Sva mudrost pravilne (odgovarajuće) ishrane sastoji se u sljedećem: prava mjera i raznovrsnost.

Segment zaštite zdravlja koji započinje odmah po rođenju i traje čitav život je ishrana. Pravilna ishrana djeteta je važna za rast i razvoj, tjelesnu kondiciju, mentalne sposobnosti i imunološke funkcije. Djeci treba osigurati dovoljne količine neophodnih ugljikohidrata, bjelančevina, masti, vitamina, minerala, te balastnih materija (vlakana) kako bi zdravo rasla. Temelj biološke snage organizma jesu materije koje u obliku hrane unosimo u organizam i koje nakon niza hemijskih reakcija postaju sastavni dio organizma te se koriste kao izvor energije za zaštitu od štetnih uticaja i mikroorganizama iz okoline. U vezi sa ishranom postoji niz predrasuda i pogrešaka koje nekad činimo u najboljoj namjeri, a protiv toga se moramo boriti prosvjećivanjem i ispravljanjem loših navika. Ishrana mora biti primjerena starosnoj dobi, spolu, konstituciji, genetici, navikama, klimi i djetotovoj aktivnosti.

Da li je ‘dobro uhranjeno dijete’ ujedno i zdravo dijete? U našem podneblju pojam zdravog djeteta vezan je uz njegov apetit i izgled (dijelom tačno, dijelom zabluda). Apetit jeste pokazatelj zdravlja, jer bilo kakav poremećaj
općeg stanja očituje se odbijanjem hrane, dok je s druge strane izgled djeteta (tj. debelog djeteta) vezan za krivo poimanje zdravlja. „Dobro uhranjeno dijete“ je zapravo dijete hranjeno nekvalitetnim namirnicama, u kojima dominiraju brašno i koncentrirani ugljikohidrati, a nedostaju adekvatne gradivne materije – kvalitetne bjelančevine, minerali i vitamini.

Hipokrat je rekao: „Neka tvoja hrana bude tvoj lijek, a tvoj lijek neka bude tvoja hrana.“ Ova prastara izreka dala je doprinos širenju ideje o povoljnom uticaju hrane na jačanje zdravlja i otpornosti organizma te liječenju nekih bolesti i povreda. U osamnaestom vijeku postavljeni su temelji biohemije probave sa prvim naučnim saznanjima o uticaju hrane na zdravlje.

Priča o jogurtu
Posljednjih decenija posebno se proučava jogurt, namirnica poznata hiljadama godina (prvi zapisi o jogurtu datiraju 6.000 godina prije Krista). Crijevo je najveći imunološki organ u čijem se sadržaju nalaze brojne ‘pozitivno–korisne bakterije’. Ovu crijevnu mikrofloru remeti povišena tjelesna temperatura, stres, lijekovi (posebno antibiotici), nepravilna ishrana. Neke bakterije, poput onih iz sojeva Lactabacillus imaju povoljan efekt na zdravlje kada se unose hranom ili kao dodatak hrani. Najviše pozitivnih osobina se pripisuje probiotiku Lactabacillus rhamnosus GG (LGG). Rezultati brojnih istraživanja potvrđuju da redovna upotreba mliječnih proizvoda sa probioticima jača imunološki sistem, posebno u dječijoj dobi. U istraživanju grupe zdrave djece koja su tokom sedam mjeseci konzumirala mlijeko obogaćeno sa LGG, došlo je do smanjenja pojave bolesti za 16 posto, smanjenja disajnih infekcija za 17 posto i smanjenja primjene antibiotika za 19 posto.

Savjet: Dijete do pete godine treba dnevno popiti najmanje 0,5 l mlijeka, i to sa 3,5 posto masti. Da nam male pametnice budu još pametnije Metabolički gledano, mozak je veoma aktivan organ, što bi značilo da je istovremeno i poprilično ‘gladan’ organ. Određene komponente hrane imaju uticaj na moždane aktivnosti (mentalne sposobnosti), poput koncentracije, pamćenja, motornih i senzorskih vještina. Zdravlje mozga u velikoj mjeri ovisi o unosu kvalitetnih kiselina čiji je dobar izvor riba (Omega - 3 kiseline).
Naučno je dokazano da DHA – Dokozaheksaenska kiselina poboljšava mentalne sposobnosti predškolske djece. Ispitivanje je obuhvatilo 175 četverogodišnjaka koji su u toku četiri mjeseca dobijali u ishrani 400 mg DHA svaki dan te su u krvi značajno povisili nivo ove masne kiseline. Ova grupa djece je na testu vokabulara (standardni test spremnosti za školu) pokazala značajno bolje rezultate u odnosu na djecu koja nisu konzumirala hranu obogaćenu sa DHA.

Odbijanje hrane i izbirljivost
Česta je pritužba roditelja djece dobi 2-8 godina da dijete ne jede dovoljno ili jede pogrešnu hranu, odnosno, da svoj jelovnik sužava na samo nekoliko namirnica. Računa se da 1/3 predškolske djece pati od smetnji hranjenja, a da skoro sva djeca u jednom periodu odbijaju hranu ili su izrazito izbirljivi. U vrijeme obroka, dijete može sjediti sa hranom u ustima ili reagirati povraćanjem na pokušaj hranjenja nasilu. To je rezultat neprihvaćanja novih okusa, želja za privlačenjem pažnje roditelja ili želja za održavanjem nekih rituala kod hranjenja.

Pomanjkanje apetita: može dovesti do dramatičnih situacija u porodici, posebno u odnosu majka–dijete. Majčino nastojanje da dijete pojede obrok, često je uzrok sukoba. Sukobi su neminovni, dijete se želi osamostaliti, a istovremeno je ovisno o majci. Privlači ga sve što je novo, ali je i privrženo svojim navikama. Roditelje obuzima nemir, briga, pa čak i ljutnja. Često se kao slabi apetit naglašava situacija kada dijete ne pojede cijeli obrok ili izostavi obrok, ne uzevši u obzir koliko je dijete pojelo npr. za užinu pa možda stvarno nije gladno.

Selektivno jedenje: to znači da djeca jedu samo dvije do tri vrste hrane, najčešće na bazi ugljikohidrata. U ovakvim slučajevima tjelesna težina nije promijenjena i roditelji se ne brinu toliko o zdravlju djece već ih brine socijalizacija djeteta.

Sveobuhvatno odbijanje hrane: vrlo je rijetko i najčešće se javlja kao odgovor na traumatsku situaciju. Kod takve djece dolazi do gubitka na težini i ova pojava zahtijeva potpunu obradu i tretman stručnjaka. Kada se roditelji suoče sa problemima odbijanja i izbirljivosti hrane, pribjegavaju nekom od rješenja, npr. uvođenje igre ili rituala pretvarajući hranjenje u zabavu ili igru - takvo ponašanje roditelja potiče dijete da istraje u svojoj namjeri, jer time zaokuplja dodatnu pažnju roditelja.
Hranjenje nasilu: siljenje, ucjenjivanje, podmićivanje i slično što kod djeteta dovodi do još jačeg odbijanja hrane i upornosti u svojim odlukama ili pak kod djeteta razvija neke druge psihološke probleme.

Herpes na usnama
Opis
Takozvane herpes-simplex infekcije kože i sluznice. Dobroćudni neugodni mjehurići.
Simptomi
• sitni ili mali mjehurići, ispunjeni svijetlom tekućinom, na usnama ili posebno na graničnom području između kože i sluznice
• izbija iznenada, uz prilično neugodno pečenje
• mjehurići se nakupljaju u kolonije na pocrvenjeloj podlozi
• često je popraćeno naticanjem krajnika

Zašto nastaje?
Herpes-simplex virusi naseljavaju se u živcima, a nakon otprilike dva dana, pojavljuju se prvi znakovi infekcije, čiji se neugodni intenzitet simptoma pojačava do šestog dana. Tada na snagu stupaju odbrambene snage imunog sistema koje sprečavaju dalje širenje. Otprilike nakon sedmog ili osmog dana mjehurići se isušuju i na kraju potpuno nestaju. Vrlo često mala djeca obole od prve herpes-simplex infekcije, ali često bez gotovo ikakvih simptoma. Virusi se prenose kapljičnom ili mazivom infekcijom. Oko 85 posto svih odraslih osoba imaju bogato razvijena antitijela protiv virusa, međutim, ko jednom u sebi nosi virus, nikada ga se neće riješiti. Jedino što se može kontrolirati je učestalost i težina izbijanja herpesa.

Upozorenje: Herpes je zarazan, čak i kad su mjehurići već nestali. Ako imate herpes, nemojte nikoga ljubiti, a kod kuće pazite da ne miješate peškire i spužvice za pranje suđa sa onima vaših ukućana.

Tretman
Najvažnije je stimulirati tj. osnažiti imuni sistem. Pomaže
i vanjska terapija kremama koje sadrže cink. Bitno je smanjiti i količinu stresa koji vam oslabljuje imunitet. Pomažu i mirovanje i toplina. Izbjegavajte opojna sredstva, kao što su alkohol, kafa i nikotin.

Liječenje voćem i povrćem
• Vitamini i elementi u tragovima imaju značajnu ulogu u izgradnji imunog sistema. Posebno su važni svi B-vitamini kojih ima u krompirima, mahunarkama, raznom povrću te žitaricama; zatim vitamin A kojeg se može naći u mrkvi, špinatu, brokulama, blitvi, bundevama, lubenicama, papaji, marelicama te kajsijama; vitamin E kojeg ima u biljnim uljima, proizvodima od soje te kukuruzu; i selen kojeg ima u luku, gljivama, bijelom luku, šparogama te gomoljastom
povrću.
• Element cink u tragovima također je oružje i muniteta. Nedostatak cinka je vrlo raširena pojava i jedan je od glavnih uzroka oslabljenog imuniteta. Cinkom su bogate mahunarke, orasi, sjemenke i razno zrnje. Herpes i psiha: Osjećate li odbojnost prema ljudima u svojoj okolini? I to može pogodovati izbijanju infekcije. Otklonite uzrok vašeg nezadovoljstva.

Kada poći ljekaru?
Ako su infekcije učestale, pođite dermatologu. Također, ako se infekcija proširi na područje oko očiju, ako nateknu limfni čvorovi na vratu ili ako se uz herpes pojavi i bakterijska infekcija.

Povišena temperatura
Opis
Vrućica nije prava bolest nego je samo naznaka bolesti. Povišena temperatura je način na koji tijelo liječi samo sebe. Tijelo vrućicom ubija bakterije i viruse koji su najčešće jako osjetljivi na temperaturu.

Simptomi
• povišena temperatura je ona iznad normalne vrijednosti od 36 ºC; mjerena u ustima započinje kod 37 ºC, a mjerena rektalno kod 37,6 ºC
• znojenje i crvenilo u obrazima
• umor i malaksalost

Zašto nastaje?
Uzroci vrućice mogu biti veoma različiti: infekcije (npr. upale grla, kašalj, prehlada, katar ždrijela, gripozni infekti itd.), zarazne bolesti (kao što su šarlah ili ospice), trovanja i poremećaji metabolizma, povrede (rane, lomovi), upale, oštećenja organa (jetre, bubrega, gušterače itd.) i tumori. Vrućica djeluje direktno na naš nervni sistem, pa je bolesnik osjetljiviji, a sklon je i haluciniranju, posebno kod visokih temperatura. Apetit također oslabi, ali bolesnika ne treba siliti da jede – korisnije je pobrinuti se da popije dovoljne količine tekućine.

Upozorenje: Vrućicu nemojte zamijeniti sa normalnom povišenom temperaturom uslijed tople kupke, tjelesne aktivnosti (npr. sporta) ili rada na svježem zraku.

Terapija
U načelu bi trebalo pustiti da se razviju ljekovite snage vrućice. Međutim, vrućicu mogu pratiti i neugodni simptomi poput glavobolje, mučnine, drhtavice i sl. te je u tim slučajevima potrebna manje ili više intenzivna terapija. Bolesniku je potrebna toplina, mir i puno tekućine, kako bi nadoknadio gubitak vode uslijed znojenja.

Liječenje voćem i povrćem
• Bolesnici s povišenom temperaturom najčešće crpe hranjive tvari iz vlastitih pričuva, i nemaju apetit. Stoga je za njih najprimjerenija imuno-aktivna i dobro začinjena hrana: miješano povrće s paprikom, bijeli luk, luk, jako začinjene juhe od svježeg sezonskog povrća.
• Vitamin C kao ojačivač imunog sistema: voćne salate, posebno od jabuka, krušaka, bobica, narandži, kivija, avokada i ananasa, te egzotično voće poput manga ili papaje.

Kada poći ljekaru?
Ljekarska pomoć vam je potrebna kada temperatura dosegne 39 ºC i potraje duže od jednog dana te ako dosegne 40 ºC i potraje duže od četiri sata, odnosno ako se pojavi osip na koži, bol u grlu i ušima, teškoće pri disanju, jaki kašalj, proljev, povraćanje ili apatija. Ako se temperatura pojavi kod dojenčeta, obavezno odmah pozovite ljekara.

Stara, domaća ljekovita sredstva
Ako temperatura dosegne 39.5 ºC, morate reagirati i prije nego stignete ljekaru. Možete si pomoći (ili vašem bližnjem) sa oblozima na potkoljenicama: vlažan, hladan peškir omotajte čvrsto oko potkoljenica, pa oko njega zamotajte još jedan suhi (da ne smočite krevet) i držite ga 10 minuta. Ponovite postupak nakon otprilike jednog sata.

 

Mlijeko
...koje je zagorjelo, više neće imati zagoreni ukus ako ga prelijete u novi lonac, ponovo zakuhate i u njega dodate malo sode bikarbone.

Listovi salate
...dobri su za uklanjanje masnoće. Listove stavite u lonac sa jelom i odmah zatim izvadite.

Kobasice
...neće popucati ako ih prije kuhanja ili pečenja nakratko uronite u kipuću vodu.

Voda
...u kojoj se kuha tjestenina ili krompir neće pokipjeti ako u nju dodate i komadić putera.

Palačinke
...umjesto sa mlijekom pripremite sa kakaom. Tako će imati mnogo bolji ukus.

Umake
...za sva riblja jela možete obogatiti mljevenim zrnima gorušice ili običnim senfom.

KUHANJE – Krompir kuhate u malo vode, dovoljno je da samo bude pokriven. Posudu uvijek poklopite kako bi se krompiri kuhali kraće i ostali zdraviji, sa više vitamina. Odabirite jednako velike krompire kako bi se svi skuhali u približno isto vrijeme. Prije kuhanja nemojte krompire oguliti, narezati i zatim ostaviti u vodi jer pritom mnogi vrijedni sastojci prijeđu u vodu. Kada krompire gulite, gulite ih što tanje jer se brojni sastojci nalaze neposredno ispod kore.

Priprema za ČIPS – Možete ga napraviti čak i sami. Narežite krompir vrlo tanko, najbolje ribežom jer je tako svi komadi biti jednako debeli te pržite. No, imajte na umu da čips upija mnogo masnoće i da je zbog toga visokokaloričan.

Priprema za PIRE – Najbolje je skuhani krompir odmah, dok je još vruć pretvoriti u kašu. Odmah nakon toga umiješajte i druge potrebne sastojke.

Ukoliko kupujete stari krompir provjerite da li je dovoljno čvrst i da je bez klica. Kada proklija postaje čak i štetan. Bez podruma ili prikladne smočnice brzo počinje propadati stoga nemojte kupovati velike količine.

Zašto su Francuskinje tako vitke; zašto su u kineskoj naciji slučajevi kancera jako rijetki? Ishrana je kriva za sve
Kada je u pitanju prevencija oboljenja, poput gojaznosti, kancera, srčanih bolesti, uvijek po neku dobru stvar možemo naučiti od ostatka svijeta. Tradicionalna kuhinja Španije, Japana i Finske između ostalog sadrže zdrave namirnice za koje nutricionisti kažu da igraju odlučujuću ulogu u snižavanju stope smrtnosti izazvane načinom ishrane. Čak i francuska i kineska nacija mogu nas naučiti dosta dobrih stvari o ishrani. Naravno da biste primjenili slijedeće savjete ne morate postati državljani pomenutih zemalja, niti potrošite silne pare za uvoz njihovih namirnica.

Francuska – ostanite vitki bez odricanja od masnoća
Iako je tipična francuska kuhinja bogata masnoćama, Francuska bilježi najnižu stopu smtrnosti usljed srčanih oboljenja. Francuskinje, također, dvostruko rjeđe oboljevaju od kancera dojke za razliku od ostatka svijeta. Njihova tajna leži u tome što kuhanje doživljavaju kao ritual i uživaju u hrani. Dok većina svijeta na hranu gleda kao na nužnost ili je doživljava kao slatki grijeh, Francuzi obožavaju da kuhaju i njihov svaki objed je poseban ritual. Poklanjaju veliku pažnju porijeklu namirnica i načinu pripreme. Jedu dosta povrća koje kombinuju sa maslinovim uljem, puterom, začinskim biljem, zbog čega je ono mnogo ukusnije i poželjnije. Ostatak svijeta ga izbjegava jer im bareno povrće nije ukusno, te misle da je to jedini način spravljanja zdravog obroka. Nedostatak ideja i ukusa čine da ljudi bježe od povrća a samim tim i zdrave ishrane. Maslinovo ulje, jezgrasto voće, puter, daju povrću jedinstven ukus a ne oduzimaju mu vrijednost. Pri tome masnoće koje se dodaju brzo daju osjećaj sitosti, što sprečava prejedanje. Dakle, Francuzi poručuju da uživate u obrocima, ne izbjegavate masnoće i zavolite povrće.

Španija – užina za zdravo srce
Španci imaju najnižu stopu srčanih oboljenja. Prosječan životni vijek za žene je 73 godine što spada u jednu od najviših stopa na svijetu. Pa u čemu je njihova tajna?
Povrće, riba, jezgrasto voće, hrana u izvornom obliku je recept za zdrav i dug život. Riba i plodovi mora baza su ishrane Španaca, a sjemenke i jezgrasto voće omiljena grickalica ili užina. Lješnik, badem i orah dodaju se gotovo svim jelima čime je povećan unos vitamina E, magnezija i cinka. Španci predlažu da za užinu uzimate sirovo, ili pečeno jezgrasto voće ili da ga dodajete slatama i tjesteninama. Pet porcija povrća jedite svakodnevno.

Kina – čajem smanjite rizik od bolesti
Stopa smrtnosti Kineza usljed kancera i dijabetesa četiri puta je manja nego kod ostatka svijeta. Malo mesa i mnogo čaja kineski je recept za dug životni vijek. Riža i povrće su zvijezde kineske kuhinje. Većina Kineza konzumira samo 250 grama crvenog mesa mjesečno, mnogo riže i povrća, stotine litara čaja, što je jedna od najboljih prevencija kancera, srčanih oboljenja i dijabetesa. Čaj, kao napitak bogat antioksidantima, koji opet netrališu kancerogene slobodne radikale, je broj jedan saveznik zdravlja Kineza. Preporučuju nam tri šolje zelenog čaja dnevno, meso kao prilog a ne glavno jelo i mnogo, mnogo riže.

Finska – više biljnih vlakana za manje kilograma
Tipična ishrana Finica sadrži dvije trećine biljnih vlakana. Najviše koriste raž za hljeb, peciva i keks. Biljna vlakna imaju odlučujuću ulogu u smanjenju rizika od srčanog udara, kao i gojaznosti. Njihova uloga sastoji se u umanjivanju dnevno unijetih kalorija blokirajući varenje određenih vrsta masti i proteina koji se konzumiraju zajedno. Zato unosite najmanje 25 do 30 grama biljnih vlakana dnevno iz voća, povrća i integralnih žitarica i budite zdravi poput Finaca.

 

Sve što se daje dojenčetu, a nije mlijeko, smatra se dohranom. U prvoj godini života bebe rastu brže nego ikada kasnije u životu, pa u dobi oko 4 mjeseca udvostruče tjelesnu težinu, a do prvog rođendana utrostruče. To ukazuje na važnost kvalitetne ishrane u prvoj godini života, jer ona direktno utiče na zdravlje, rast i razvoj djeteta.

Dohrana počinje od 6. mjeseca starosti
Dojenje je najbolji način ishrane od rođenja do 6 mjeseci, a dalje uz dohranu tokom prve i druge godine života. Svojstvo majčinog mlijeka da podrži ne samo zdrav rast, već i kognitivni razvoj i dugotrajno zdravlje, pružili su neoboriv logički temelj novih standarda – dojenu djecu. Svjetska zdravstvena organizacija i UNICEF su 2002. godine razvili Globalnu strategiju ishrane dojenčadi i male djece koja ističe dojenje kao idealnu hranu za zdrav rast i razvoj dojenčadi i preporučuje dohranu sa 6 mjeseci starosti. U dobi od 4 do 6 mjeseci dojenče je sposobno prihvatiti drugu hranu osim mlijeka. Rana dohrana ne donosi nikakve prednosti, dapače, povećava rizik od alergija, a nakon 6 mjeseci samo mlijeko više ne može zadovoljiti potrebe djeteta. To je period u kojem kod mnoge djece nastupa nepravilna ishrana. Stoga je potrebno u dječiju ishranu uvoditi primjerene, prilagođene i zdrave dopunske namirnice, kako bi se osigurao prikladan prelaz sa dojenja na potpunu porodičnu ishranu. Redoslijed uvođenja namirnica u najvećoj mjeri ovisi o tradiciji. U zapadnim zemljama započinje se žitnim kašicama, pa se onda uvodi voće i povrće, dok je u našem podneblju uobičajeno dohranu započeti sa kašicama od voća i povrća.

Kako hraniti dojenče?
U uzrastu od 6 mjeseci dojenče dobro kontrolira držanje glave, pokušava aktivno uhvatiti predmete oko sebe, zainteresirano je za okolinu. Prilikom hranjenja, bebu treba staviti u sjedeći položaj (stolica, nosiljka) i gledati licem u lice. Atmosfera treba biti opuštena i drugi članovi porodice mogu jesti u isto vrijeme. Nova hrana se uvodi u malim količinama (nekoliko kašičica), postepeno i uvijek samo jedna vrsta, u vrijeme budućih glavnih obroka, a nakon završenog podoja. Navikavanje na novu hranu treba trajati nekoliko dana. Pojedinačno uvođenje namirnica omogućiti će da lakše utvrdite da li beba podnosi neku vrstu hrane ili ne (moguće reakcije su osip, proliv, zatvor, povraćanje). S obzirom na to da se dijete susreće prvi put sa novim okusom hrane, ne treba ga prisiljavati da jede te u slučaju odbijanja, pokušajte narednog dana, ali sa istom vrstom hrane. Kada dijete jede, to nije za njega samo uzimanje hrane, nego i vrijeme kada mu se posvećuje pažnja i kada otkriva nešto novo. Novorođenče već po rođenju ima razvijen osjet za četiri osnovna okusa: slatko, gorko, slano i kiselo. Kako dijete raste, tek kasnije ono uči promatrati i osjećati svijet oko sebe. Hrana mu se može svidjeti ne samo zbog okusa, već i izgleda, pa i o tome treba voditi računa, posebno kada je dojenče starije od 9 - 10 mjeseci. Prilikom hranjenja, prilagodite se brzini svoje bebe, pokažite puno strpljenja za bebino navikavanje na novi okus i novi osjećaj u ustima. Strpljivo sačekajte da samo otvori usta, ne odvraćajte djetetu pažnju od hrane kroz igru da bi se navelo da pojede što više. Nemojte često nuditi hranu koju ono naročito voli, jer postoji mogućnost da mu dosadi. Vodite računa o znacima da je dijete sito: ako ispljune više hrane nego sadržava zadnja kašičica, zatvara usta ili okreće glavu, tada završite obrok.

Opis
Bolovi u području glave: čelo, sljepoočnice, zatiljak itd.
Simptomi
• tupi, probadajući, udarajući ili trgajući bolovi s jedne ili obje strane glave
• često bolovi prodiru u druge dijelove tijela, prije svega u vrat i ramena
• popratni simptomi: osjetljivost na svjetlo, mučnina, povraćanje
• bolovi se često javljaju kao iznenadni napadi

Zašto nastaje?
Tupi bolni pritisak u glavi, sa osjećajem kuckanja često je posljedica nedovoljne prokrvljenosti moždanih žila. Glavobolje znaju nastupiti i za vrijeme ili nakon infekcija. Kod žena su češće za vrijeme menstruacije. Također, mogu nastati zbog osjetljivosti na vremenske promjene, stresa, preopterećenosti, gladi, velikog umora, nedostatka zraka, mamurluka te zbog psihičkih problema.

Savjet: probadajuća glavobolja može se privremeno ublažiti akupresurom na određenim neuralgičnim tačkama na licu, kao što je pritisak prstima sa obje strane korijena nosa, kod uglova očiju.

Tretman
Kao prvu pomoć najbolje je uzeti sredstva protiv bolova, poput acetilsalicilne kiseline.

Liječenje voćem i povrćem
• Uobičajena sredstva protiv glavobolje sprečavaju sintezu prostaglandina i zaustavljaju stvaranje određenih medijatora ili hormona tkiva, koji su odgovorni za osjećaj boli. Ove uzročnike bolova ublažavaju i biljne, višestruko nezasićene masne kiseline, a može ih se naći u proizvodima od soje, maslinama, avokadu te svim biljnim uljima.
• Vitamin C, pogotovo u svježem voću, najvažniji je prirodni antihistaminik. On blokira izlučivanje bjelančevina iz tzv. mastocita u stjenkama žila, koje uzrokoju nastanak upala.

Šta ako glavobolja uporno ne prolazi?
S obzirom na to da uzroci glavobolje mogu biti razni – npr. primarne glavobolje koje nastaju same od sebe, kao recimo ona zbog napetosti, ili pak ozbiljnije glavobolje usljed povreda,  tumora na mozgu, oboljenja gornjih dišnih puteva ili uha itd. – pa ako ne prolaze, obratite se ljekaru. Prije odlaska ljekaru, dobro bi bilo voditi bilješke i upisati kada i na koji način se pojavila bol, kada doseže svoj vrhunac, koliko dugo traje i na koji način prestaje.

Upozorenje: uzroci glavobolje mogu biti i poremećeni ritam spavanja, stalna izloženost glasnoj muzici, buci, sukobima, duševnoj boli ili problemima!

Migrena
Opis: Određena vrsta glavobolje, najčešće sa jedne strane glave.

Simptomi
• probadajući bolovi koji se vraćaju, najčešće u
području očiju ili čela
• popratni simptomi: poremećaji vida prije napa da migrene, nadražljivost, bljedilo, slabost, vrtoglavica, napadi znojenja
• često se javlja kod žena za vrijeme menstru acije, a može trajati od nekoliko sati do nekoliko dana
• migrena najčešće nastupa iznenada, a mogu
oj prethoditi neuobičajeni podražaji vida, sluha i osjeta
• migrenske napade često prate teškoće govora, slaba koordinacija pokreta i preosjetljivost na svjetlo, ali srećom sve popratne pojave nestaju sa prestankom napada migrene.

Zašto nastaju?
Migrena je često nasljedno uvjetovana, a nastaje zbog sužavanja krvnih sudova. Najjednostavnije rečeno, migrena je poremećaj djelovanja krvotoka: krvne žile se zgrče ili rašire, što dovodi do različitih pritisaka u lobanji. Napadi migrene češći su u konfliktnim i stresnim situacijama, a mogu se pojaviti i kod iznenadnog prestanka stresa, recimo vikendom, te kod prevelikog konzumiranja alkohola i nikotina. Jednako pogađa i muškarce i žene.

Terapija
Ako migreni prethode razdražljivost, umor, titranje očiju ili drugi poznati simptomi, ponekad pomaže ako legnete u zamračenu prostoriju. Pomaže i ako popijete malo tekućine, npr. soka, čaja ili kafe sa limunom.
Ako je napad migrene već počeo, onda je važno da mirujete u zamračenom prostoru sa dosta čistog zraka. Namirnice koje sadrže supstance koje pak mogu prouzrokovati migrenu su između ostalih čokolada, sir, citrusno voće, alkohol, kobasice, hamburgeri i ostali mesni proizvodi, pa ih tada izbjegavajte.

Liječenje voćem i povrćem
• Voće i povrće bogato kalijem i s malo soli, poput zelja, brokule, celera, krompira, šparoga, mahunarki, banana ili avokada, opušta krvne sudove i na taj način oslobađa od pritiska koji nastaje zbog njihovog sužavanja.
• Vitamin C, posebno u svježem i što kiselijem
voću, prirodno je sredstvo protiv bolova.

Šta još možete učiniti?
Možete izbjegavati stres, ljutnju, pretjerani rad, velika društva, alkohol i cigarete. Uticaj vremenskih prilika možete ublažiti ako se zaštitite od jakog svjetla, čak i kada je oblačno, a najbolje su sunčane naočale sa zelenim staklima! Ako uočite da na određene vremenske prilike imate češće napade migrene, tada nastojte ne izlaziti na otvoreno. Također, oscilacije elektriciteta zraka, koje su posebno izražene za vjetrovitih dana, mogu izazvati migrenu, pa se u takvim slučajevima držite zaklona poput mansardnih prostora ispod limenih krovova ili u zgradama od armiranog betona, jer one djeluju poput izolacijskih kaveza.

Prema nekim procjenama, studenti koji žive odvojeno od porodice u prosjeku sedmično potroše 50 – 60 KM na hranu (sličan je omjer i u drugim standardima života/valutama: 50 – 60 eura ili 20 – 30 engleskih funti). Možda u prvi mah ovo i ne zvuči loše, ali zapravo kad podijelite na 7 dana, to je dnevno 8,60 KM u najboljem slučaju – što nije mnogo! Da ne govorimo da većina tog novca odlazi na fast food, grickalice i ostale nezdrave namirnice. Nije onda ni čudo da se za vrijeme studija mnogi studenti, iako ne jedu
mnogo, zapravo udebljaju od ove masne, kalorične hrane, a opet su vječito gladni i prilično mrzovoljni. Ovo posebno dolazi do izražaja za hladnih, zimskih mjeseci, kada su studenti najskloniji letargiji i kada ih često obaraju ne profesori, nego zimski virusi, posebno gripa. Zbog nedostatka vitamina u ishrani, imuni sistem studenata često je na udaru. Međutim, uz par jednostavnih koraka ovi se problemi mogu uspješno zaobići.

Korak 1: hrabro i sa samopouzdanjem baciti se na kuhanje!
Kao prvo, studenti ne bi trebali gledati na kuhanje kao na bauk – ako su dovoljno sposobni pripremati i polagati ispite, rješavati zamršena administrativna pitanja i popunjavati silne komplicirane formulare, sigurno su dovoljno sposobni i spravljati barem neka jednostavna jela, bez straha od havarije u kuhinji! Kuhanje prema instrukcijama na receptu zaista nije ništa strašno. Na kraju krajeva, sjetite se samo da su momci i djevojke koji znaju kuhati uvijek na cijeni, čak i prilično seksi, stoga – kuhače u ruke!

Korak 2: uvesti pravilo – 5 svježih voćki / povrća dnevno!
Na prvi pogled, ovo zvuči zahtjevno, međutim, ako u svako jelo dodate po jednu voćku ili komad povrća, eto vam ispunjene zdrave kvote bez po’ muke! Evo primjera zdravog, a jednostavnog dnevnog jelovnika:
- čaša soka od cijeđene narandže ili grejpa za doručak
- salata za ručak
- za užinu možete gricnuti jabuku, bananu ili neko drugo voće
- te brzo spremna porcija zamrznutog povrća uz večeru, poput graška, mini mrkve i slično (a zamrznuto povrće nije ništa manje korisno od svježeg) Ovakav, zdraviji jelovnik,višestruko će vam koristiti: linija će vam biti bolja, unos vitamina i ostalih hranjivih, korisnih tvari koje organizam crpi jedino iz voća i povrća, zaštitit će vaš imuni sistem, povećat će vam se nivo energije i koncentracije, zdravije ćete spavati, pa ćete i izgledati ljepše, i biti zdraviji, a i bolje ćete učiti!

Korak 3: pametna kupovina namirnica!
Vrlo važan dio kvalitetne ishrane je pametna kupovina namirnica. Supermarketi su najjednostavnija rješenja za namirnice poput konzervi tune, tjestenine i riže, ali za ostale namirnice bolje ćete proći ako pođete na pijacu ili u mesnicu i ribarnicu. Dobra je ideja i sprijateljiti se sa malim, lokalnim proizvođačima ili dobavljačima koji će za vas čuvati dobre komade po povoljnoj cijeni. Ako voće i povrće kupujete u supermarketima, jeftinije je da ga sami proberete i pakirate nego da kupujete već gotove paketiće koji često znaju biti preveliki, pa ćete ih platiti previše, a može se desiti da vam pola propadne jer sami nećete stići sve pojesti na vrijeme. Slična je stvar i sa sirom: skuplje će vas doći zapakirani narendani sir nego ako kupite komad koji ćete sami rendati!

Korak 4: udruživanje budžeta za hranu sa drugim studentima!
Uvijek je povoljnije kupovati za dvoje ili više ljudi nego za jedno! Čak i ako udružite samo po dio budžeta sa drugim studentima, opet ćete moći kupiti bolju, kvalitetniju i raznovrsniju hranu, nego kada sve plaćate sami. Na primjer, ako vas petero uloži po 10 KM, možete napraviti vrhunsku večeru sa mnoštvom različitih namirnica za ukupno 50 KM, dok bi vas takvo jelo u restoranu pojedinačno koštalo 20 – 30 KM! Možete se udružiti i u smislu da svaki dan kuha druga osoba za grupu, tako da se malo rasteretite i od te obaveze. Ili, ako jedno kuha, a drugo pere i posprema, opet će vam biti lakše. Osim toga, možete kuhati i zajedno, što zna biti zabavno iskustvo kojim ćete produbiti prijateljstva sa kolegama.

Nekoliko ideja za jednostavna, jeftina a fina jela za studente:
Osnovni sos od paradajza i bosiljka – uvijek zdrava, ukusna i jednostavna kombinacija. Na malo maslinovog ulja propržite crveni luk, dodate paradajz iz konzerve (pelati), narezani bijeli luk i bosiljak, te so i biber. Dodajte i malu kašičicu šećera da „ubije“ kiselost paradajza. Ako nemate svježeg bosiljka, poslužit će i pola
kašičice sušenog.
Špagete carbonara – na puteru kratko ukuhajte vrhnje za kuhanje, dodajte šunku (ili slaninu ko voli) i narendani parmezan. Ako volite gušći, jači sos, možete dodati i jedno jaje, a može i pavlaka umjesto vrhnja. Prelijte po špagetama koje ste kuhali 8 – 10 minuta.
Prženo povrće – ako ste kupili poneki komad povrća i ne znate šta ćete s njim, pogotovo ako od svega imate samo po komad ili dva, iskoristite ga za obrok od miješanog, prženog povrća. Na malo maslinovog ulja prvo propržite sitno nasjeckani crveni luk, pa onda dodajite jedno po jedno narezano povrće. Krenite od tvrđeg povrća koje se duže kuha (npr. mrkva), pa prema mekšim (npr. buranija ili paprika) i na kraju stavite one koji se najprije skuhaju (npr. tikvice). Dodajte i malo vode ako želite da se povrće fino ukuha i smekša, posolite i pobiberite, a možete pred kraj dodati i malo vrhnja za kuhanje – i eto vam izvrsnog ručka „na kašiku“, punog vitamina!
Pileći bataci – ako imate pećnicu, onda možete napraviti fini, nedjeljni ručak od pilećih bataka koji ne koštaju mnogo. Kupite tacnu (porciju) svježih bataka, stavite meso u posudu za pečenje sa malo ulja i bijelog luka, povremeno
ga okrenite (cca svakih 20 – 25 minuta), a negdje napola pečenja možete dodati i poneku kobasicu. Prema želji dodajte i krompire i eto vam pravog slasnog, domaćeg ručka bez puno truda!
Jeftino voće – istina, nije uvijek top kvaliteta, ali možete mu znatno unaprijediti okus uz par malih trikova: ako mu dodate malo šećera ili ga nakratko skuhate, bit će super okusa! Na primjer, šljive znaju biti tvrde i nezrele, pa im izvadite košticu, isijecite ih na komade, propržite ih na malo putera, pospite šećerom i sa malo cimeta u prahu, pa ih nakon minute skinite sa vatre – iznenadit ćete se kako su dobre! Možete ih poslužiti na tostu uz obični jogurt, pa ćete tako dobiti još jedan jednostavan, a ukusan i zdrav obrok!

 

O čokoladi se od davnina ispredaju mirisne, slatke priče o moći i ljubavi. Na dvorovima Asteka i Maja mahuna kakaovca imala je vrijednost novca, a ljubavni napitak dobiven od kakaoa obvezno se posluživao navečer kako bi se poboljšale "noćne aktivnosti".

I danas, erotske figurice od čokolade trebaju pomoći da se pokaže ljubav ili omogući zainteresiranima da se lakše zbliže. Zbog toga je čokolada najčešći poklon za Valentinovo, dan kada se darivaju voljeni. Evo nekih ideja koje možete iskoristiti, kako biste obradovale nekoga bez obzira da li se radi o rođendanu, godišnjici ili jednostavno bez posebnog povoda želite nekome prirediti slatko malo iznenađenje

Knjižica sa čokoladnim receptima
Budite kreativni i potražite na netu najukusnije recepte za pravljenje čokoladnih poslastica,. Isprintajte ih, uvežite i poklonite dragoj osobi. Pun pogodak će biti ukoliko uz to poklonite najbolju slasticu koju ste pripremili prema receptu iz knjižice.

Čokoladna košarica
I ovdje je potrebno samo malo kreativnosti i volje. Kupite pletenu košaricu, napunite je omiljenim čokoladnim slasticama drage osobe, zapakirajte u celofan i poklonite uz neku lijepu posvetu.

Čoko šoljica
Svakom čokoljupcu treba i šalica za vruću čokoladu i kakao. Neka bude malo većih dimenzija od standardne, a možete je i sami oslikati sa željenim natpisom, slikicom. Uz nju svakako poklonite pokoju vrećicu vruće čokolade u prahu ili kakao napitka.

Staklena teglica
Osim što čokoladne bombone u staklenoj teglici super izgledaju, ona će uvijek biti pri ruci. Možete je izraditi i sami od velike staklenke za krastavce koju ćete prema želji ukrasiti i napuniti raznoraznim čokoladnim bombonima iz čokoladnih butika.

 

Nutricionizam ili, kako ga još nazivaju, nauka o prehrani, je primijenjena prirodna nauka o hranjenju tijela, koja proučava odnos između čovjeka i hrane, te implikacije koje proizlaze iz tog odnosa. Temelji se na osnovnim principima hemije i biohemije, biologije i mikrobiologije, fiziologije i anatomije te genetike. U praksi obuhvata i principe nauka poput poljoprivrede, prehrambene tehnologije, biotehnologije, antropologije, medicine, sociologije, psihologije i ekonomije. Istraživanja s područja nutricionizma pomažu u shvatanju mnogih procesa vezanih uz prehranu i pojavu bolesti i poremećaja, ali i u shvatanju uloge prehrane u moduliranju genetskog potencijala pojedinca.

Popularna nauka modernog doba
Kao službeni začetak nauke o prehrani uzima se 1780. godina, kada je francuski hemičar Lavoisier otkrio da se hrana i kisik spajaju u tijelu te proizvode energiju. Nakon toga slijedi razdoblje u kojem su liječnici, naučnici i drugi istraživači radili na bolestima vezanim s prehrambenim deficitom - skorbut, beriberi, rahitis i pelagra. U novom mileniju, nutricionizam dobiva i pod-discipline kao nutrigenomiju koja proučava uticaj sastojaka hrane na izričaj gena. Popularizaciju nutricionizam doživljava tek kada savremeni stil života, onaj kojeg danas često nazivamo zapadnjački, tj. američki, ostavlja vidljive zdravstvene i estetske posljedice. Pretilost, različiti oblici karcinoma, bolesti srca i krvnih žila te dijabetes, stanja su za koja je jedan od glavnih faktora rizika upravo loša prehrana. S pravom se javila potreba da se javnost informira o uticaju hrane na zdravlje, koji sa jedne strane može biti blagotvoran, no sa druge strane može biti i štetan.

Nutricionisti „na divljaka“, samozvani gurui za
hranu itd.
U Americi, koja je vjerovatno po prvi put u nečemu priznala svoju slabost i dobila obilježje „lošeg primjera ostalima“, pokrenute su javne medijske kampanje u kojima sudjeluju brojni naučnici, ljekari i nutricionisti. Kreirane su piramide pravilne prehrane, date smjernice za izradu jelovnika, pokrenuta brojna istraživanja. Stvorio se idealan prostor za zaradu.

Samozvani nutricionisti
i dijetetičari imali su, svaki svoju, jedinstvenu, zagarantirano uspješnu i vrlo skupu metodu skidanja suvišnih kilograma. Prehrambene industrije tražile su ono zdravo u svom proizvodu i počele to naglašavati na svakom koraku. A već su od farmaceutske industrije mogli naučiti da zdravlje donosi zaradu. Hvaljena mediteranska prehrana, s razlogom U međuvremenu, u Evropi se u velikoj mjeri pokušava spriječiti usvajanje zapadnog stila života, koji čini se ulazi na velika vrata, kao i brojka od 30 posto pretile populacije (što je slučaj u Americi). Ukazuje se na vrijednosti autohtone prehrane, s posebnim naglaskom na mediteransku kojoj su brojne studije dokazale blagotvorno djelovanje na zdravlje. Nizak unos kalorija, mnogo voća i povrća te žitarica, riba kao sastavni dio jelovnika, maslinovo ulje kao glavni izvor masnoća te nizak unos mesa i punomasnog mlijeka uz čašu vina dnevno, dokazano, praksom i studijama, osigurava duži i zdraviji život.
„Nutricionizam je nauka o prehrani koja ima javnozdravstveni značaj jer upućuje široku populaciju na uravnoteženu prehranu kao osnovu prevencije bolesti. Moderan način života negativno utiče na prehranu te su danas sve više prisutna bolesna stanja (šećerna bolest tipa II, bolesti srca i krvnih žila, zatvor stolice itd.) dijelom uzrokovana i lošim prehrambenim navikama. Loše prehrambene navike mijenjaju se postepeno. Tako npr. kada se iz šetnje gladni vratimo kući, umjesto da posegnemo za čipsom, uzmimo kao užinu svježe voće koje će biti dovoljno za utaživanje gladi do ručka ili večere. Također se nerijetko događa da nemamo volje pripremiti jelo, ali ako sami pripremamo jelo, gubici nutrijenata su manji, a i dodajemo manje soli nego što je to slučaj sa industrijski pripremljenim gotovim i
polugotovim jelima. Ovim između ostalog pomažemo sprečavanje pojave visokog krvnog pritiska za što će nam srce biti posebno zahvalno.

Kako procijeniti nutricionistu?
• Za početak, bitno je pronaći kvalificiranu osobu (završen fakultet i specijalizacija), a poželjno je i da vam ga neko preporuči. Zatim trebate odrediti, što je preciznije moguće, koji cilj vi sami želite postići. Kvalificirani nutricionista može ne samo da vam pomogne da smršate, već vas može posavjetovati i o adekvatnom režimu života ako ste dijabetičar ili imate povišen nivo kolesterola u krvi. Dobra je ideja da unaprijed zapišete na papir sve što želite da ga pitate.
• U toku samog razgovora s nutricionistom pažljivo slušajte šta vam predlaže. Ako vam kaže da ćete za sedam dana smršati sedam kg, to je nerealno i treba vam biti signal za uzbunu. Signali za uzbunu su i ako zahtijeva od vas da kupite njegove proizvode ili ako vam zabranjuje da jedete kompletnu vrstu namirnica. Potrebno je da i vi budete realni u pogledu svojih mogućnosti - ako vam nutricionista predlaže dijetu koja podrazumijeva dosta vremena i truda oko pripreme obroka, a vi to vrijeme (ili strpljenje) nemate na raspolaganju, pitajte za neku alternativu.

Mali rječnik nutricionizma:
Nutricionizam ili nauka o prehrani je multidisciplinarna nauka koja proučava prehranu i način uticaja prehrane na zdravlje čovjeka.
Nutricionista je specijalista za prehranu koji pomaže ljudima da razumiju i primijene spoznaje nauke o prehrani radi održavanja i poboljšavanja vlastitog zdravlja. Nutricionista ima opće razumijevanje strukture i funkcija ljudskog tijela kao i široko znanje o prehrani.
Nutrijenti ili hranjive tvari iz hrane su ugljikohidrati, masti i proteini. Nutrijenti koji ne opskrbljuju tijelo energijom su voda, vitamini, minerali, fitohemikalije.
Dijetetika je struka koja principe dijetne ishrane primjenjuje na izbor jela i prehranu pojedinaca.
Dijeta je propisani način života, način prehrane propisan od strane liječnika ili drugog stručnjaka za prehranu, potpuno ili djelimično uzdržavanje od jela ili određenih namirnica zbog bolesti, također i kombinacija prehrambenih proizvoda koje jede neka osoba.
U svakodnevnom životu riječ dijeta poistovjećuje se sa mršavljenjem i redukcijskom prehranom. Dijetna prehrana obično predstavlja prilagođavanje ishrane nekoj bolesti tako da uz podmirenje kalorijskih i nutritivnih potreba pomogne u liječenju.
Dijetna prehrana ima posebna obilježja koja se odnose na sastav, količinu, konsistenciju i probavljivost. Riječ dijeta, potječe od grč. diaita što znači život, življenje, način života, hrana, prebivalište i stan; dok glagol diaitein znači držati na životu, liječiti, hraniti se i biti hranjen.

Omega-3 masne kiseline utiču na naše zdravlje na mnogo načina. Mnoga istraživanja pokazuju da omega-3 masne kiseline EPA (eikozapentaenoična kiselina) i DHA (dokozaheksaenoična kiselina) mogu poboljšati zdravlje srca i sniziti nivo triglicerida,
te da imaju povoljne učinke i kod nekih drugih stanja kao što su reumatoidni artritis, depresija i mnoga druga.

Šta su omega 3 masne kiseline?
Omega-3 masne kiseline su esencijalne masne kiseline. One su prijeko potrebne za normalno funkcioniranje tijela. S obzirom da se esencijalne masne kiseline ne mogu stvoriti u organizmu, potrebno ih je unositi prehranom.
• Omega-3 masne kiseline višestruko povoljno utiču na zdravlje - imaju protuupalno djelovanje, a suplementi koji sadrže EPA i DHA imaju i antikoagulacijsko djelovanje te pomažu funkcije ćelija.
• Poznato je nekoliko omega-3 masnih kiselina. Dvije od njih su najznačajnije – EPA i DHA, a primarno se nalaze u određenim vrstama ribe. Biljke poput lana sadrže ALA (alfa-linolensku kiselinu), omega -3 masnu kiselinu koja je prekursor DHA i EPA i samo se parcijalno može pretvoriti u DHA i EPA u ljudskom organizmu. Iz algi se može dobiti samo DHA.
• Kvalitetna ishrana je najbolji izvor omega-3 masnih kiselina. Ribe bogate DHA i EPA su inćuni, haringe, skuše, losos (divlji losos sadrži više omega-3 nego uzgojeni), sardine, jesetre, pastrmke i tuna. Neki stručnjaci preporučuju konzumiranje ovih riba čak i do 2-3 puta sedmično.
• Dobri prehrambeni izvori ALA, koja se u određenoj mjeri pretvara u omega-3 masne kiseline u tijelu, su orašasti plodovi, laneno, repičino, maslinovo i sojino ulje. Također, treba i upozoriti da se ulja i orašasti plodovi konzumiraju u umjerenim količinama zbog njihove visoke kalorijske vrijednosti. Evo i nekoliko praktičnih prijedloga za uvođenje omega-3 masnih kiselina u ishranu:
Ljudi bez zabilježenih srčanih bolesti trebaju jesti različitu (najbolje masnu) ribu najmanje 2 puta sedmično. Također, u ishranu trebaju uključiti ulja i hranu bogatu LNA kao što su lanene sjemenke, biljno ulje, sojino ulje te orasi.
Ljudi sa zabilježenim bolestima srca trebaju konzumirati oko 1 g kiselina EPA i DHA dnevno, najbolje iz masnih riba.
U dogovoru s ljekarom može se razmotriti i mogućnost uzimanja tih kiselina u obliku kapsula.
Ljudi koji bi trebali smanjiti trigliceride trebaju uzimati 2 do 4 grama kiselina EPA i DHA dnevno u obliku kapsula, pod ljekarskim nadzorom.

Upozorenje: Ukoliko uzimate više od 3 grama omega-3 masnih kiselina iz kapsula dnevno, trebate znati da zbog toga morate biti pod ljekarskim nadzorom. The American Heart Association upozorava da povećani unos ovih kiselina može dovesti do krvarenja kod nekih osoba. Način na koji omega-3 masne kiseline smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti još nije poznat i još uvijek ga proučavaju. Istraživanje pokazuje da ljudi koji boluju od ovih bolesti mogu imati koristi od konzumiranja omega-3 masnih kiselina iz biljaka i morskog podzemlja. Nedostatak pak omega-3 masnih kiselina u ishrani može izazvati probleme s pamćenjem, ekceme kože, razna upalna stanja, alergije i dr.

Riblje ulje protiv raka prostate
Riblje ulje se dobiva presovanjem ili zagrijavanjem iz jetre bakalara, oslića i kolje. Sastoji se od lako probavljivih ulja a sadrži jod, fosfor te vitamine A, E i D. Koristi se kao sredstvo za jačanje kod dječjih bolesti i neuhranjenosti, ali i kao prevencija rahitisa. Prema istraživanjima američkih naučnika, riblje ulje bogato omega-3 masnim kiselinama odlično je preventivno sredstvo protiv raka prostate. Riblje ulje iz masne ribe kao što je haringa, losos ili skuša sadrži visoko vrijedne sastojke koji smanjuju rizik od raka prostate za nevjerovatnih 60 posto. Rezultati istraživanja su pokazali kako su muškarci koji su dva ili tri puta mjesečno jeli punomasnu ribu imali 36 posto manji rizik od obolijevanja od opasne bolesti, dok je kod onih koji su istu ribu jeli svake sedmice taj postotak iznosio 57 posto. Isto tako, muškarci koji su u prehrani imali zastupljene morske plodove pokazali su visoku otpornost na rak prostate budući da su i morski plodovi izuzetno bogati omega-3 kiselinama. “Omega-3 masne kiseline imaju razarajući učinak na COX-2 gene koji izazivaju upale prostate i glavni su pokretači raka prostate. Jedan obrok lososa ili neke druge masne ribe sedmično može napola smanjiti utjecaj opasnog gena na prostatu“, izjavio je profesor John Witte, vodeći autor istraživanja. Istraživanje je objavljeno u medicinskom časopisu Cancer Research. Riblje ulje također koristi srcu, mozgu, koži i raspoloženju, a može pomoći i u sagorijevanju tjelesne masnoće, posebno ako uz to i vježbate. Pored toga, riblje ulje pospješuje dotok krvi u mišiće, što pomaže ljudima sa slabijom cirkulacijom da imaju više koristi od tjelovježbe. Evropski istraživači otkrili su da redovita konzumacija ribljeg ulja može spriječiti gubitak vida povezan sa starenjem.

Savjet: Zdravstveni stručnjaci iz Velike Britanije
preporučuju dvije porcije ribljeg ulja sedmično, jer omega 3 masne kiseline koje se nalaze u ribama pomažu u sprečavanju srčanih bolesti i važne su za zdravlje trudnica i dojilja.