovat će ih i nove video igrice na temu kuhanja, poput ‘Iron Chef America: Supreme Cuisine’ (’Čelični kuhar Amerike: vrhunska kuhinja’) koju je nedavno razvila softwareska kompanija Destineer za Wii sistem i Nintendo DS.
Kuhari Jamie Oliver i Gordon Ramsay također su se uključili u video igrice. Ubisoft uskoro treba izbaciti igricu prema Ramsayevoj TV emisiji, ‘Hell’s Kitchen: The Video Game‘ (’Paklena kuhinja: video igrica’). Igrači moraju odraditi tri faze narudžbe: priprema, kuhanje i posluživanje. Nakon toga, Ramsay ocjenjuje svako jelo, a kao nagradu takmičari dobivaju pristup receptima iz Ramsayevog ličnog repertoara. Istovremeno, kompanija Jamieja Olivera planira izbaciti igricu sa Jamiejem za Nintendo DS, prije božićnih praznika, taman na vrijeme da posluži kao izvrstan poklon mnogim gastroseksualcima.

Gastroseksualci kao inspiracija za nove marketinške brandove
U nedavnom intervjuu za Times of London, kuhar Oliver je rekao da je “najbolji način da žene dovuku svoje muškarce u kuhinju taj da im uskrate seks dok ovi ne počnu kuhati.” Oliver se donekle i šalio, ali samo donekle. Danas mudri marketinški magovi vide u gastroseksualcima, koji su sve više dobrovoljno u kuhinji i bez seksualnih ucjena, novi izvor pametnog brandiranja i dodatnog profita. Na tržište se lansira sve više proizvoda koji su usmjereni upravo na gastroseksualce. Video igrice tek su početak specijaliziranih proizvoda za ovu novu tipu muškarca. Vođeni logikom da većina muškaraca voli kojekakve gadgete, razne su kompanije odmah doskočile trendu i spojile dva i dva: gadgeti + gastronomija.

Porsche kuhinja
Njemački proizvođač luksuznih kuhinja, Poggenpohl, nedavno je predstavio novu kuhinju P7340 koja je „specijalno dizajnirana za muškarce”. Ova je ekskluzivna kuhinja rađena od crnog granita i elegantnog aluminijuma, sa završnim finesama od drveta za brodske podove, u saradnji sa brandom Porsche Design koji proizvodi luksuzne asesoare za muškarce. Kuhinja svojim dizajnom već podsjeća na čuveni automobil i, kako kažu proizvođači, „upravo je vrsta kuhinje u koju želite ušetati nakon što parkirate svog Boxtera.” Uz kuhinju dobivate najmoderniji sistem klimatiziranja prostorije i električne mlinove za so i biber, marke Peugeot, koji koštaju 200 $ po kompletu. Kuhinja ima punu opremu, uključujući sudoper sa odvodima od specijalnog, sateniziranog stakla.

Da li ste gastroseksualac?

Volite li ugostiti ljude u svom domu?
a) Obožavam.
b) Ne. To mi pričinjava stres nakon teškog dana na poslu.
c) Zar nisu zbog toga izmislili kućnu dostavu?

Volite li kuhati?
a) Da, posebno kad imam publiku.
b) Ponekad, ali uglavnom imam previše obaveza na poslu.
c) Spada li i tost u kuhanje?

Volite li isprobavati nove namirnice?
a) Apsolutno! Raznovrsnost je začin života.
b) Radije se pridržavam onoga što poznajem.
c) Vrlo rijetko, ako u dućanu ne mogu naći uobičajenu namirnicu.

Volite li jesti međunarodnu hranu?
a) Definitivno - tako jedino naučiš i razviješ nove okuse.
b) Bih ja, ali se bojim da ne bude previše ljuto.
c) Moja baka nikad to nije jela, pa zašto bih ja?

Volite li isprobavati nove recepte?
a) Kad god mogu - volim širiti svoj repertoar.
b) Da, ali jelo mi baš ne ispadne kako sam očekivao.
c) Uopće se ne sjećam kad sam zadnji put slijedio upute na receptu.

Odgovori:

Uglavnom A
Čestitamo! Vi ste pravi gastroseksualac. Nije vas strah isprobati nove stvari, rado ćete pronaći neki novi, zanimljivi recept, a u najboljem ste izdanju kad vam je kuća puna ljudi koji cijene vaše umijeće i trud.

Uglavnom B
Otvoreni ste za nove kulinarske stilove i izazove, ali, kao i većina ljudi, brinete se da nećete biti dovoljno vješti ili da nećete imati vremena. Slobodno se prepustite, na dobrom ste putu!

Uglavnom C
Vama spremačica posprema stan, zar ne? Ne znate gdje vam šta stoji u kuhinji? Šteta, jer propuštate izvrsnu hranu koju biste mogli spremiti, kako za sebe tako i za prijatelje koji bi sigurno bili impresionirani. Pronađite gastroseksualca u sebi!