Nimalo dosadno povrće za čišćenje organizma
Poriluk je vrlo stara kultivirana biljka iz porodice ljiljana koja je u najbližem srodstvu s crvenim i bijelim lukom, drobnjakom i ostalim vrstama luka. Poriluk su uzgajali još stari Egipćani, Grci i Rimljani i cijenili ga kao ljekovitu biljku. Plinije opisuje „Dane poriluka“ u starom Rimu kada je Neron uveo da se jednom mjesečno jede samo poriluk za što bolji glas. Ova biljka ima dugačke, zelenkaste listove koji rastu usko jedan kraj drugog u obliku dugačkog cilindra. Poriluk može narasti i do veličine od pola metra, a podzemni dio bijele je boje, mesnat i zadebljao. U rano proljeće ovo povrće se koristi za pročišćavanje organizma i obnavljanje crijevne flore, a vrhunac doživljava u rano ljeto kada razvija najbolju aromu i najnježnije listove.

Kupovina i priprema
Poriluk se može naći na tržnicama uglavnom stalno, zahvaljujući uvozu, a domaći je najbolji u proljeće i ljeto. Zimski poriluk sadrži manje arome nego rani ljetni, ali je i on vrlo preporučljiv. Pri kupovini obratite pažnju na njegovu čvrstoću i boju. Bijeli dio poriluka treba na dodir biti čvrst i bez mrlja, a zeleni listovi izrazite boje i usko priljubljeni (zatvoreni). Poriluk kupujte onda kada ćete ga koristiti, a ukoliko ga ne koristite odmah, odrežite vrhove listova i čuvajte ga u pretincu za povrće hladnjaka ili na hladnom mjestu nekoliko dana. Ovo visokovrijedno povrće zbog svojih korisnih sastojaka može biti i glavno jelo na stolu.

U kulinarstvu
U svakodnevnoj prehrani poriluk možete pripremati na različite načine. Najčešće se kuha i poslužuje s dodatkom maslinovog ulja ili maslaca kao prilog. Tradicionalno se priprema s krompirom i vrhnjem kao varivo, a izvrstan je dodatak salatama, umacima te juhama, sam ili u kombinaciji s drugim povrćem. Poriluk možete i pirjati samostalno ili u kombinaciji sa slaninom, šunkom, jajima, puževima, ribom ili gljivama. Pečeni poriluk izvrstan je u kombinaciji s maslacem i prezlom ili nadjeven s topljivim sirevima.
Savjet: Za jednostavan, a zanimljiv i pikantan objed, probajte ga u kombinaciji sa običnim krompirom u ljusci.
Liječenje porilukom Poriluk je izvrstan čistač crijeva, djeluje čim ga pojedete – čisti želudac i crijeva od bakterija i gljivica koje su uzročnici raznih tegoba.
• učvršćuje i poboljšava odbrambene mehanizme u organizmu
• snižava krvni pritisak i kolesterol
• dobro utiče na izlučivanje mokraće
• obnavlja crijevnu floru
• pomaže u detoksikaciji organizma
• ima blago laksativno dejstvo
• djeluje preventivno protiv hemeroida
Savjet: Poriluk je idealno povrće za zdrava crijeva starijih ljudi, i odlična zamjena za skupe pilule za crijeva.

• Da mast prilikom prženja namirnica ne bi prskala, dodajte u mast malo soli.
• Ako se ulje počne pjeniti prilikom pohovanja mesa, u tavu stavite pola lista salate, promijenite kad se ponovo zapjeni.
• Kako prilikom prženja ulje ne bi potamnilo, u posudu za prženje dodajte tri čačkalice.
• Luk se lako reže (i sve prolazi bez suza) ako ga prije rezanja ostavite 15-ak minuta u frižideru.
• Meso se može pri pečenju skupiti, odnosno naglo smanjiti. Da biste to izbjegli, trebate ga najprije naglo propržiti, zatim pirjati desetak minuta s dodatkom malo vode i tek tada staviti u pećnicu i peći.
• Želite li poslužiti malo drukčiju supu, možete je oplemeniti dodavanjem ribanog parmezana ili drugog tvrdog sira.
• Prije pečenja namažite pile uljem kako bi dobilo lijepu zlatnu koricu, a sličan učinak može se postići i premazivanjem medom.
• Čokolada se obično rastapa u zdjeli iznad vruće vode, no jednako učinkovita bit će i mikrovalna pećnica. Možete je upotrijebiti i za brzo omekšavanje maslaca.
• U prezlu možete umiješati malo sezamovih sjemenki, so, biber ili sušeno začinsko bilje. Meso ili povrće koje namjeravate panirati umiješajte u takve mrvice i jelo će biti ukusnije.
• Odlučite li pržiti hranu, upotrijebite veliku, duboku tavu. Ona bolje zadržava toplinu, a i ulje manje prska okolo.
• Za odličan okus, uz malo truda, umiješajte omiljene začine u omekšani maslac, ohladite ga i po potrebi dodajte malo mesu ili povrću.
• Želite li uštedjeti trud pri čišćenju ribeža, prije upotrebe ga lagano nauljite.Tako se sir neće lijepiti.
• Snijeg za kolače pravite tako da počnete tući bjelanjke, ali bez šećera, sve dok pjena ne postane čvrsta. Tek tada počnite dodavati kašiku po kašiku šećera, sve dok masa ne postane gusta i sjajna.
• U smjese za kolač snijeg se umiješa zadnji, i to u hladnu ili vruću smjesu, ali nikada u mlaku, jer tada može splasnuti. Čim se ispeku princes krofne, zarežite nožem da izađe para jer će se inače opustiti i neće stajati uspravno.
• U jednostavnim salatama od mrkve, rotkve ili bilo koje druge, poželjno je umjesto octa upotrijebiti limunov sok. U zelenoj salati ocat se uvijek može zamijeniti limunovim sokom, a uz gorke salate odlično se slaže aromatizirani ocat, npr. onaj od maline.
• Razbije li vam se neki stakleni ili keramički predmet, opasne sitne krhotine najlakše ćete pokupiti navlaženom pamučnom vatom.

Vrijedan dio prevencije i očuvanja zdravlja, posebno srca
i krvnih žila, čini prehrana s pravilnim odabirom namirnica koje će svojim kvalitetnim svojstvima osigurati prohodnost krvnih žila, a time i smanjiti rizik od bolesti koje nastaju kao posljedica povišenog kolesterola. Iako je kolesterol jedan od najpoznatijih rizičnih faktora za nastanak arteroskleroze i kardiovaskularnih bolesti, to je i tvar koja je neophodna za dobro funkcioniranje organizma, jer je vrsta masnoće koja je prisutna u svakoj živoj ćeliji. Sastavni je dio ćelijske membrane, sudjeluje u metaboličkim procesima, sintezi vitamina i hormona, a kako bi se zadržale normalne vrijednosti kolesterola pod nadzorom, ključna je ravnoteža. Tako će jedini rezultat promjene životnih navika i usvajanje načela pravilne prehrane biti zdrav organizam.

Dobar (HDL) i loš (LDL) kolesterol
Kako bi se kolesterol i ostale masnoće koje su topljive samo u mastima mogli prenositi putem krvi iz probavnog sistema i jetre do svih ćelija, kolesterol zajedno sa posebnim bjelančevinama čini čestice koje nazivamo lipoproteinima. Tu se krije tajna „dobrog“ i „lošeg“ kolesterola, jer LDL čestice (lipoproteini male gustoće) prenose kolesterol iz jetre do ćelija, a njegov višak može se taložiti na stijenkama arterija, gdje stvara plak koji s vremenom uzrokuje začepljenje krvnih žila. Stoga ga nazivamo lošim kolesterolom, za razliku od HDL čestica (lipoproteini velike gustoće) koje na sebe skupljaju suvišan kolesterol iz krvi i tkiva i prenose ga u jetru koja ga onda izlučuje u organizam. Na taj način smanjuju mogućnost nagomilavanja kolesterola na stijenkama krvnih žila i iz tog ga razloga nazivamo dobrim kolesterolom.

Izjava: „Ja vozim isuviše brzo da bih brinuo o kolesterolu.“

– Stephen Wright Savjeti za zdravo srce i krvne žile
• Preporučuje se dnevni unos masnoća od 25-30 posto
• Redovno unosite jednostruko i višestruko nezasićene masti i omega-3 masne kiseline
• Ograničeno konzumirajte punomasno mlijeko, maslac, sir, žumance
• Dajte prednost peradi i ribi pred crvenim mesom, a mesu odstranite masnoću
• Hranu pripremajte kuhanjem, na pari i pečenjem umjesto prženjem
• Smanjite unos soli, a dnevno konzumirajte 30 g orašastog voća
• Jedite nekoliko obroka voća i povrća dnevno u kombinaciji sa žitaricama
• Životinjske masnoće koje sadrže zasićene masne kiseline zamijenite ribljim i biljnim uljima
• Preporučuje se ljubičasto, plavo ili crno voće i povrće kao npr. patlidžani, grožđe, borovnice i šljive, jer su snažni antioksidanti, potiču protok krvi i snižavaju krvni tlak

Prehranom protiv povišenog kolesterola
ŽITARICE - kruh od cjelovitog zrna pšenice (crni, raženi ili zobeni), sve integralne žitarice i proizvodi od njih (brašno, pahuljice, tjestenina), ječam, zob, raž, riža MLIJEKO I MLIJEČNI PROIZVODI - obrano mlijeko (najviše 0,9-1,0% mliječne masti), nemasni fermentirani proizvodi, posni sirevi (svježi kravlji sir), bjelance
JUHE - bistre juhe od povrća ili mesa, riblje juhe.
RIBA I PLODOVI MORA - sva plava i bijela riba (posebno morska i kuhana).
MESO I MESNE PRERAÐEVINE - piletina i puretina bez kože, tek rijetko nemasna govedina, junetina, mlada janjetina, teletina.
MASNOĆE - maslinovo ulje i eventualno suncokretovo, te
kukuruzno, a rijetko mekani margarin na bazi ovih ulja POVRĆE - sve vrste kuhanog ili sirovog povrća pripremljenog bez masnoća ili pirjanog s manjom količinom ulja, uključujući krompir (najbolje kuhan).
VOĆE - jabuke, trešnje, višnje, marelice, breskve, kruške, šljive, narandže, mandarine, grejp, limun, jagode, maline, kupine, borovnice, grožđe, konzervirano nezašećereno voće.
SLASTICE - pudinzi, voćni kolači s malo masnoća, makrobiotički kolači.
NAPICI - svi voćni sokovi bez dodatka šećera, čaj bez šećera, instant kafa bez šećera
ZAČINI - umjereno so, poželjni su biljni začini i začini od
povrća.

Izjava: „Sve što putem prehrane unosimo u naš organizam gradi nas i mijenja, a o tome što smo unijeli ovisi naša snaga, naše zdravlje i naš život.“ - Hipokrat

Kolesterol pod nadzorom
Cilj dijetalne prehrane je omogućiti ravnotežu u organizmu, kako biste pravilnim unosom namirnica smanjili mogućnost povećanja nivoa kolesterola i ublažili učinke štetnih svojstava koja se u njima kriju. Ipak, usvajanje načela prehrane najprije vas treba dovesti do optimalne tjelesne težine i zdravih životnih navika, potom do smanjivanja količine masnoća u pripremanju obroka, a tek onda do izbjegavanja namirnica s mnogo kolesterola. Ispravan odnos između pojedinih vrsta masnih kiselina u dužem vremenskom razdoblju osigurava organizmu najpovoljnije uvjete zdravijeg i kvalitetnijeg života, a na svom putu do zdravlja dijetu shvatite kao način prehrane pogodan za određeno preventivno djelovanje.

Rukola – brzorastuća, opora „raketa“ salata
Rukola je jednogodišnja zeljasta biljka iz familije kupusnjača. Poznata je još pod imenima rikula, riga ili rokula. Ime joj potiče iz latinskog korijena „roc“, što znači oporo, grubo i divlje. Spada u grupu lisnatog povrća jer se za ishranu koristi list, mada se ponekad koristi i cvijet. List rukole ima oblik rakete, pa se u engleskom govornom području ova biljka zove raketa (rocket). Cvjetovi su sitni i po građi tipični za familiju kupusnjača, prljavobijeli ili blijedorumeni. Rukola vodi porijeklo iz Centralne i Južne Evrope, ali je veoma raširena i u Sjevernoj Africi, Sjevernoj Americi i Bliskom istoku. Rukola predstavlja izuetno kvalitetno i ljekovito povrće, sadrži dosta vitamina C, mineralnih materija, a naročito željeza, vlakana i drugih korisnih materija. Sve vrste rukole imaju gorak i aromatičan okus. Gorčina listova povećava se sa starošću biljke, zato je najbolji okus listova mladih, dobro gajenih biljaka.

Uzgoj
Premda postoji još iz vremena starog Rima, kod nas, pa čak i u svijetu ova biljka je postala cijenjena tek u zadnjih petnaestak godina. Prije toga su je pretežno poznavali jedino Dalmatinci. Rukola je biljka skromnih zahtjeva za toplotom i otporna je na mrazeve, pa može da se proizvodi preko cijele godine. Najbolje uspijeva na lakim pjeskovitim i srednje teškim zemljištima, a može da se gaji i na vjetrovitim terenima. Rukola se bez većih poteškoća može uzgojiti i na našem podneblju gdje u vrtovima rado dijeli gredicu sa salatom ili špinatom. Ova biljka lako i brzo pristiže za berbu, za oko 40 dana od sjetve, pa čudi njena relativno visoka cijena. To je kultura koja nema ozbiljnijih problema sa bolestima i štetočinama.

Kupovina i priprema
Treba birati mlade, zdrave listove koji izgledaju svježe. S
listićima treba postupati vrlo nježno, premda se često prodaju zbijene u male plastične kutije ili vrećice, u kojima se lako zdrobe pa brzo propadnu. Rukola se najčešće koristi kao salata ili kao komponenta u miješanim salatama za poboljšanje arome i okusa. Posebno se mnogo koristi kao salata u mediteranskom području, pripremljena sa maslinovim uljem, sirćetom, parmesanom ili mozzarella sirom. Ponekad se rukola priprema kuhana ili blanširana i tom prilikom gubi gorčinu. U nekim zemljama Azije (Iran, Pakistan), gaji se radi sjemena za ulje, a sjeme može da se koristiti i za proizvodnju senfa. Rukola se odlično slaže s paradajzom, a zbog svog pikantnog okusa ne zahtijeva puno dresinga. Česta je na jelovnicima svjetskih restorana, obično da „unese malo duha“ u zelene salate te kao začin u umacima i na pizzama. Liječenje rukolom
• pospješuje liječenje bolesti jetre
• pomaže u detoksikaciji organizma
• rashlađuje organizam tokom vrelih ljetnih dana
• pomaže u prevenciji osteoporoze
• pospješuje varenje

Zanimljivost: U vrijeme starog Rima rukola je vrijedila i kao efektna afrodizijačka biljka.

Slatko mlado povrće

Krompir je jednogodišnja zeljasta biljka i jedna je od najraširenijih namirnica na svijetu. Krompir su u Evropu donijeli španski moreplovci sredinom 16. vijeka iz brdskih predjela Perua. Vijekovima se uzgajao kao ukras kojim su se za vrijeme zabave kitile važne ličnosti, pa čak i kraljevi. Do upotrebe krompira kao namirnice koja se svakodnevno jela u puku došlo je zbog povremene neimaštine i gladi. Jela od krompira postala su nezaobilazna u svakodnevnoj prehrani jer se krompir lako uzgaja, urod mu je velik, zastupljen je u prehrani tokom čitave godine, ima prihvatljive cijene, može se jednostavno pripremiti i na najrazličitije načine. Zavisno o vremenu dozrijevanja, razlikujemo mladi i stari krompir. Mladi krompir sadrži više šećera, vitamina C i vode. Plod krompira nalazi se u zemlji, a nad zemljom žbunasta stabljika. Kada se na stabljici opazi bijeli cvijet, može se vaditi iz zemlje mladi krompir.

Kupovina i priprema
Pri kupovini tog povrća naročito morate obratiti pažnju na njegov izgled jer proklijali i zeleni krompir nije poželjan u prehrani. Mladi krompir se vadi prije pune zrelosti i odmah stavlja u promet. Šećeri se u mladom krompiru još nisu pretvorili u škrob, pa je zato on tako ‘sladak’. Mladi krompir mora biti malen i pomalo proziran ispod sloja djelimično vlažne zemlje, a gladak i sjajan (voštane teksture) kad je opran. Krtole moraju imati tanku i nježnu pokožicu koja se lako skida pod pritiskom prsta. Mladi krompir se ne guli već se jednostavno ostruže običnim nožićem, a može se lagano oprati četkom pod mlazom vode. Nakon struganja ili četkanja, držite ga u hladnoj vodi do pripremanja, ali ne duže od nekoliko sati. Mladi krompir ne treba dodavati u tijesto jer sadrži mnogo vode. Također, on ne može dugo stajati pa ga koristite odmah ili kupujte manje količine jer se inače teško struže i gubi na okusu nakon nekoliko dana.
Savjet: Krompir je najbolji izvor škroba, osnovne rezervne tvari za metabolizam ugljikohodrata, pa je kao takav jedna od najvažnijih prehrambenih namirnica uopće.

U kulinarstvu
Krompir je i jedan od najsvestranijih sastojaka vegetarijanske kuhinje. Visokovrijedne bjelančevine u kombinaciji s bjelančevinama životinjskog porijekla iz svježeg sira, jaja ili suhog sira, najbolji su nadomjestak mesu. Uz to, za razliku od mesa, krompir ne povećava količinu masti u krvi. Mladi krompir izvrstan je prilog raznim jelima ili sam kao glavno jelo, a odlične se slaže sa svježim sirom, kajmakom, mileramom i raznim povrćem. Dovoljno ga je skuhati i začiniti rastopljenim maslacem i krupnom morskom soli. Ako ga kuhate u kori sačuvat ćete najviše vitamina jer se oni nalaze tik ispod kore. Primjena mladog krompira u kombinaciji s drugim povrćem i namirnicama je izvanredna pa ga poslužite kao samostalno jelo, za jednostavne i složene salate, kao prilog ribama i mesu, te kao dodatak raznim juhama i povrtnim varivima.

Liječenje krompirom
• Pomaže u liječenju gihta i reume
• Opekline se mogu liječiti oblogama od hladnog krompira
• Pomaže u liječenju dijabetesa
• Kod problema sa sluznicom želuca pomaže sok od krompira
• Kora kuhanog krompira snižava krvi pritisak

Savjet: Krompir koji pečete u pećnici prethodno kratko prokuhajte u slanoj vodi, pa ga izvadite i posušite. Tako pečen krompir bit će hrskav i mekan. Također, možete mu dodati i kašičicu šećera i bit će puno ukusniji.

Kad zamiriše trešnja
Trešnje su izuzetno zdravo voće, njihov sok i meso prepuni su vrijednih tvari. Možemo zahvaliti starim Rimljanima, koji su prvi raširili uzgoj trešnje sve do sjevernih granica svoga carstva, što danas uživamo u ovom sjajnom voću, djeci omiljenom. Trešnje su jednostavno voće koje mami, u kojem god obliku da nam dođu – u kolačima ili tortama, sladoledu, voćnom jogurtu ili jednostavno svježe ubrane.

Ljekovitost i upotreba
Trešnje sadrže puno vitamina C koji je važan za imunitet i mentalnu svježinu, te folne kiseline koja je bitna za mozak, živce, stvaranje krvi i rast. U njima ima i puno kalcija (za kosti, zube, djelovanje živaca), željeza koje je nužno za stvaranje krvi i disanje ćelija, te kalija koji služi za opskrbu ćelija i koji smanjuje količinu vode u tkivima. Trešnje su odlične za podmlađivanje i njegovanje zdrave kože, pomažu kod smanjivanja tjelesne težine jer neutraliziraju masnoće, smanjuju kostobolju, ublažavaju upale, a pomažu i kod parodontoze. Trešnje pomažu u regulaciji probave i odstranjuju otrove iz organizma. Za puni učinak, jedite oko 250 g trešanja dnevno, u bilo kojem obliku, sedmicu dana.

Savjet: Postoji posebna alatka za vađenje koštica iz trešanja koja se može naći u bolje opremljenim trgovinama posuđem, ali svakim vađenjem koštica (izuzev „pljuckanjem“ iz usta) gubi se znatna količina dragocjenog soka.

Kupovina
Prve trešnje dolaze u mjesecu maju, a puno dozrijevanje doživljavaju između juna i augusta. Preporučuje se kupovina domaćih trešanja, npr. direktno od seljaka koji su ih proizveli, jer takve trešnje najčešće nisu obrađivane štetnim tvarima. Trešnje koje dolaze iz uvoza mogu biti sumnjivog kvaliteta jer znaju rasti na nečistom tlu koje je godinama bilo obrađivano jakim hemikalijama, a dešava se i da ih strani proizvođači obrađuju voskom i smolama kako bi ljepše izgledale, te ih često pršću sredstvima protiv gljivica i plijesni. Najsočniji plodovi su oni tamno crvene boje. Svježe trešnje su sjajne, pune, sa žarkozelenim peteljkama. Nakon što se uberu, trešnje više ne dozrijevaju, pa ih pojedite brzo jer ne mogu dugo trajati. Odstranite oštećene plodove iz zdjele
kako ne bi „zarazile“ ostale. Peteljke im odstranite tek prije jela ili kuhanja jer bez peteljki vrlo brzo omekšaju. Gusto upozorenje: Nemojte gutati koštice od trešanja jer
one sadrže cijanovodičnu kiselinu, tj. tvari koje bi enzimi u crijevima mogli razgraditi i osloboditi otrovnu cijanovodičnu kiselinu. Jedna-dvije progutane koštice trešnje pak ne predstavljaju problem, čak ni kod djece.

Luk spada među najstarije povrtlarske kulture i od davnina se upotrebljava za prehranu ljudi. Miris mu je aromatičan, a okus snažan, manje ili više ljut. Sorte luka razlikuju se po boji, veličini i okusu. U proljeće i ljeto aktuelna je sorta mladog luka, koji ima slatkasti ili srednje jaki okus. Luk potiče iz Azije i Bliskog Istoka, a uzgaja se preko 5.000 godina. Popularnost luka održala se i u starih Grka i Rimljana, a naročito su ga koristili siromašni slojevi ljudi kao dodatak svojim jednostavnim jelima. Kristofor Kolumbo proširio je luk na zapad, a danas su najveći uzgajivači ovoga široko rasprostranjenoga povrća Kina, Indija, SAD, Rusija i Španija.

Zanimljivost: Egipćani su posebno cijenili vrijednost luka pa su njime plaćali radnike koji su gradili piramide, dok su faraoni (npr. Tutankamon) stavljali luk u grobnice da im posluži u zagrobnom životu.

Kupovina i priprema
Prilikom kupovine mladog luka bitno je da su glavice čvrste i bijele, a vrhovi svježi i zeleni. Treba ga koristiti odmah ili najduže dva dana nakon kupovine, a najbolje je čuvati ga u plastičnoj vrećici ili dobro zatvorenoj posudi u frižideru, jer vrlo brzo gubi na nutritivnoj vrijednosti. Termički obrađen luk može se čuvati nekoliko dana u zatvorenoj plastičnoj posudi. Ne treba stavljati luk u metalne posude jer će izgubiti boju. Nasjeckan luk se može i zamrznuti, bez prethodnog blanširanja, ali zamrzavanjem gubi na jačini okusa. Mladi luk najčešće se jede sirov kao sastojak raznih salata, jela od jaja, uz razna pečenja, suhomesnate proizvode ili mesa s roštilja, jer nema tako jak i prodoran okus. Čak i prilog od riže ne mora biti uvijek istog okusa ako mu dodate fino nasjeckani mladi luk i sezamove sjemenke.

Liječenje mladim lukom
• pospješuje probavljanje hrane
• pojačava apetit
• smanjuje razinu glukoze u krvi
• smanjuje krvni pritisak i razinu kolesterola u krvi
• pročišćava organizam
• smanjuje rizik od nastanka raka debelog crijeva

Prirodno, apetit i prehrambene navike bolesnog djeteta se mijenjaju (najčešće nagore) pa se roditelji bore da dijete nešto pojede. Bolesno dijete je pod stresom, ali i roditelji također. Dijete je promjenjivog raspoloženja, ‘kenjkavo’ je, dok se roditelji trude na sve načine da pomognu njegovom ozdravljenju i oporavku. Ljekari savjetuju roditeljima da djetetu daju veće količine tečnosti, da ga dobro hrane i udalje od druge djece. Nijednu od ovih stvari dijete ne želi. Dragi roditelji, u ovom tekstu ćemo pokušati pomoći vam i dati nekoliko savjeta kako da postupite kad je dijete bolesno.

Kako hraniti bolesno dijete?
Glavna preporuka je da dijete u toku bolesti treba dobro jesti što omogućuje zadovoljenje njegovih osnovnih  nutritivnih potreba i što također daje dodatnu energiju koju neke bolesti zahtijevaju. Najbolji način da potaknemo bolesno dijete da jede, je da mu ponudimo česte, male obroke, nježno i ohrabrujući ga. Ma koliko da ste zabrinuti, ne prisiljavajte dijete da jede! Promjena u unosu tečnosti je važna za oporavak bolesnog djeteta. Piće koje uobičajeno nudimo bolesnoj djeci – sokovi, gazirana pića i čaj mogu sadržavati kofein ili neke vrste šećera, što doprinosi često i ‘uznemirenom’ stomaku pa i dodatnom gubitku tečnosti. Pored stare dobre vode (najzdravijeg pića), preporučit ćemo još neke vrste tečnosti. Također ćemo nabrojati i nekoliko vrsta jela koja će povesti vaše dijete u oporavak, svakako računajući i na tegobe koje vaše dijete može imati kod nekih oboljenja (npr. otežano gutanje kod upale grla). Napomena: ako vaše dijete ima povišenu temperaturu, povraćanje i proliv, kontaktirajte ljekara! Ako dijete isključivo doji (0 – 6 mjeseci starosti): - povećajte broj podoja za vrijeme i nakon bolesti kako biste ograničili gubitak na težini i ubrzali bebin opravak;
- konsultirajte dječjeg ljekara ako vaše dijete ima oporavak
sa hranjenjem;
- ne dajite nikakvu dodatnu tečnost izuzev propisane (npr.
ORS – oralna rehidracijska tečnost kod djece koja imaju
proliv).
Ako dijete dobija dohranu (6 – 24 mjeseca starosti):
- povećajte broj podoja i ponudite dodatnu hranu djetetu
kako biste nadoknadili eventualni gubitak na težini;
- dodajte obroke hrane bogate energijom i nutrijentima tokom
naredne dvije sedmice nakon bolesti;
- ako dijete ima proliv, dajte mu ORS

Hunjavica / prehlada
Kada je dijete prehlađeno i ne može dobro disati (posebno bebe), teško ga je hraniti. S obzirom na to da je nos povezan sa stražnjim dijelom usta, sluz se spušta u grlo, što smanjuje apetit ili čak tjera dijete na povraćanje. Budite strpljivi i ne nudite dijete da jede ili pije neposredno nakon ustajanja. Pokušajte da se nakupljena sluz pročisti iz disajnih puteva blagom drenažom i lupkanjem po leđima, te uradite toaletu nosa. U ovoj situaciji, možete djetetu ponuditi uobičajenu hranu, ali morate biti tolerantni što se tiče vremena jela. Češće nudite topla jela – npr. pileću supu. Vaše će dijete radije prihvatiti jela koja lakše guta: jaja, mekani sir, supa, jogurt, palačinci, pire od krompira, griz/noklice, kuhano povrće, tople kaše od žitarica, sok od jabuka, milkšejk i puding.

Upaljeno grlo i kašalj
Iako djeca uglavnom toleriraju mekanu hranu, radije uzimaju tečnost – vruća ili hladna pića, kako bi imali bolji osjećaj u grlu. Ako dijete želi nešto toplo, ponudite supu, mesnu vodu, toplu limunadu, toplu čokoladu. Također, možete dati mlijeko, pića na bazi jogurta, pire od voća ili kompot, sok od jabuke. Treba nuditi i uobičajena jela.

Povišena tjelesna temperatura
Ako vaše dijete ima temperaturu, vrlo ga je važno potaknuti da uzima malo više tečnosti, kako bi se od početka borili sa dehidracijom koju uzrokuje visoka temperatura. Male količine koje dajete svakih pola sata mogu biti od velikog značaja. Izbor tečnosti je kao u prethodnom pasusu (upaljeno grlo i kašalj).
Dijete sa temperaturom obično nije gladno, tj. nema apetita, ali probajte ga pomalo hraniti. Prije hranjenja pokušajte smiriti temperaturu. Hranu malo obogatite nekim sosom ili s malo maslaca radi unosa kalorija u periodu kada malo jede. Malom bolesniku dajte pileću supu, pire, puding.

Proliv
Za vaše dijete važno je da nastavi dobro jesti i piti radi bržeg oporavka od bolesti. U slučaju proliva najvažnije je nuditi puno tečnosti radi prevencije dehidracije (gubitka tečnosti). Također mislite na to da pića koja sadrže šećer kao što su voćni sokovi, gazirana i pića za sportiste – pogoršavaju proliv. Tečnost za oralnu rehidraciju (infuzione otopine koje se daju na usta) je dostupna u apotekama, uvijek je dobar izbor za nadoknadu tečnosti kada dijete ima proliv. Medicinski eksperti i dalje preporučuju staru i oprobanu BRAT dijetu: banane, riža, jabuke (apples) i tost, koja ima restriktivan unos nutritijenata pa je ne treba primjenjivati dugo. U svakom slučaju kuhana jabuka i banana poboljšavaju stolicu. U toku proliva treba izbjegavati hranu bogatu vlaknima i celulozom jer ubrzava rad crijeva. To se također odnosi na masnu i začinjenu hranu, koju neki roditelji nude da dijete „barem nešto pojede“. Ponudite lako svarljivu hranu, npr. kuhano povrće i supe, i to pola uobičajene količine hrane, ali dva puta češće nego inače. Interesantno je da neka djeca imaju privremenu intoleranciju mliječnog šećera – laktoze u toku infektivnog proliva ili u toku uzimanja antibiotika. U takvim slučajevima je najbolje isključiti mlijeko i mliječne proizvode u toku 1 – 2 sedmice te u tom periodu možete djetetu dati lactosa – free (bez laktoze) mlijeka ili zamjene. Druga djeca toleriraju laktozu te im dobro dođe jogurt sa aktivnim kulturama. Kada ponovo uvodite mlijeko vašem djetetu u ishranu, učinite to polako, u malim količinama, u toku nekoliko dana. Napomena: nemojte davati djeci nikakve lijekove za proliv dok ne preporuči ljekar, ali uvijek krenite sa nadoknadom tečnosti.

Povraćanje
Važno! – Ako dijete u povraćenom sadržaju ima krvi ili zelenkasti (žučni) sadržaj ili povrati nakon povrede glave, ne smijete dati ništa da jede ili pije dok ga ne pregleda ljekar. Ako je povraćanje u vezi sa virusnom infekcijom, možete polako, pomalo davati tečnost kašičicom ili u malim gutljajima iz šoljice. Postepenim davanjem tečnosti djelovat ćete umirujuće na dječji stomačić. Nastavite potom davati male količine hrane, kao što je hrana sa manje masnoće – žitarice, hljeb, voće, tjestenine, pa polako i drugu hranu. Kako biste spriječili širenje bolesti, često perite ruke i neka rukovanje hranom bude higijenski bezbjedno.

Još malo preporuka – kako pomoći bolesnom
djetetu
• Djeca, posebno ona u školi i vrtiću, u prosjeku imaju 5 – 10 prehlada godišnje i svaka od njih u prosjeku traje 7 – 10 dana. Ako tome dodamo upale grla, stomačne tegobe i dr., vaše dijete može biti dugo bolesno. U tom periodu nema volje za jelom ili ne jede uobičajeno.
• Roditelji imaju prirodni instinkt da probaju hraniti
dijete kada je bolesno, bez obzira na sve. Činjenica je da će vaše dijete preživjeti na malom unosu hrane u toku 3 – 4 dana. Njegov rast može malo usporiti ili može nastupiti mali gubitak težine u toku bolesti, ali djeca koja su inače zdrava to će brzo nadoknaditi kada akutna bolest prođe. Najbolje je nuditi uobičajena jela u uobičajeno vrijeme i zdrave međuobroke. Ako dijete ima povišenu temperaturu, prvo je snizite pa potom nahranite dijete.
• Roditelji! Ako ste bolesni, posebno od virusnih infekcija koje se inače brzo šire – ne kuhajte za svoju porodicu. Sve što dirate, dišete prema nečemu, probate ili pomirišete u kuhinji, postaje izvor infekcije. Bolest se može proširiti na cijelu porodicu u toku noći i kuhinja može biti mjesto širenja infekcije.

Napravite strategiju za odbranu od bolesti!
Hranom možete spriječiti oboljenje, pospješiti ozdravljenje i ojačati dječji organizam u toku oporavka. Krenite sa različitim načinima struktuiranja obroka i nuđenja hrane. Tajna odbrane je u obrocima voća i povrća kako biste djetetu obezbijedili najjače oružje – vitamine i minerale! Dajite male količine hrane, dobro odabrane. Prevencija je zelena – ne mislite samo na špinat, odlučite se za orahe i bademe, cijeđene narandže, kivi kompot od mirišljivih jabuka, male raznobojne i hrskave svežnjeve sirovog povrća. Komadiće voće nudite kao da se radi o karamelama, krompir dajte djetetu u svim oblicima, ne zaboravite bundevu jer je slatkasta. Ponudite štapiće mrkve, izvore vitamina C (agrumi, kivi), vitamina A kojeg organizam proizvodi od betakarotena iz voća i povrća žuto–narandžaste boje, uvedite minerale i oligoelemente na velika vrata, posebno cink, željezo, bakar, pa neka se u ponudi nađu sjemenke suncokreta i tikve, suho voće – orasi, lješnici, kikiriki, bademi. Vašem mališi hranu dajte iz šarenih tanjirića i zdjelica, a napitke ponudite iz zanimljivih šoljica. Sve će vam to olakšati hranjenje bolesnog djeteta.

Opasnosti u kuhinji:

Daska za rezanje: Za usitnjavanje svježeg mesa koristite odvojene noževe i daske za rezanje, koje odmah nakon upotrebe operite u mješavini tople vode i limunovog soka, a mijenjajte ih što ćešće, jer se na njihovim oštećenim površinama zadržavaju opasni mikroorganizmi.
Trovanje hranom: Hranu koju ste preko noći ostavili izvan hladnjaka uvijek bacite, jer ostavljena na sobnoj temperaturi hrana postaje idealna podloga za razmnožavanje bakterija.
Kuhinjski moljci: Redovno pospremajte i čistite police, a barem jednom sedmično pregledajte sve otvorene ambalaže u kojima se nalazi hrana. Ukoliko primijetite ličinke, moljce ili grudvice, sve bacite jer je kontaminirano. Najbolje bi bilo da jednom otvorene namirnice držite u staklenkama sa poklopcem, koje će, osim što su praktične, uveliko smanjiti mogućnost novog razvoja moljaca.

Razni mali savjeti:

Odresci od mesa: Ukoliko dio mljevenog mesa za odreske zamijenite ribanom mrkvom, odresci će biti posebno lagani i sa manje kalorija.
Riža: Želite li podgrijati rižu a da ne zagori, ulijte malovode ili juhe i tek tada posudu stavite na vatru. Ne zaboravite stalno miješati.
Riblji fileti i štapići: Poprimiti će posebnu aromu ako uz njih dok ih pečete u pećnici stavite nekoliko ploški limuna ili grančice začinskog bilja. Biskvit: Kod pripremanja, u biskvitnu smjesu dodajte 100 ml tekućeg slatkog vrhnja, tako će biskvit biti laganiji i rahliji.

Eko čišćenje kuhinje:

Sok od limuna: Za sprečavanje nakupljanja kamenca, ali i poliranje kuhinjske slavine povremeno natrljajte sokom, tj. ploškom limuna. Također, mikrovalnu pećnicu
ćete prirodno dezinficirati ukoliko sok od jednog limuna stavite u posudu sa 100 ml vode i uključite mikrovalnu na nekoliko minuta.
Sirće: Učinkovito otklanja masne mrlje, te je stoga
razrijeđen s vodom u omjeru 1:10 idealan za čišćenje
frižidera i kuhinjskih pločica.

Prije dvadesetak godina u jednom popularnom  lmu pojavila se scena u kojoj astronauti za rucak jedu tabletice sa sintetiziranim vitaminima, mineralima i ostalim nutricionistickim sastojcima potrebnim za život. Tada su nam se vitaminski suplementi cinili kao naucna fantastika. Meutim, današnja užurbanost života, odnosno nedostatak vremena, te manjak vitamina u namirnicama namecu potrebu da vitamine tražimo u malim bocicama. To postaje obavezan ritual koji nam pomaže da nam imunitet funkcionira bez problema.

Šta su to suplementi?
Vitaminski i mineralni pripravci još uvijek predstavljaju osnovu dodataka prehrani, iako se ova skupina iz dana u dan nadopunjuje novootkrivenim aktivnim tvarima porijeklom iz hrane te biljnog i životinjskog svijeta. Suplementi su generalno proizvodi, osim duhana, koji su namijenjeni dopuni prehrane, a sadrže jednu od sljedećih komponenti: vitamine, minerale, bilje ili ljekovito bilje, njihove koncentrate ili ekstrakte ili pak njihove smjese. Suplementi se mogu naći na tržištu kao meke ili tvrde kapsule, prašci i mogu se pakovati posebno ili dodavati konvencionalnoj hrani. Kao suplementi hrani se mogu naći aminokiseline, antioksidanti, bjelačevine, fitotvari, masti, minerali, nutraceutici, ugljikohidrati, vitamini i drugi. Dodaci prehrani ne smiju se razmatrati kao zamjena za uravnoteženu prehranu i ne bi se trebali uzimati prije procjene nutritivnog statusa koju provode stručnjaci - liječnici i nutricionisti.

Koje količine?
Budući da je svaka osoba posebna biohemijska jedinka,
određivanje optimalne kombinacije nutrijenata u optimalnim dozama nije lako. Ipak, postoje standardne vrijednosti za potreban dnevni unos nutrijenata koje se odnose na populaciju zdravih odraslih ljudi. Skraćenica za odgovarajuću dozu koju možemo vidjeti na deklaraciji svakog vitaminskomineralnog dodatka prehrani je RDA. Prilikom odabira dodatka prehrani važno je dobro proučiti deklaraciju na proizvodu.

Vitamini
Vitamini spadaju među najrasprostranjenije suplemente, ali nažalost, velika većina ljudi počinje s konzumacijom vitamina kao dodatkom prehrani tek nakon različitih bolesti, za jačanje organizma uz treninge i veće napore te kao dodatak prehrani osiromašenoj vitaminima. Koliko vremena nam je potrebno da uz doručak ogulimo i pojedemo narandžu, a koliko da samo progutamo tabletu sa čašom vode i zaboravimo na vitamine do kraja dana te imamo luksuz priuštiti si ručak u uredu iz obližnjeg fast fooda, čiji su jedini “povrće sastojci” pardajz i gljive sa pizze i preprženi pomfrit.

Koje odabrati?
Kada pogledamo police u supermarketima nameće se gotovo prevelik izbor šumećih vitamina, u tabletama u sirupima ili fluidima; za djecu, za starije i mlađe. Pojedini vitamini su izolirani poput vitamina A, D, E ili K, te bi njihovo uzimanje trebalo biti pod liječničkim nadzorom. Zašto? Jer pretjerana upotreba određenih vitamina i minerala može naškoditi vašem organizmu, čak uzrokovati veće probleme. Vitamini A, D, E i K u vitaminsko-mineralnim pripravcima ne bi trebali biti zastupljeni u vrijednostima višim od RDA, dok vitamini iz B skupine i vitamin C mogu biti zastupljeni i u višim dozama. Također, treba izbjegavati pripravke koji sadrže više od 60 posto dnevne potrebne količine željeza, ukoliko ih nije preporučio liječnik na temelju dijagnoze nedostatka ovog minerala. Prije nego napravite krvnu sliku uz obaveznu konsultaciju s liječnikom izbjegavajte police sa suplementima koje ne znate dozirati. Nemojte gutati tablete željeza samo zato jer vam se čini da ste umorni - umor ne znači nužno anemiju i nedostatak željeza, a može značiti preveliku količinu nekog drugog vitamina ili minerala u organizmu kojeg ste do sada uzimali bez kontrole.

Koliko imaju efekta?
Neka novija istraživanja upućuju na to da pretjerano korištenje ima čak štetnih efekata, dok neka sugeriraju da od vitamina iz bočica nema nikakve koristi. Postoje također informacije kako naše tijelo nije u stanju prepoznati sintetičke vitamine te ih niti ne apsorbira iz organizma. Međutim ukoliko smo zaboravni i ne konzumiramo neophodne količine voća onda su nam suplementi itekako potrebni, posebno vitaminski. Stoga vam donosimo pregled nekih najvažnijih vitamina i njihova dejstva. Vitamin C je vitamin topiv u vodi koji djeluje kao snažni antioksidans. Jedna od njegovih najvažnijih funkcija je zaštita LDL kolesterola od oksidativne štete.
Vitamin C svojim dejstivima jača mnoge dijelove tijela poput mišića i krvnih žila. Vitamin C igra važnu ulogu u zacjeljivanju rana i djeluje antialergijski. Ovaj vitamin potiče formiranje žuči, pomaže u odbrani od virusa i detoksikaciji organizma. Iako vitamin C ima mali uticaj u prevenciji obične prehlade, on skraćuje vrijeme trajanja i ublažava simptome prehlade. Izvori u hrani: brokula, crvena paprika, šipak, acerola, citrusi, jagode.
Vitamin E je snažni antioksidans koji štiti ćelijske membrane. Dvije studije objavljene u New England Journal of Medicine pokazuju da muškarci i žene koji uzimaju barem 100 I.U. vitamina E dnevno tokom minimalno dvije godine, bilježe 37 – 41 postotni pad rizika pojave bolesti srca. Također, vitamin E je veoma dobar kod smanjivanja tegoba ljudi sa dijabetesom i arterosklerozom. Izvori u hrani: ulje pšeničnih klica, orasi, sjemenke, biljna ulja, žumance jajeta, lisnato zeleno povrće.
Kompleks vitamina B odnosi se na sve poznate esencijalne vitamine topive u vodi osim vitamina C. To su: tiamin (B1), riboflavin (B2), niacin (B3), pantotenska kiselina (B5), piridoksin (B6 ), biotin, folna kiselina i kobalamin (B12 ). B-kompleksu se dodaju i kolin, inozitol i paraaminobenzojeva kiselina (PABA), iako nisu esencijalni vitamini. Skupina B-vitamina neophodna je u radu nervnog sistema, održavanju normalne funkcije kože, kose, noktiju, jetre, usne šupljine, te probavnog sistema. B-kompleks je dobro uzimati kod povećanih tjelesnih i psihičkih napora, depresije, nesanice, bolesti kože, probavnih smetnji, u trudnoći, te kod aktivnog i rekreativnog bavljenja sportom.
Vitamin A (retinol) pomaže ćelijama kako bi se mogle nesmetano dijeliti - taj proces zove se diferencijacija. Ćelije koje se ne diferenciraju ispravno podložnije su prekancerogenim promjenama. Beta karoten je biljni pigment koji naš organizam prema potrebi pretvara u vitamin A. Vitamin je nužan za održavanje zdravlja kože i sluznice, prve linije odbrane tijela od mikroorganizama i toksina, a važan je i za snažan imunosni sistem. Vitamin A ključan je za dobar vid. Izvori u hrani: jetra, mlijeko i mliječni proizvodi, ulje bakalara.
Vitamin D se nalazi se u ograničenom broju namirnica poput ulja iz jetre bakalara, žumanca jaja, maslaca i riba iz hladnih sjevernih mora, kao što su losos i haringa. Vitamin D pomaže u apsorpciji i korištenju kalcija i fosfora. Potreban je djeci za normalan rast, a odraslima za svaku funkciju koja zahtijeva kalcij ili fosfor, kao što je prenošenje nervnih podražaja, pravilan ritam srca ili grušanje krvi. Dovoljna količina vitamina D je prevencija za pojavu osteoporoze, napredovanje osteoartritisa i hipertenziju. Najbolji način opskrbe organizma vitaminom D je izlaganje sunčevim zrakama u trajanju od 10 – 15 minuta, jer se tada automatski regulira količina nastalog vitamina D.

Multivitamini
Unatoč skepticima, dokazano je da vitaminski suplementi imaju višestruke koristi za organizam te ih se unosi u novije piramide prehrane kao nezaobilazne dodatke. Osnovu većine programa nadopune prehrane čine multivitamini sa mineralima koji sadrže barem 400μg folne kiseline. Multivitamini su proizvodi iz kategorije dodataka prehrani koji se najviše koriste. Najčešće sadrže 13 vitamina, uz dodatak odabranih minerala. Konzumiranje vitamina kao suplemenata se svakako preporučuje, ali naravno, uz obaveznu konsultaciju liječnika. Nije svaka vrsta vitamina za svakog pojedinca jer, kao što smo već rekli, svaki organizam je različit, počevši od građe, uzrasta, pa do fizičke potrošnje za koju su potrebne različite količine različitih dodataka. Koristite vitamine i minerale, za navedene se posavjetujte s liječnikom, naročito ako se nalazite u nekoj od specifičnih situacija poput trudnoće kada prevelika konzumacija vitamina može biti veoma štetna.