Nova studija pruža još jedan konkretan razlog zašto bi trebalo prestati piti gazirana pića.

Istraživanje na miševima je otkrilo kako visok nivo fosfata u organizmu ubrzava proces starenja. Također može povećati učestalost i jačinu zdravstvenih komplikacija koje se dovode u vezu s godinama kao što je hronična bolest bubrega te kalcifikacija krvnih žila i bolesti srca. Naučnici su ustanovili kako visoki unos fosfata također može uzrokovati nastanak teške mišićne i kožne atrofije.

Visoki unos gaziranih pića i procesirane hrane značajno povećava ukupni unos fosfata, a održavanje ravnoteže unosa fosfata je važno za zdravlje i dugovječnost, tvrde autori.

Ako imate dijete, onda sigurno znate sa kakvim se problemima roditelji susreću prilikom sastavljanja jelovnika svojim mališanima. Naravno da ste imali priliku prisustvovati kategoričnom odbijanju pojedinih namirnica u jelovniku vašeg djeteta, ali ključ u pravilnoj ishrani svakog djeteta se krije u prehrambenim navikama cijele porodice. Jer ako dijete primjeti da mama ne jede voće zato što deblja, a tata povrće smatra običnom travom, teško da će mališan usvojiti navike konzumiranja tih namirnica koje život i zdravlje znače. Ukoliko se ne hranite zdravo i imate loše prehrambene navike, npr. redovno tamanite čips ispred tv-a ili vam idealan ručak predstavlja hrana puna kalorija, ne možete očekivati od djeteta da odjednom krene drugačijim putem, različitim od vašeg i orijentira se na zdravu prehranu.
Dakle, kad krenete uvoditi nove namirnice u prehranu vaše bebe, započinjete sa žitaricama, kašicama od voća i povrća. Jer od malih nogu se počinju usvajati navike koje će dijete zadržati čitav život. Najčešća greška koju tada uradi većina roditelja je što dodaje razne začine, najčešće šećer i so, zato jer dijete odbija kašice. Zaboravite da šećer postoji. Dijete će možda odbiti neku namirnicu, ali tajna je u upornosti.
Svojim klincima pokušajte hranu učiniti zanimljivijom, načinom serviranja i pripreme (u raznim šarenim kombinacijama), izbacite suvišne slatkiše između obroka i nadomjestite ih voćem koje djeca vole (lubenice, jagode, breskve) ili povrćem poput mrkve ili celera koji su odlične grickalice. Gazirane i negazirane sokove pune šećera i štetnih hemijskih tvari koje uopće nisu potrebne dječijem organizmu, koje mu samo štete i kvare apetit, ni ne donosite kući.

6 SAVJETA ZA RODITELJE:

1. Uključite mališane u nabavku hrane – Dopustite im da i oni učestvuju u odluci šta će se jesti kod kuće
2. Dijete ne mora pojesti sve do posljednjeg zalogaja – Vjerujte im kad kažu da su siti, jer će tako izbjeći prejedanje i potencijalnu pretilost 
3. Učite ih od malih nogu pravilnoj prehrani – Djeci nudite raznovrsnu hranu, pripremljenu na različite načine 
4. Poigrajte se s jelovnikom – Odredite termin za isprobavanje novih jela, uvjerit ćete se da će djeca uživati u eksperimentiranju 
5. Hrana nije ljubav – Pronađite drugi način za nagrađivanje vaših mališana od nagrade omiljenim desertom. Pružite im zagrljaje, lijepe riječi ili ljubav. 
6. Djeca rade ono što vide – Budite dobar primjer. I sami se počnite hraniti zdravo, jedite raznovrsne namirnice i nemojte preskakati obroke. Tako će vaš mališan najbolje usvojiti pravilne prehrambene navike.

Kako da dijete jede ono što mu ponudite?
Dječija ishrana je jako bitna. Mališani koji jedu potrebne količine zdrave hrane i dovoljno su aktivni imaju osnov za zdrav život i manji rizik za dugoročne zdravstvene probleme. Znamo da je djetinjstvo ključno razdoblje za rast i razvoj. Hrana za naše najmlađe mora osiguravati potrebne količine bjelančevina, minerala i vitamina, koji im omogućavaju izvore energije. Zdravstveni problemi, problemi s ishranom, kao i pretilost, počinju već u djetinjstvu. Apetit kod djece je često vrlo različit, ali to nije razlog za brigu. Djeci treba dosta kako bi bili siti i osigurali optimalan rast, pa se vode prema tome. Apetit se može značajno povećati u trenucima rasta i tada je važno davati zdrave grickalice. Ako mislite da Vaše dijete ne jede dovoljno, obavezno posjetite pedijatra koji će procijeniti je li stepen rasta vašeg djeteta zadovoljavajući.

Zdrave grickalice za djecu
Voće je osnova mnogih grickalica – frape od svježeg voća, voćna salata, kompoti itd.
-Voćni jogurt ili čaša mlijeka – osigurava kalcij i bjelančevine
-Žitarice sa mlijekom – potražite one bogate kalcijem i željezom
-Hljeb, pecivo sa svježim sirom
-Dnevna fizička aktivnost je važna za kondiciju, jake kosti, samopouzdanje, zabavu i održavanje zdrave tjelesne težine.
-Za jake kosti ohrabrujte trčanje i igre sa loptom, a vrijeme koje dijete provodi ispred TV-a ili kompjutera smanjite i ograničite. -Uključite djecu u pripremu međuobroka/grickalica
-U ishranu uključite hranu bogatu željezom i kalcijem
-Međuobroci su važni za aktivnu djecu. Dobar način dodavanja kalcija u dječju ishranu su voćni frapei i jogurti.
-Uvijek dajte dovoljno vode, a ograničite sokove i zaslađena pića.

Pojava upale je uobičajeni način obrane organizma od infekcije ili povrede, no njeno hronično odnosno učestalo ponavljanje povećava rizik od mnogih bolesti.

Nova studija na miševima pokazala je kako prehrana obogaćena višnjama u obliku praha, koji čini 1% ukupnog dnevnog unosa hrane, smanjuje faktore rizika za bolesti srca uključujući povišeni holesterol, tjelesnu masu, masno tkivo i markere kojima se procjenjuje stepen upale u organizmu. Tokom 90 dana miševi su hranjeni tzv. zapadnjačkom dijetom odnosno prehranom tipičnom za američku populaciju, a koju karakterizira visok unos masti i umjeren unos ugljikohidrata.

Višnje su dostupne cijele godine u smrznutom te sušenom obliku i kao sok. Jednostavnim obogaćivanjem naše prehrane višnjama činimo uslugu svome zdravlju, tvrde autori. Naučnici su dodali kako su rezultati ove studije ohrabrujući i kako će sigurno potaknuti dodatna klinička istraživanja.

Da je vježbanje važno za zdravlje znaju svi, no za vrijeme vrućih dana ono može biti prilično otežano. Povišena vanjska temperatura utječe i na temperaturu našeg organizma. Pri višim temperaturama, tijelo se teže uspijeva ohladiti. Sportaši se često bore s ovim problemom, a prije takmičenja koriste razne metode hlađenja poput hladnih tuševa i ohlađenih prsluka, no naučnicisu došli do jeftinijeg i praktičnijeg rješenja.

Grupa naučnika sa Novog Zelanda objavila je studiju koja pokazuje kako zamrznuti voćni deserti mogu povećati izdržljivost kod tjelesne aktivnosti za 10 min. Oni su upoređivali izdržljivost kod unosa zamrznute i ohlađene smjese istog sastava na bazi vode i šećera.

Efekt produžavanja izdržljivosti je kratkotrajan i nema značajnog učinka kod dugotrajnih aktivnosti poput maratona, no može pomoći kod aktivnosti poput tenisa ili nogometa bar tokom prvih 50 minuta, tvrde autori studije.

Naučnici ne znaju koji je tačan mehanizam djelovanja na organizam, no pokazalo se kako zamrznuti deserti mogu učinkovitije od vode sniziti temperaturu mozga te da otkucaji srca dostignu vrijednost od 185 čak 10 minuta kasnije nego što je slučaj kod unosa hladne vode.

JAJA – da se kod pečenja „na oko“ ne bi razlila, na tavu prije pečenja prospite malo soli.

 CRVENI LUK – da biste sačuvali prerezanu polovicu, premažite prerezanu stranu maslacem.

MASLAC ILI MARGARIN – naribajte na ribež, pa nećete morati čekati da omekšaju za pripremu kolača.

HRENOVKE – neće popucati ako ih prije kuhanja stavite u mlijeko.

OKRUGLICE (knedle) - se neće lijepiti ako ih pripremimo sat vremena prije kuhanja.

GRAH – tokom kuhanja mu dodajite samo vruću ili ključalu vodu jer će vam inače ostati dugo tvrd, a naravno da je već poznato da je grah potrebno dan prije kuhanja natopiti u hladnoj vodi da bi se skratilo vrijeme kuhanja, a ko se boji probavnih smetnji, morati će prvu vodu u kojoj se grah kuhao baciti, te ga nastaviti pripremati u novoj vodi.

RIŽA – će prilikom kuhanja ostati bijela ako joj dodate malo limunovog soka ili octa.

RIBA – riječnu ribu natrljajte kukuruznim brašnom da biste je lakše očistili od sluzi i ljuske.

ŠAMPINJONI – ako ih pripremate za salatu, jedan sat prije posluživanja začinite ih uljem, nasjeckanim peršunom, bosiljkom i malim češnjem bijelog luka, posolite , pobiberite i dobro izmiješajte.

PURETINA – da bi meso bilo ukusnije, pola sata prije pripremanja polijte ga uljem i sokom od limuna, te pospite ružmarinom i biberom, a možete dodati i neke druge začine na koje ste navikli.

SUPA – glavicu crvenog luka prerežite po pola,ako želite smeđkastu boju juhe ostavite što je moguće više crvene ljuske, položite prerezanu stranu na vruće kolo od peći, te ostavite da se tako peče desetak sekundi. Odvojite ih nožem od plotne, probodite ih čačkalicama da se ne bi raspale tokom kuhanja i dodajte u supu sa ostalim sastojcima. To će supi dati posebni „domaći“ miris i okus.
- U supu od kostiju dobro je dodati i lovorov list.
- Da iz kosti ne bi tokom kuhanja ispala moždina, otvore na kosti prije kuhanja namažite sa malo soli.

Da vam se krompir ne zalijepi u tepsiji, najprije ga zajedno sa tepsijom držite kratko u zagrijanoj pećici.
Da ne koristite zaprške, za koje znamo da su nezdrave, izdvojite malo sadržaja (npr. mrkve) u posebnu zdjelicu i izmeljite štapnim mikserom, vratite u glavnu smjesu da sve zgusne.
Za pečenje se može skuhati posebno bijeli luk, ružmarin i lovor, te tim sosom preliti pečenje.
Gulaš i pečenje bit će ukusnije ako dodate suhe šljive (možete ih nasjeckati) i (ili) borovicu (začin).
Ako pravite supu bez mesa: na malo ulja prepržite kratko ribanu mrkvu, zalijte vodom i stavite povrće kao što inače stavljate. Supa će izgledati kao da se kuhala sa piletinom, a bit će puno ukusnija.

MAJONEZA – može biti ukusnija ako joj dodate sasvim malo bijelog vina.
PITA – u nadjev stavite malo kvasca, pa će pita bolje rasti i lakše će se peći.
PROMJENA U KUHINJI – Najalakše će se postići ako obojite ormariće. Budući da ormarići prekrivaju većinu prostora u kuhinji, ništa više ne mijenja izgled vaše kuhinje od izgleda i boje vaših ormarića. Ideja za malu kuhinju- ako se usudite, probajte obojiti donje ormariće drugačijom bojom od gornjih ormarića. Ovo bi moglo jako dobro izgledati u malim kuhinjama, pogotovo ako su gornji ormarići iste boje kao zid iznad njih.
LAGANO PEČENJE - kako bi pečeno meso bilo lakše probavljivo, u hladno ulje dodajte kašičicu octa, okus se neće promjeniti, ali će vaši probavni organi osjetiti razliku.
MEKO PEČENO PILE – Pile pecite prsima okrenutim prema dnu posude, na taj ćete način spriječiti da se bijelo meso osuši. Pile okrenite tek pola sata prije kraja pečenja.
MANJE DIVLJI ZEC - odlučili ste pripremiti zeca za objed, a ako vam se ne sviđa njegov pomalo "divlji" okus, pri kraju pripreme u posudu dodajte malo maslaca i pola šoljice hladne kafe ( ne dajte se zbuniti dodacima), ukus će biti poseban. Zeca poslužite s komadićima palente koji ste prepržili na roštilju.
JANJETINA - kad pečete janjetinu, pošto se zarumeni, po mesu poprskajte sčašicu džina i nastavite peći kao i obično. Janjetina će biti mnogo ukusnija.

Mikrobi: Nečisto posuđe odlično je mjesto za razmnožavanje mikroorganizama, zato ga operite neposredno nakon upotrebe kako se mikrobi ne bi stigli razviti. Spužvu za pranje posuđa isperite u limunovom soku i zagrijte je u mikrovalnoj pećnici kako bi uklonili moguće izvore zaraze, a mijenjajte ih redovno i nikad ne koristite istu spužvu za pranje posuđa i čišćenje elemenata.
Prozračnost: Redovito zračite kuhinju (najmanje pola sata dnevno), jer isparavanja vode i ulja tvore neugodnu kombinaciju – aerosol, pogodan za razvoj mikroba, koji se najlakše nakuplja u stalno zatvorenom prostoru.
Razbijeno staklo: Komadiće stakla i oštre dijelove posuđa koje ste razbili nikada ne bacajte u plastične vrećice za smeće bez da ste ih pažljivo sve pokupili i zamotali u veću količinu starih novina ili kuhinjski papir, kako se niko ne bi povrijedio prilikom izbacivanja smeća.
Lisnato tijesto: Ostatke lisnatog tijesta nikada nemojte mijesiti, komade samo posložite jedan na drugi, pa ih razvaljajte i oblikujte. Na taj će se način tijesto lijepo dignuti svaki put.
Parmezan: Parmezan kojim posipate jela neće zagorjeti u pećnici ako ga prethodno namočite u mlijeku. Tek tada ga naribajte i pospite po jelu.
Variva: Kako biste zgusnuli variva možete koristiti i prah od krem juhe iz vrećice. Ako uzmete, naprimjer, supu od gljiva, varivo će biti posebno ukusno.
Kivi: Ako je kivi pretvrd, stavite ga da tri dana odstoji s jabukom u plastičnoj kesi kako bi brže sazrio.
Otklanjanje mirisa iz kuhinje: Miris kuhanja po cijeloj kući možete izbjeći ako na vruću ploču štednjaka nakapate malo octa i ostavite da ispari.
Soda bikarbona: Blago lužnata učinkovito je sredstvo za čišćenje masnih i zagorjelih površina, a nanesena na vlažnu krpu uspješno čisti mramor, plastiku, staklo, porculan, sudoper i pećnicu.
Pečenje: Ako presolite pečenje, uvijte ga u čistu salvetu namočenu vodom i preko nje pospite malo soli, zatim sve poklopite većom posudom i držite oko pola sata prije nego što ga odvijete.
Hlađenje jela: Brže ćete ohladiti jelo ako posudu s jelom stavite u drugu posudu s hladnom vodom u koju ste stavili kašiku soli.
Kvasac: Ako nemate kvasca, možete se poslužiti pivom. Izmiješajte malo piva s brašnom, stavite na toplo mjesto i pričekajte da tijesto naraste.

Opis
Osip na koži, upala kože ili neka druga alergijski uvjetovana reakcija. Osjetljivost kože na sapun, sunce itd.

Simptomi
• Osip na koži koji svrbi, ponekad je i bolan, najčešće na vlažnim, toplim udubinama na koži u laktovima, ispod koljena, na stopalima, analnom i genitalnom području.
• Kod određenih vrsta (npr. alergija na sunce),
također i na licu, prsima, rukama ili nogama.
• Zadebljanja kože koja se ljušte, prošarana prištićima i mjehurićima.

Zašto nastaju?
Reakcija na različite alergene, npr. na određene prehrambene namirnice (mlijeko, jaja, pšenica, plodovi mora), odjeću od vune, kozmetička sredstva, sunčevu svjetlost i brojne druge. Kožne alergije često uzrokuju i mikroskopski sitne tvari, kao što je npr. kućna prašina.

Terapija
Najvažnije je pronaći uzrok alergije – što znati biti vrlo teško, jer postoji ogroman broj mogućnosti. Alergija može biti i reakcija na žalost, traumu, konfliktnu situaciju, ili pak intenzivno sunčevo zračenje. Veliku ulogu igra i zagađenost okoliša sve većim brojem hemikalija. U svakom od potencijalnih scenarija, imunitet ne može da se izbori sa tvarima koje izazivaju alergiju, tj. sa njihovim pojedinim sastojcima. Kožnu alergiju mogu izazvati i pseće ili mačje dlake, prašina, određene namirnice, nedostatak hranjivih tvari itd.

Liječenje voćem i povrćem
• Voće i povrće bogato vitaminom C zaustavlja i blokira upalni ciklus alergijskih pojava na koži.
• Vitamin E i visokovrijedne biljne masti (u soji,
grahu, kukuruzu, avokadu, kiviju, sjemenkama, zrnju) štite ćelije kože i time sprječavaju pojavu kožnih alergija.

Ojačajte imunitet
S obzirom da je osnovni uzrok alergije oslabljen imunitet, veoma je važno pojačati vlastiti odbrambeni mehanizam tijela. Treba obratiti pažnju na unos namirnica koje izazivaju alergijsko zakazivanje odbrambenog mehanizma, a to su jaja, mlijeko, ribe, perad, kao i gluten, protein koji se nalazi u žitaricama poput pšenice, zobi i raži.

Opis
Upaljeno stanje kože, posebno kod mladih ljudi. Hormonski uzrokovane akne mogu zahvatiti i odrasle osobe.
Simptomi
• miteseri
• papule (bubuljice), pustule (gnojni mjehurići)
• kraste, oštećenja (erozije) kože
• pigmentirani ožiljci
• pogođeni dijelovi tijela: lice, prsa, leđa itd.

Savjet: pojačana pojava akni kod žena prije ili poslije menstruacije može biti posljedica nedostatka vitamina B6. U tim slučajevima pomažu soja, avokado i banane.
Tretman
Masnu kožu perite temeljito nekoliko minuta sapunom bez alkalija i dobro, ali lagano je isperite. Dijelove zahvaćene aknama nemojte trljati, masirati niti istiskati, pritiskati ili grebati, jer to može još dodatno proširiti infekciju. Ako već morate istiskivati, onda dobro operite ruke, a kožu na tom mjestu očistite alkoholom prije iposlije tretmana.
Liječenje voćem i povrćem
• Vitamin A sprječava nastajanje loja i hiperkeratozu (prekomjerno orošnjavanje) vrežica dlaka i kože. Na jelovniku bi svaki dan trebali imati hranu bogatu karotenima, kao što su mrkve, bundeve, papaje, kelj, brokule, zelena salata, avokado, marelice, breskve, šparoge, lubenice, te mahune i mladi grašak.
• Muškarci vrlo često imaju značajno smanjene koncentracije glutationperoksidaze, enzima imuniteta. Povrće bogato selenom, kao što su gljive, šparoge ili bijeli luk, mogu ublažiti tegobe sa aknama.
• Voće i povrće bogato balastnim tvarima, kao što su jabuke, patlidžani, avokado, smokve, šljive, dunje, grožđice, ogrozd, rabarbara, sve vrste kupusa, mrkve, celer, šparoge, a naročito čičoka, vezuju u crijevima otrovne tvari, koje bi inače pogodovale aknama.
Šta su čičoke?
Čičoke ili topinambur je vrsta suncokreta, koji ima gomolje slične krompiru. Sadrže malo kalorija, ali zato sadrže ugljikohidrat inulin, što je dobro i za dijetnu kuhinju ili dijabetičare.